Svojedobno jedna od najvećih pomorska infrastrukturnih investicija na Mediteranu konačno će se dovršiti nakon više od 100 godina
Kao i veliki dio lučkih građevina koju baštinimo na Jadranu i pulski lukobran sagrađen je u vrijeme Austro-ugarske monarhije. Bolje rečeno, građen, jer s raspadom Austro-ugarske monarhije nikada nije kompletno završen. Trenutačno je iznad površine u dva dijela, a kruna lukobrana je dobrim dijelom urušena.
Lukobran je dug 1200 metara, iznad površine širine 7 metara, a u najdubljem dijelu proteže se u dubinu između 25 i 35 metara. Onaj nevidljivi dio, pod morem, u najširem dijelu širok je impresivnih 70-ak metara. Pula je u to doba, pa i do kraja 20. stoljeća bila vojno pomorskog središte kraljevina i država koje su se mijenjale.
Još i danas vojska vlada poluotokom Muzil, kojeg lukobran dotiče s jedne strane.
Školjera s krunom na ulazu u pulsku luku napravljena je u svrhu zaštite grada Pule. Ne samo od ratnih brodova i podmornica, već i od valova. I tada su projektanti mislili na zaštitu grada od valova. Prije izgradnje lukobrana valovi su znali dopirati do zidina stare gradske jezgre, do trga Portarata, te u podrum pulskog kazališta.
O temi povijesti lukobrana, njegovoj vojnoj obrambenoj ulozi ispisani su nizovi tekstova. Mi se u ovom tekstu bavimo njegovom sadašnjosti i budućnosti.
Sada kada su podizanje razine mora i olujna nevremena sve učestalija pojava, aktualizirala se potreba za njegovim dovršavanjem. O projektu smo razgovarali s ravnateljem Županijske lučke uprave Pula, Daliborom Brnosom koji ne krije zadovoljstvo.
Rekonstrukcija i dogradnja pulskog lukobrana
Priča o dovršetku pulskog lukobrana provlači se već desetljećima. Nalazi se na vrhu liste prioritetnih projekata od osnutka ŽLU Pula 1999. godine. „Svi ravnatelji prije mene bavili su se ovim projektom. Najintenzivnije razdoblje je bilo 2004. godine kada su se radili projekti, priprema za građevinsku dozvolu itd. Ta dozvola je izdana 2008. godine. Najbliže realizaciji bio je 2014. apliciranjem na EU fondove. Ali, nažalost neuspješno. Onda smo prije tri godine započeli s obnovom dokumentacije i pripremom nove dokumentacije koju smo planirali predati ako se otvori mogućnost apliciranja na neka EU sredstva.
Ono što je nedostatak projekta iz 2004. je 145 metara nikad izgrađenog dijela lukobrana. Taj je prolaz imao fortifikacijsku funkciju. Sprečavao je ulazak ratnih brodova i podmornica u pulski zaljev, a istovremeno je omogućavao malim brodicama prolaz.“ Radi se o prolazu kojeg mnogi nautičari koriste da si skrate put ulaska u pulski zaljev. „S obzirom na to da taj lukobran više nema fortifikacijsku ulogu, odlučili smo spojiti ta dva dijela lukobrana u jedinstvenu cjelinu. Uz rekonstrukciju ide i dogradnja, te podizanje krune lukobrana za otprilike 70 centimetara.“
Brnos je u šali komentirao „Izgleda da su ga dobro napravili čim je izdržao toliko godina bez ikakvih intervencija.“ Ovih dana napravljen je i multibeam snimak podmorskog dijela lukobrana. „To će nam pomoći kod radova, da imamo početnu poziciju, početno stanje i da znamo koje su promjene napravljene, koliko je kubika stvarno nasipano.“
Ako sve prođe po planu, radovi kreću za pola godine
Projektant je Marko Martinčić koji je radio i originalni projekt rekonstrukcije 2003. godine. Tada je napravljena sva dokumentacija za ondašnje uvjete ali nije bilo financijskih sredstva. „Uvijek je taj projekt bio na listi prioriteta lučke uprave, županije i grada Pule ali nikako se nisu uspjeli posložiti financijska sredstva da se realizira,” kazao je Brnos.
“Mi smo u siječnju ove godine aplicirali projekt za dodjelu bespovratnih EU sredstava u programu Connecting Europe Facility. Vrijednost projekta je 21,5 milijun eura + PDV. Od toga je odobreno bespovratno 85 posto vrijednosti bez PDV-a, odnosno 18,3 milijuna eura. Razliku 15 posto, odnosno 3,2 milijuna eura će podmiriti Istarska županija koja je osnivač ŽLU Pula, a PDV u iznosu od 5 milijuna eura će podmiriti Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.
U listopadu smo sklopili ugovor o financiranju i trenutačno smo u fazi provedbe postupka javne nabave. Izabrali smo tvrtku koja će provoditi taj postupak, sada pripremamo dokumentaciju za raspisivanje natječaja za izvođača, za stručni nadzor, projektantski nadzor, voditelja projekta itd. Ako bude sve u redu, u prvoj polovici iduće godine planiramo sklopiti ugovor s izvođačima radova.“
Dvije su opcije pristupa radovima, s kopna ili iz lučice Štinjan
Konkretni radovi mogli bi početi netom nakon natječaja, ako natječaj prođe bez žalbi, što potencijalno može produljiti cijeli proces. Procijenjeno vrijeme radova je 2 godine, pa bi u najboljem slučaju radovi na lukobranu bili završeni 2027. godine. Budući da je korijen lukobrana u području kojim upravlja vojska, ne spada u područje koje bi limitiralo radove uslijed turističke sezone.
Pitali smo ravnatelja Brnosa hoće li izvođač imati pristup s kopna, s obzirom na vojno područje. „S Ministarstvom obrane imamo dobru suradnju. Sad, vidjet ćemo kako će se organizirati sam izvođač. Dakle postoji opcija pristupa preko kopna ili iz lučice Štinjan koja je tu blizu i odakle se inače prevozi kamen u Italiju.“
Sve faze radova planiraju se izvoditi bez prekida, pa će i natječaj biti oformljen tako da tvrtka ili grupa tvrtki koje pobjede na natječaju izvode sve radove.
Neće biti komercijalnog karaktera niti pristan za kruzere
Ravnatelja Brnosa pitali smo i o medijskim napisima proteklih godina, da bi se unutrašnja strana lukobrana mogla koristiti za prihvat brodova, primjerice kruzera. „Bila su takva razmišljanja i prijedlozi, ali u tom slučaju bi projekt trebao biti drugačije napravljen, drugačije isprojektiran lukobran.
Njegova primarna funkcija je zaštita grada Pule od visokih valova, maritimna sigurnost luke i svih objekata u kojima se obavlja djelatnost. Za sada nije predviđeno da se on koristi za gospodarsku djelatnost tih velikih plovila, kruzera. Mada, mi ćemo postaviti bitve, pa da lukobran može služiti kao interventni vez.
Neće imati komercijalnu svrhu, ali ako je neko nevrijeme, poslužit će da se brodovi mogu privremeno privezati. Indirektni efekti na koje računamo su povećanje teretnog i putničkog prometa. Dodatno, potaknut će nove investicije jer će se svi gospodarski subjekti osjećati sigurnije za djelovanje u Pulskom zaljevu.“
