Otok Rab nautičaru pruža mnogo: dvije marine, jednu od najvećih luka na otocima i nekoliko krasnih sidrišta
Do Raba, otoka dalmatinskog ugođaja i klime i grada Raba treba doploviti poslijepodne. Tada ćete u najljepšem svjetlu ugledati prizor starog grada na poluotoku urešenom nizom od četiri zvonika. Ako su k tomu pogodne vremenske prilike dok se sunce sprema potonuti za otok Rab ugledat ćete i par ribara. Uz prizor kao sa razglednice uplovit ćete u ovu staru luku koja je upravo dobila svoje novo lice.
Novo lice luke Rab
Taj veliki posao započeo je rekonstrukcijjom 120 metara dugačkog lukobrana Punpurela koji najveći dio luke štiti od juga. On je iznova sagrađen, dvostruko je širi i u cijelosti namijenjen domaćim ribarima. Riječ je o vrlo kvalitetno i funkcionalno obavljenom poslu. Koji otočkoj ribarskoj floti, osim sigurnog veza, omogućava da na jednom mjestu obave iskrcaj ribe i pripreme se za ponovni odlazak na more. Šteta što mu je nečija želja za faksimilom starog lučkog svjetla na glavi lukobrana oduzela mogućnost pristajanja na nju. Usput netko je odlučio na valobranski zid staviti ogroman neukusni kameni natpisa Rab.
Potom su nastavljeni radovi na potpunoj obnovi 365 metara središnjeg dijela rive koji su dovršeni u proljeće ove godine. Taj dio rapske rive bio je poprilično dotrajao i nizak. Ozbiljan je to zahvat jer se riva izgradila ispočetka. Pri tomu su temelji nove rive ukopani petnaest metara ispod dna. Sagrađeni su novi viši obalni zidovi kako ubuduće ne bi dolazilo do plavljenja obale. U nadmorskom dijelu obloženi su bijelim kamenom. Vela riva u dužini na kojoj se odvija glavni putnički promet je obnavljana ranije. Tako je sada više od tri četvrtine sjeveroistočne obale rapskog poluotoka je praktično novo.
Uz obnovu rive sagrađen je i južni lukobran dužine 44 metra i osam metara širine. Doduše, rapska riva nema više 760 metara neprekinute dužine. Ali je njen unutarnji dio bez sumnje znatno bolje zaštićen od vjetrova iz smjera juga. Nova riva najviše koristiti obalnom prometu, izletničkim brodovima i mini kruzerima kojih je na Rabu sve više. Sada se našlo mjesta i za vez za jahte u prolazu. I to na način da se mogu vezati u četverovez. Postavljeni su murinzi te ormarići za struju i vodu i na tome prostoru sada se 10 do 15 brodova može propisno vezati krmom za kraj.
Nautičari će i ubuduće koristiti vez u ACI marina Rab u kojoj na četiri pontonska gata ima udobnog mjesta za stotinjak jahti. Oni, ukoliko mjesta nema, mogu potražiti vez i u samom dnu luke kojom upravlja lučka uprava, ali tu u pravilu vežu manje brodice. Šest gatova u produžetku namijenjeno je vezivanju brodica domaćeg svijeta.
Rab ima i dobro sidrište u zaljevu Sv. Eufemija, znatno prostranijem od same gradske luk. Njega s južne strane štiti uzak i šumovit poluotok Frkanj. Koliko god velik, zaljev Sv. Eufemija nije siguran po svakom vremenu. Otvoren je na jugo pa je tada bolje sidriti se drugdje. I bura, od koje je bolje zaštićen stvara valove pa je tada bolje biti pod sjevernom obalom.
Šetnja pod četiri zvonika
ACI marina Rab je otvorena sezonski. Nije prevelika, privlači pomalo klupskim ugođajem, a usput u njoj imaš sve što ti je potrebno. Lijepe banje, dućan s nautičkom opremom, kafić i ljubazne djevojke na recepciji. Znade i ovdje ljeti biti čekanja kod plaćanja računa jer je većina brodova u sezoni u tranzitu i ostaje tek dan ili dva. Ali na gatovima nema one gužve uobičajene u subotnje jutro za marine u kojima stotine čarter-plovila vrši smjenu gostiju. Pa se od ranog jutra brodovi peru i uređuju za one koji će se tek u njih ukrcati što nervozno čekaju s hrpom prtljage, hrane i pića.
