Bez dvojbe najpoznatiji i najpopularniji jadranski otok svoju slavu zahvaljuje suncu. Te tragovima civilizacije što ga je u mnogo više nego dvomilenijskom kontinuitetu obilježila. Sunce ga, uz ljepotu njegovih obala, čini Mekom turista i nautičara. Dok ono što Hvarani kroz povijest sagradiše postade mjestom ugodna i duhom bogata življenja
Posve osobita izgleda, dug i raširen ka zapadu a vretenast i uzak put istoka, proteže se u duljini od 68 kilometara. Najveća mu je širina 10,5 kilometara. Površina od 297,3 km2 čini ga četvrtim otokom po veličini na hrvatskom dijelu Jadrana. Obale su mu razvedene a obalna crta duga je 270 kilometara. U jednom je svom dijelu gorovit s najvišim vrhom Sv. Nikolom koji dosiže 628 metara. A u drugom rasut plodnom nizinom Starogradskog polja, najvećeg na jadranskim otocima uopće. Nerazdvojni su od Hvara Pakleni otoci, Zečevo, Šćedro i hridi Lukavci. Otok Hvar spada u naseljenije otoke, na njemu, pretežno u pet gradića živi 11500 stanovnika.
Grad Hvar i Pakleni kanal
Kad ploviš oko Hvara kao da prelaziš iz svijeta u svijet. Uzduž osamdeset nautičkih milja njegove obale mijenjaju se slike i pejsaži. Ditirampski i uzvreli grad Hvar sa svojim Paklenim otocima na jugozapadnoj obali — tu sve vrca od života, a Paklenim kanalom šaraju stotine brodica. Uplovljavamo li ovdje sa zapada pogled prema jugu će nam najprije zaklanjati Sv. Klement sa marinom Palmižana a potom manji otočići Borovac, Planikovac, Marinkovac i na koncu Jerolim i Pokonji Dol. U nasuprotnu hvarsku obalu zavukle su se uvale Vela i Mala Garška. Još malo i stižemo u hvarsku luku.
Tek s mora otkriva se grad Hvar u svoj svojoj ljepoti. Katedrala, Arsenal s teatrom, franjevački samostan, riva pod Fabriku… I stotine barki na vezu i na sidru. Mjesta je na rivi malo ali vrijedi ga pokušati naći jer biti tamo vezan jedinstven je doživljaj. U protivnom, pravac marina Palmižana ili neko od sidrišta na Paklenim otocima. tamo će se ionako ujutro preseliti barem pola Hvara na kupanje.
Južna obala Hvara
Svjetionik na Pokonjem dolu znak je da smo isplovili iz Paklenog kanala. Krenemo li južnom obalom prema istoku čekat će nas uvale Milne i Dubovice s bijelim, djevičanskim žalima. U doba ljetnih maestrala zaklona ćemo naći u Milni i to u njenom zapadnom kraku, sigurnom sidrištu nazvanom Mala Milna. Dvije i pol milje dalje, prošavši uz Zub od Zarača ukazat će nam se uvala Dubovica, prostor mjere i osobite ambijentalnosti. Još do prije petnaestak godina dostupna samo barkom i kozjom stazom udomljavala je ladanjske dvore obitelji Kasandrić i par ribarskih kućica.
Dalje prema Sućurju na istočnom rtu otoka obala je uglavnom negostoljubiva. Nautičaru ovdje otok Hvar neće pružiti zaklona osim u još uvijek nedovršenoj lučici Svete Nedjelje i kojoj manjoj uvali. Ali pogled će mu pucati na strme padine Svete Nedije, Ivan Dolca i Zavale, gdje vinogradi kao da streme put neba. Jednako kao u antičko doba, po svim vremenskim prilikama siguran zaklon se može naći samo na hvarskom satelitu — Šćedru. Hvarske gore nestaju i spuštaju se prema Sućurju, koji kao da se zaputio prema kopnu i ušću Neretve.
Sjeverna obala
Sa sjeverne strane sve do Jelse u posve smo drugom okolišu. Umjesto pučine s južne strane, ovdje nam pogled zatvara suro Biokovo. Stušte li se s njega sjeveroistočni vjetrovi teško ćemo naći sigurnog većeg zaklona prije 22 milje udaljene Jelse. No tu je nekoliko iznimno lijepih uvala, Mala i Vela Stiniva i Pokrivenik, prije svih u kojima ste sigurni po svakom vremenu osim po buri. Tamošnji žitelji su više okrenuti poljima, koja se od njih penju prema brdu, nego moru.
Opet sasvim druga slika oko Jelse i Vrboske, dva ubava gradića na sjevernoj obali. I Jelsa sa svojom lukom i Vrboska s jedinstvenim, gotovo milju i pol uvučenim zaljevom, mame da se u njih uplovi. U Vrboskoj je i jedina marina na otoku. Uvale do punte Kabla podsjećaju na raširene prste ljudske ruke kad se gleda iz zraka. Lijep su primjer nekoliko takvih jedinstvenih formacija na našim otocima.
Kad uplovljavate u Starogradski zaljev, četiri milje uvučen u kopno, čini vam se kao da ulazite u kakav sjevernjački fjord. Ali njegove brojne uvale, vegetacija i Hektorovićev gradić u samom dnu zaljeva vratit će vas u stvarnost Mediterana. Dalje prema rtu Pelegrin opet bijela žala i mala naselja na moru. Pogled prema vrhovima brda otkrit će vam da su to luke nekadašnjih velikih naselja Grablja i Brusja.
Kako jedrimo prema zapadu pogled će nam sve više privlačiti brodovi jadranske putničke flote koji iz Splita hitaju srednjodalmatinskim otocima ili se s njih vraćaju. Tu je i stara trajektna luka Vira, danas dobrodošla ribarima za vez. A onda punta Pelegrina i natrag u grad Hvar, krug je zatvoren! Đir oko otoka je napravljen, oplovili smo otok Hvar.
