Istočna obala Jadranskog mora koja pripada Hrvatskoj doista je niz otoka i obale okružen Europom. Da bi do njega stigli Skandinavci, Njemci, Austrijanci ili Česi i Mađari morat će se otputiti prema jugu, Francuzi prema istoku, Talijani put sjeveroistoka ili sjevera, ovisno odakle stižu a Grci na sjeverozapad a Rusi put jugozapada. Jadranski se akvatorij duboko uvukao u kopno a sjevernu mu obalu krasi 1185 otok, otočić ili greben. Plovidba Jadranom, tim prostorom jedna je od najvećih radosti nas koji smo na njegovim obalama rođeni i odrasli.
Magična privlačnost
Na Jadran dolaze i nautičari iz čitave Europe tražeći najljepši ugođaj za svoje plovidbe. Mnogi svoje brodove drže u hrvatskim marinama. Drugi su svoje jahte stacionirali na talijanskoj obali Jadrana. Sve je više onih koji unajmljuju brodove a mnogi stižu i iz Mediteranskih luka i obala. Što ih privlaći? Isto što i nas! Ponajprije brojnost i raznolikost otoka i obale, potom gradovi i ljudi, pa riba i vino i osobito ugođaj. Jer na hrvatskom dijelu Jadrana još se ponegdje može vidjeti život kakav je bio prije nekoliko desetljeća. Još se mogu naći ljudi koji žive u skladnoj simbiozi s morem i prirodom. Još ima usamljenih uvala u kojima će neko žalo biti samo vaše a zvučna kulisa će biti samo šum valova i cvrčkov cvrčaj. Plovidba Jadranom magično privlači.
Idealni za plovidbu
Jadranski otoci za nautičara, osobito jedriličara idealno su raspoređeni. Pružaju se, ponegdje s manjim prekidima uzduž največeg dijela obale, u nizu sve od Rijeke pa do Dubrovnika. Međusobno udaljeni uglavnom ne više od deset nautičkih milja zatvaraju brojne kanale između kopna i međusobno. Na otocima i kopnu više je od tisuću i pol zaljeva i luka na kojima se može vezati ili sidriti i provesti noć.
To su idealna mjesta za plovidbu pod jedrima ali i krstarenja motornom jahtom ili barkom za sportski ribolov. Ništa vam nije daleko a ako to želite možete opet čitav dan provesti u plovidbi. Okrene li loše vrijeme ili jako zapuše uvijek je pri ruci neko mjesto gdje ćete se lako i sigurno skloniti. Jadran, uostalom kao niti jedno more ne spada u bezopasna mora. Treba poznavati njegove vjetrove, zakonitosti i ćudi i ploviti po pravilima e da bi plovidba bila sigurna pa onda i ugodna.
Vremenske prilike
Ipak, u vrijeme nautičke sezone prilike za plovidbu uključujući i onu pod jedrima su najčešće povoljne. Maestral i tramuntana najčešći su vjetrovi i ugodni su za jedrenje. Slično je s levantom a ljeti su rijeđa i jaka juga. Čak i bura pomalo smanji svoju snagu makar na nju kao i na ljetne nevere treba dobro paziti. Razvedenost obale, struje i lokalni vjetrovi navigaciju čine zanimljivom. Na brodu se uvijek nešto događa. Da bi došli do cilja obično treba prilagođavati kurs i način plovidbe. Na jedrilici čas jedrite niz vjetar, pa onda valja skrenuti u vjetar, pa proći nekim uskim kanalom ili vratima. Ta raznolikost vrijedi i kad plovite motornim brodom.
Raznolikost
Krajolik se stalno mijenja. Na mjestima obala je gotovo nenaseljena i posta, tučena zimskim burama, poput one sa sjeverne strane Raba i li Paga. Južne strane obično su, osobito što idete dalje prema jugu, bogate vegetacijom. Na trenutke ćete ploviti uz gustu borovu šumu koja se spušta sve do mora, poput one na Lastovu ili Jakljanu. Čas kasnije će vam pogled zaklanjati makija ili krš. Prolazit ćete i pristajati uz mediteranske gradove ali i mala ribarska naselja. Često ćete naići i na uvale u kojima su tek dvije tri kuće. Plaže poput Zlatnog rata na Bolu, koja svoj izgled mijenja ovisno o vjetrovima koji pušu ne treba niti spominjati.