Ovdje, dok si na vezu možeš popričati sa susjedom, baciti pogled na lice grada… Ili prošetati do Punpurele ako se koji ribar vratio pa kupiti koju frišku ribicu. Ili pružiti korak pa naokolo luke poći do grada.
Kad ste ovdje pristali, makar u bezbrižnoj ljetnoj plovidbi u kojoj dominiraju opuštena kupanja, blagovanja i zabava, odvojite vrijeme i za grad koji traje već puna dva tisućljeća. Treba znati i da naselje na njegovu mjestu ima kontinuitet još od predrimskih vremena. Takvih je tek desetak na Jadranu. A Rab je jedan od onih koji su duh i graditeljsko naslijeđe prohujalih stoljeća itekako sačuvali. Njegov urbanitet rimskog municipija određen je trima uzdužnim ulicama (Gornjom, Srednjom i Donjom). One se protežu uzduž čitavog poluotoka s trgovima, vlastelinskim palačama, Kneževim dvorom, gradskim bedemima i katedralom.
Tu su i samostani sv. Antuna Opata i benediktinki, crkva sv. Ivana Evanđelista, Gradska loža… Mnogo je u Rabu graditeljskih svjedoka povijesti koje ne može zasjeniti niti prizemnost okolnih turističkih sadržaja. Grad jednostavno traži vrijeme i pozornost.
Uzmite u ruke kakav dobar vodič, prosurfajte Wikipedijom, pođite do ureda Turističke zajednice pa se raspitajte što sve treba vidjeti. Poći ćete s Raba oplemenjeni duhom prostora u kojem su stvarali velikani poput Markantuna de Dominisa ili Slobodana Novaka. Možda bi najbolje štivo koje bi pratilo takvu šetnju Rabom bio naš vodič iz serije Bisera Jadrana. Tiskali smo ga prije devetnaest godina i na njemačkom jeziku. Eseji Miljenka Domijana, Nevena Budaka i Tonka Maroevića aktualni su danas kao što su bili i u času kad su napisani.
Rapske fešte i svakodnevnica
Opisivati što se u Rabu u sezoni plovidbe događa nema smisla. Kao u svakom turističkom gradu koji ljeti okupiraju turisti nikad vam neće nedostajati izbora. Hoćete li na kraju biti zadovoljni, druga je stvar. Ono što nikako ne biste smjeli propustiti, zateknete li se ovdje pod kraj srpnja na dane sv. Jakova, sv. Ane i sv. Kristofora, jesu Rapska fijera i Rapske viteške igre kojima završava.
Čitav stari dio grada tada se pretvara u pozornicu pučkog spektakla. Tu mnoštvo Rabljana i njihovih prijatelja iz San Marina u slikovitim kostimima prikazuje gostima stara umijeća i zanate. Lijepa fešta je i za Dan grada Raba koja započne regatom tradicijskih barki, a nastavi se regatom veslača u dragonima i različitim kulturnim programima.
Izjutra možete svratiti i do odlično opskrbljene peškarije u Šarengradu. Tamo ćete susresti jednog od glavnih opskrbljivača friškom ribom na ribarnici zagrebačkog Dolca. Antonio Faflja je iz ribarske obitelji, a riba koju nudi obično je među najboljima u ponudi. Njegov stric Dalibor Faflja, škampar, zajedno sa suprugom Nadom vodi konobu Rab. To je mjesto gdje se možda i najbolje jede u gradu. Zgodno je i probati neku vrstu morskog fast fooda u bistrou Šanpjer na rivi. Nećete pogriješili.
