Kad ploviš oko Hvara prelaziš iz svijeta u svijet. Uzduž osamdeset milja njegove obale mijenjaju se slike i pejsaži
Bez dvojbe najpoznatiji i najpopularniji jadranski otok svoju slavu zahvaljuje suncu. Te tragovima civilizacije što ga je u mnogo više nego dvomilenijskom kontinuitetu obilježila. Sunce ga, uz ljepotu njegovih obala, čini Mekom turista i nautičara. Dok ono što Hvarani kroz povijest sagradiše postade mjestom ugodna i duhom bogata življenja
Posve osobita izgleda, dug i raširen ka zapadu a vretenast i uzak put istoka, proteže se u duljini od 68 kilometara. Najveća mu je širina 10,5 kilometara. Površina od 297,3 km2 čini ga četvrtim otokom po veličini na hrvatskom dijelu Jadrana. Obale su mu razvedene a obalna crta duga je 270 kilometara. U jednom je svom dijelu gorovit s najvišim vrhom Sv. Nikolom koji dosiže 628 metara. A u drugom rasut plodnom nizinom Starogradskog polja, najvećeg na jadranskim otocima uopće. Nerazdvojni su od Hvara Pakleni otoci, Zečevo, Šćedro i hridi Lukavci. Otok Hvar spada u naseljenije otoke, na njemu, pretežno u pet gradića živi 11500 stanovnika.
Oploviti otok
Kad ploviš oko Hvara kao da prelaziš iz svijeta u svijet. Uzduž osamdeset nautičkih milja njegove obale mijenjaju se slike i pejsaži. Ditirampski i uzvreli grad Hvar sa svojim Paklenim otocima na jugozapadnoj obali — tu sve vrca od života, a Paklenim kanalom šaraju stotine brodica. Osunčane uvale Milne i Dubovice s bijelim, djevičanskim žalima čekaju nas krenemo li južnom obalom prema istoku.
Dalje prema Sućurju na istočnom rtu otoka obala je negostoljubiva. Nautičaru ovdje otok Hvar neće pružiti zaklona. Ali pogled će mu pucati na strme padine Svete Nedije, Ivan Dolca i Zavale, gdje vinogradi kao da streme put neba. Jednako kao u antičko doba, zaklon se može naći samo na hvarskom satelitu — Šćedru. Hvarske gore nestaju i spuštaju se prema Sućurju, koji kao da se zaputio prema kopnu i ušću Neretve.
Sjeverna obala
Sa sjeverne strane sve do Jelse u posve smo drugom okolišu. Umjesto pučine s južne strane, ovdje nam pogled zatvara suro Biokovo. Stušte li se s njega sjeveroistočni vjetrovi teško ćemo naći zaklona prije 22 milje udaljene Jelse. Usput ćemo naići na usamljene uvale Bristove, Pokrvenika i Stinive. Tamošnji žitelji su više okrenuti poljima, koja se od njih penju prema brdu, nego moru.
Opet sasvim druga slika oko Jelse i Vrboske, dva ubava gradića na sjevernoj obali. I Jelsa sa svojom lukom i Vrboska s jedinstvenim, gotovo milju i pol uvučenim zaljevom, mame da se u njih uplovi. U Vrboskoj je i jedina marina na otoku. Uvale do punte Kabla podsjećaju na raširene prste ljudske ruke kad se gleda iz zraka. Lijep su primjer nekoliko takvih jedinstvenih formacija na našim otocima.
Kad uplovljavate u Starogradski zaljev, četiri milje uvučen u kopno, čini vam se kao da ulazite u kakav sjevernjački fjord. Ali njegove brojne uvale, vegetacija i Hektorovićev gradić u samom dnu zaljeva vratit će vas u stvarnost Mediterana. Dalje prema rtu Pelegrin opet bijela žala i mala naselja na moru. Pogled prema vrhovima brda otkrit će vam da su to luke nekadašnjih velikih naselja Grablja i Brusja.
Kako jedrimo prema zapadu pogled će nam sve više privlačiti brodovi jadranske putničke flote koji iz Splita hitaju srednjodalmatinskim otocima ili se s njih vraćaju. Tu je i stara trajektna luka Vira, danas dobrodošla ribarima za vez. A onda punta Pelegrina i natrag u grad Hvar, krug je zatvoren! Đir oko otoka je napravljen, oplovili smo otok Hvar.