Otočka mjesta
Otočka mjesta su raznolika i zanimljiva i vrijedi ih upoznati. Kontinuitet mnogih od njih, poput Korčule, Starog Grada ili Visa datira još od vremena antike. Ona sa sobom nose sva obilježja urbaniteta minulih razdoblja. Druga su mjesta mlađa, nastala kao ribarske luke ili luke velikih otočkih naselja podalje od mora. Kako su mnogi žitelji jadranskih otoka živjeli od poljoprivrede tako su i svoja naselja gradili u unutrašnjosti u pravilu na obroncima uz plodna polja. Takva mjesta sačuvala su najveći dio autohtonog izgleda. Doduše sa malo stanovnika, ali kad ih posjetite naići ćete na duh prošlih vremena.
Gdjegod plovili Jadranom pratit će vas raznolikost prizora.
Dvije istarske obale
Istra i njena obala za mnogog je nautičara prvi dio hrvatskog Jadrana koji upoznaju. Naročito za one što dolaze iz Slovenije, Trsta, marina Monfalconea ili Lignana, pa Venezie ili Ravene. Plovidba Jadranom za njih obično započne uplovljavanjem u neku luku ili marinu zapadne istarske obale. Istarska je obala niska i pitoma, s bujnom vegetacijom i osobitim naseljima. Rovinj, Poreč, Vrsar i Pula njeni su biseri. Obala je razvedena, s mnogim zaljevima ali i pličinama na koje valja paziti, osobito sa njene zapadne strane. S te su strane i otočje Brijuni, otočići pred Rovinjem i Pulom. Tu su i mnogobrojne velike i dobro uređene marine.
Istočna joj je obala prava suprotnost. Osim na krajnjem jugu gdje se u kopno usjecaju Medulinski zaljev i Premanturske uvale obala je strmija i mnogo manje naseljena. Unatoč mnogim uvalama i zaljevima takav izgled zadržava sve do Mošćeničke drage, Lovrana i Opatije. Sve to je za nautičaru izazov. Jer mjesta za plovidbu i boravak i ovdje ima. Raški zaljev naprimjer ili Krnička luka i Rabac mogu biti otkriće. Kad dođemo do Opatije već smo debelo na Kvarneru.
Kvarner i Kvarnerić
Kvarnerski i podvelebitski otoci i obala pružaju sasvim drukčiju sliku. Obala je naizgled surija. Pod planinama koje se uzdižu pravo nad morem, sjeverne strane otoka često su gole i izbrazdane burom. Istodobno su njihove južne obale prepune mediteranske vegetacije. Tu su veliki otoci Krk, Cres, Lošinj, Rab i Pag… Ali i manji – Susak, Ilovik, Premuda, Silba, Olib, Ist, Molat i ini. Na obali i nekima od njih velike su i moderne marine poput onih i Ičićima kraj Opatije ili u Cresu i u Puntu na Krku…
Na putu prema jugu
Kanalima između ovih otoka vodi uobičajena nautičarska ruta koja spaja sjeverni i južni Jadran. Ona je u sezoni puna jedrilica i jahti koje hitaju k cilju na jugu ili se od njega vraćaju. Ta je obala prepuna zaljeva i sidrišta u kojima će nautičar naći mjesto za uživanje. Dovoljno je reći Punta Križa, Artatore, Ilovik, Krijal, Brgujski zaljev da pred oći dođe slika niza brodica sigurno ukotvljenih. Podvelebitski kanal sušta je suprotnost. Skoro posve gola obala strmo se spušta u more. Ali i tu je moguće naći ljepotu i osamu na malim žalima, u dragama ili zaljevima poput Zavratnice.