Pod Kalifrontom
Otok Rab spada u srednje velike jadranske otoke. Smjestio se na deveto mjesto po površini sa 91 km2, a za oploviti ga valja proći otprilike 40 nautičkih milja. Obale su mu prilično razvedene. Mnoštvo zaljeva i uvala u srcu ljeta ispune stotine brodica vezanih po rapskim portima i marinama. Najveći njihov broj doplovi izjutra i ostane do predvečer. Tako u njima ostane dovoljno mjesta za sidrenje onim nautičarima koji vole noć provesti negdje na osami.
Najviše je takvih uvala uz obalu šumovitog poluotoka Kalifront. S njegove južne strane nanizano ih je desetak u kojima je lijepo i prilično sigurno sidriti. Prve dvije veće, krenemo li iz Raba – Matovica i Veli žal zaobići ćemo zbog hotela i ograđenih hotelskih plaža na njihovim obalama, ali već sljedeće tri – Gožinka, Ćifnata i Kristofor bit će nam mnogo više po volji. Sve pružaju dobru zaštitu od svih vjetrova osim jugozapadnjaka.
Ćifnata je dobrih pola milje uvučena u kopno, Gožinka tek nešto manje dok se Kristofor, što se na kraju račva u dva kraka, u kopno uvukao osam stotina metara. Nastanjena je samo Gožinka u kojoj je dvadesetak kuća i istoimena gostionica. To je tipična otočka ljetna betula u kojoj se znade naći lijepih komada friške ribe. Na pontonski gat pred njom mogu se vezati manje barke. Ćifnata je možda i najljepša uvala na otoku pa je po danu puna kupača i brodica. Ali navečer je slika idiličnija, tipična rapska. Šuma crnike, prošarana pokojim borom, maslinom, crnim jasenom i hrastom meduncem pruža se do samog mora. A najvećim dijelom pješčano dno ukazuje se kroz bistro tirkizno zeleno more.
Dalje prema zapadu i rtu Kalifront nižu se još veće uvale Litovica, Planka i Sv. Mara. Ova posljednja najbolje je zaklonište na obali Kalifronta. U stara doba dok se navigavalo na jedra u njoj su na sidru i vezani za kraj danima čekali jedrenjaci. Sve dok se bura u Senjskim vratima ne bi stišala i omogućila da otplove prema sjevernojadranskim lukama. To znaju i nautičari koji plove uz otok Rab pa ih se često ovdje zatekne. Malo ponad uvale je, skrivena u gustoj šumi kuća Šumarskog fakulteta. Tamo borave studenti koji proučavaju šumu na poluotoku i brinu se o njoj. Čujete li glasove i žamor s kopna, znajte da su tu. U uvali je i ruševna kapelica sagrađena za pomorce koji su se ovdje sidrili.
Rapske dine i pješčane plaže
Kad prođete sve ove uvale usidrivši se usput u Ćifnati i Sv. Mari, stići ćete do zapadne obale otoka. Nalik raku koji je ispružio dvoja kliješta krije dvije duboke i plitke drage – Kamporsku i Supetarsku. Razdijeljene su poluotokom pred kojim su otočići Maman, Sridnjak i Šailovac. Ovdje se pejzaž promijenio. Prestala je tipična jadranska kamenita vapnenačka obale s pokojim žalom. Ovo je carstvo lapora i pješčenjaka podložnih ispiranju. Obale su pjeskovite, često s izgledom zagrižene jabuke tamo gdje su je erozija i udari maestrala i tramontane isprali. Fascinantnost rapskog reljefa zaokružuje Loparski poluotok s brojnim pjeskovitim rtovima i uvalama na krajnjem sjeveru otoka.
Uz obalu KIamporske Drage dva su naselja – Gonar i Ružići. Pred njima su zbog pličina dugački molići uz koje vežu barke domaćeg svijeta i njihovih gostiju. Kad ovdje dođemo, dobro znamo kamo ćemo se uputiti. Na veliki betonski gat pred restoranom s kojim naša revija dijeli ime. More Milana Taribe već je nekoliko decenija bez sumnje najbolji restoran na ovoj strani otoka. Mile je ribar koji gotovo svakog dana odlazi u ribolov, a spada u one koji se ne žale na manjak ribe i izlovljenost. Pa se oko njegovog ulova vrti sva ugoda blagovanja i boravka na terasi s koje puca pogled na Kvarnerić. Na gatu ispred restorana može se ostati i preko noći.
