Rapska riva je obnovljena i podignuta, a uz nju su postavljeni murinzi te ormarići za struju i vodu. Luka Rab sada može u četverovez vezati 10 do 15 brodova nautičara.
Luka Rab jedna je od naših najprometnijih i najvažnijih otočnih luka, a tamošnja riva među najdužima je na Jadranu. Već gotovo tri godine provodi se projekt rekonstrukcije i sanacije tamošnje obale, što je najveći investicijski ciklus u lučko područje u povijesti Raba.
Ukupna vrijednost projekta iznosi 4,96 milijuna eura od kojih je 4,85 milijuna eura bespovratnih. Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
Sanacija rive
Prva faza projekta započela je izgradnjom ribarske luke i gata Pumpurela, a nastavila se cjelovitom rekonstrukcijom i sanacijom Obale Petra Krešimira u glavnoj gradskoj luci. Ta faza projekta bila je naročito značajna, budući da je rapska riva bila potonula.
Naime, riva je bila svega 30 do 40 centimetara iznad razine mora, a kako je otvorena za južne vjetrove, često je plavila te je znatno propala. Nautičari koji bi ranije pristajali uz rapsku rivu vezali bi se bokom. To je bilo loše rješenje, pogotovo u situacijama kada bi zapuhalo jače jugo.
Rapska riva sada je potpuno rekonstruirana i podignuta. Uz nju su postavljeni murinzi te ormarići za struju i vodu i na tome prostoru sada se 10 do 15 brodova može propisno vezati krmom za kraj. Rekonstruirana riva svečano je otvorena uoči parlamentarnih izbora.
Značajna je to novost za cijeli rapski akvatorij, koji već dugo vapi za novim vezovima. Naime, obližnja ACI marina mala je i pretrpana, a na cijelom otoku naprosto nema dovoljno vezova za sve nautičare. Očekivano, taj problem do izražaja najviše dolazi tijekom ljetne sezone.
Problemi s lukobranom
Radovi na malom sekundarnom lukobranu u luka Rab još uvijek nisu zgotovljeni. Taj lukobran trebao bi u potpunosti zatvoriti unutarnji dio luke te rapsku rivu štititi od juga. Radovi na tome projektu počeli su prije dvije godine. Prije godinu i pol, betonski blokovi koji nose lukobran izlagani su velikim opterećenjima ne bi li potonuli i „sjeli na mjesto“. No, ti pripremni radovi očito nisu bili dobro napravljeni.
Na betonske blokove sada je već postavljena armatura za gornji dio lukobrana, no cijela struktura i dalje tone. Radovi su po prvotnom planu trebali završiti do kraja prošle godine, ali zbog toga problema njihov je završetak prolongiran. U kojoj je fazi rekonstrukcija lukobrana i kako će se riješiti problem tonjenja pokušali smo doznati u Županijskoj lučkoj upravi Rab. Nismo međutim uspjeli stupiti u kontakt s ravnateljem ŽLU Rab Nenadom Debelićem.
Cilj cijeloga projekta bio je podizanje sigurnosti luka Rab i omogućavanje sigurnijeg pristajanja brzobrodskih i ostalih brodskih linija. Podizanjem obale povijesna jezgra grada Raba zaštićena je od plavljena. Završetak radova na rapskoj rivi svakako je pozitivna vijest za nautičare, koji će se sada tu moći propisno vezati te će imati pristup struji i vodi za svoje brodove.