Vode sjeverne Dalmacije
Kad u plovidba Jadranom dalje prema jugu prođemo Sedmovraće ulazimo u zadarski i šibenski arhipelag. Ponovo se susrećemo s niskom i plodnom obalom s nekima od najstarijih gradskih aglomeracija na Jadranu. Gradić Nin, pa Zadar, Biograd, Šibenik prepuni su tragova prošlosti ali i koljevke hrvatskog izlaska na more. Pred tom obalom veliki je otočni niz. Dugi otok, Ugljan i Pašman, Kornati, Iž, Murter, Zlarin, Žirje, Prvić pa neponovljivi Krapanj samo su neki od njih. Tek tu nam je sve na volju. Možemo uživati u iskonskoj atmosferi nacionalnog parka Kornati u društvu Kurnatara. Ako nas zanimaju mala otočka mjesta ili hoćemo sidriti u zaljevima poput Telašćice ili Tijašćice sve nam je na volju.
Biseri Jadrana
Dalmatinska obala i otoci svojom ljepotom i jedinstvenošću nagradit će svakoga tko ovdje dođe. Pođemo li od Dubrovnika prema Splitu i Trogiru ili obratno naići ćemo na niz jedinstvenih gradova na obali. Biseri Jadrana kao što su Hvar, Korčula i danas nanovo otkriveni Vis i Lastovo samo su djelić ljepote koja vas ovdje čeka. Uz to, svaki od ovih otoka može se, od uvale do uvale, oplovljavati danima. U Dalmaciji se ponovo nad obalom uzdižu visoke planine poput masiva Biokova nad Makarskom. Ali za razliku od golog Velebita ovdje se velike i guste borove šume spuštaju do samog mora.
Neupitna ljepota
Dalmatinski su otoci po općoj ocjeni najljepši jadranski otoci pa ih vrijedi nabrojati. Drvenik Veliki i mali. Šolta, Brač, Hvar, Pakleni otoci, Vis, Biševo, Svetac, Korčula, Lastovo, Sušac, Mljet, Jakljan, Šipan, Lopud, Koločep i Lokrum najveći su i najljepši među njima. Naravno i mitska Palagruža duboko na pučini Jadrana. A tu je i poluotok Pelješac. Plovidba kanalim između ovih otoka jedinstven je doživljaj. Bez razlike prati li vas bonaca, ili pušu ljetni maestral ili pak tuče bura i jugo, jedrite li ili motortirate prolazite uz krasan mediteranski pejsaž, stare gradove i ribarska naselja.
Marine i luke
I ovdje vas čekaju marine, luke i uvale. Neke su marine jedinstvene. ACI u Splitu gdje ćete na vezu biti takoreći u sredini luke Dioklecijanovog grada, Komolac u Dubrovniku gdje ćete se nalaziti duboko u fjordu koji čini ušće rijeke Omble ili Palmižana na Paklenim otocima gdje ste doslovce u mediteranskom raju. Što reći o luci Staroga grada na Hvaru ili Visa i Komiže ili rivi pod Korčulom ili o zaljevima Vele Luke i Lastova. Nezaboravno i neponovljivo.
Što ćete sve naći na našem portalu?
Iskustva plovidbe kroz jadranski akvatorij publicirali smo punih trideset godina u našoj reviji More. Objavili smo nekoliko stotina reportaža čiji je zajednički nazivnik plovidba Jadranom. Susretali smo se s ljudima važnim i utkanim za taj prostor. Uranjali u njegovu prošlost. Uplovljavali u marine, vezali se na rivama, sidrili u svakom jadranskom zaljevu i uvali.
Te naše plovidbe iznjedrile su niz izdanja i svjedočanstava. Knjige Peljar sjevernog i južnog Jadrana, Gustozu đitu, Metereologiju za nautičare, Sidrišta, 1300 planova… Potom vodiče Srednjedalmatinski otoci, Hvar, Brač i godišnja izdanja za strane nautičare na devet jezika. Tu je i deset edicija Bisera Jadrana, web pa portal, aplikacije za tablete. Sve ispisano iz prve ruke, doživljeno i proživljeno.
Baš zato su ove naše edicije doživjele više izdanja i nalaze se u brojnim brodskim bibliotekama. I u ovo digitalno doba nastavljamo ploviti i doživljeno dijeliti na našem portalu. Plovidba Jadranom na www.more.hr