Druga, udobnija prilika na zapadnoj obali otoka je vez u ACI marini Supetarska Draga. Za razliku od one u Rabu otvorena je kroz čitavu godinu. Tamošnji vlasnici brodova, pretežno Austrijanci i Nijemci najvećim su dijelom starosjedioci. Svi se međusobno dobro poznaju pa vlada onaj lijepi ugođaj kao da ste stigli u kakvu lokalnu lučicu. Naravno sa znatno višim standardom – mornarima na gatovima koji opslužuju tristotinjak vezova, travel liftom, restoranom.
Marina je inače smještena u Gornjoj Dragi na sjevernoj strani uvale. Od Donje je dijeli njen močvarni dio koji presijeca ušće Velikog potoka Supetarskog pa je izgled poput onoga u delti Neretve. Pred kućama obje Drage nastavljaju se nizovi molića s vezovima za male barke, a u gotovo svakoj trećoj je nekakav restoran, konoba ili kafić. Valjda je to razlog, uz tko zna koliko apartmana, da plodno ne tako davno uzorno supetarsko polje danas stoji manje-više zapušteno.
Plaže u okolici Lopara
Supetarsku Dragu od Lopara, trećeg velikog zaljeva i istoimenog naselja na zapadnoj obali Raba dijeli poluotok Sorinj. Opet stjenovitih obala s tipičnim rapskim dvojstvom, šumovitom južnom i ogoljenom sjevernom obalom na kojoj se skrilo par ubavih uvala.
Lopar je bio negostoljubiv za nautičare, znan tek po možda najboljem krumpiru na Jadranu i trajektnoj vezi s Krkom. Ali to se promijenilo izgradnjom 130 metara dugog gata sa školjerom. On štiti mjesnu lučicu a nautičarima omogućava siguran vez. A to znači i mogućnost obilaska dva rapska satelitska otoka – Sv. Grgura i Golog. Kao i obilazak plaža na sjevernoj obali loparskog poluotoka između rtova Stojan i Saramić. To je jedinstvena obala na kojoj se izmjenjuju pješčane dine, piramide i tornjevi.
Plaže Ciganka, Sturić i Sahara najljepše su među njima. Ali oprez, i daleko od obale jako je plitko, pa pazite kod sidrenja. I čuvajte se bure, naravno. Najpoznatija i najveća rapska pješčana plaža s istočne je strane ovog poluotoka ispred hotelskog naselja San Marino. Uz nju je istoimena marina pogodna za vez brodica manjih od deset metara. Pa ako vam je na volju, izvolite. Odavde pa sve do rta Glavina u dužini od punih devet nautičkih milja rapska je sjeveroistočna obala sura, gola i izložena opasnoj buri. Na njoj nema nikakvog zaklona, izuzev uvale Mag. Najbolje ju je preploviti prethodno se uvjerivši da je vremenska prognoza dobra.
Barbatski kanal
Prije uplovljavanja u Barbatski kanal valja proći uz nešto više od milje dugačku jugoistočnu obalu i trajektnu luku Mišnjak. Tu na otok Rab stiže većina putnika. barbatski kanal nalik je dugačkom i uskom jezeru i štiti ga isto takav otočić Dolin. Kad se preplovi otprilike pola kanala u pravcu Raba, počinju se nizati kuće Barbata i Banjola s desetcima molića pred njima. Među njima su i oni brodogradilišta i marine Pičuljan, znamenitih otočkih brodograditelja u četvrtoj generaciji.
Tu su, u Banjolu i vezovi Petra Španjola, čovjeka koji je mnogo napravio na očuvanju baštine serijskom gradnjom Puntima, rapskog guca i gajete. Ogladnite li, možete se u uvali Grce u Barbatu vezati na dugačak betonski mol pred restoranom Aco Darka Dedića. Nećete pogriješiti.
Od Banjola do luke Rab i tamošnjih vezova svega je nešto više od milje plovidbe. Kad u nju uplovimo oplovili smo otok Rab.