Provedeno istraživanje predstavlja prvi kvantitativni temelj za razumijevanje ekološke dimenzije utjecaja čarter flote na emisije štetnih plinova u Hrvatskoj.
Hrvatska je već godinama među svjetski najatraktivnijim destinacijama za nautiku i čarter turizam. Na istočnoj obali Jadrana aktivno djeluje flotila od oko 4,500 jedrilica, motornih jahti i katamarana na kojima svakog ljeta plove tisuće nautičara.
Unatoč veličini i važnoj ekonomskoj ulozi čarter industrije, dosad se nije znanstveno istraživalo kako ona utječe na zagađenje mora i zraka. Upravo taj problem adresira novi znanstveni rad objavljen u međunarodnom znanstvenom časopisu FSB-a Brodogradnja. Autori rada su Hrvoje Carić (Institut za turizam), Goran Šagi (FSB) i Zoran Lulić (FSB). Spomenuti rad predstavlja prvo sistematično istraživanje emisija iz hrvatske čarter flote bazirano na stvarnim operativnim podacima.
Znanstveno istraživanje provedeno je u suradnji Instituta za turizam, Fakulteta strojarstva i brodogradnje (FSB) i organizacije Green Sail. Temelji se na podacima prikupljenima kroz program Green Sail Footprint program.
Analizirana plovila od 10 do 20 metara
U suradnji s čarter kompanijama i skiperima, podaci su prikupljani u marinama Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije tijekom 2023. i 2024. Analiza je obuhvatila podatke o potrošnji goriva, radnim satima motora te tehničkim karakteristikama jedrilica, jahti i katamarana duljine od 10 do 20 metara.
Na temelju tih informacija, emisije CO₂ (ugljikova dioksida), NOₓ (dušikovih oksida), CO (ugljikovog monoksida) i PM (čestica) izračunane su korištenjem EMEP/EEA Tier-1 metode. Ta metoda koristi standardne faktore emisija i podatke o potrošnji goriva.
Rezultati su potvrdili da emisije štetnih plinova rastu s veličinom i tipom plovila, pri čemu katamarani imaju znatno veći emisijski otisak. Iako su činili oko trećine uzorka (35%), katamarani su generirali nerazmjerno veći udio ukupnih emisija (60%). Znanstvenici su stoga ukazali da eventualne buduće strategije za smanjenje emisija u čarteru trebaju posebno obratiti pozornost na taj tip plovila. Pogotovo jer je riječ o segmentu koji brzo raste u ponudi čarter kompanija.
Na temelju uzorka od 160 plovila, rezultati su projicirani na ukupnu hrvatsku čarter flotu od približno 4,500 plovila. Procijenjeno je da je ukupna godišnja količina emisija od 30.000 do 40.000 tona CO₂.
Čarter flota doprinosi zagađenju
Cjelokupna čarter flota godišnje „proizvodi“ i 300 do 400 tona dušikovog oksida te 100 do 150 tona ugljikovog monoksida. Kriva je i za emisiju između 15 i 25 tona PM čestica. Ove brojke sugeriraju da čarter flota, iako nije glavni izvor emisija, lokalno doprinosi značajnoj količini štetnih plinova i čestica. Osobito u razdoblju visoke sezone kada brodovi dulje rade i troše više goriva.
Studija je prikupljene podatke stavila u širi kontekst maritimnog i cestovnog prometa. Procijenjene emisije dušikovog oksida (NOₓ) čarter flote čine oko 5,3 % emisija iz cestovnog prometa i oko 8,3 % emisija iz putničkih kruzera. A emisije PM čestica čarter flote čine oko 2,6 % cestovnih i 8 % kruzerskih emisija. Ove usporedbe pokazale su da čarter flota nije zanemariv izvor zagađenja, osobito lokalno duž obale i u lukama.
Provedeno istraživanje bilo je fokusirano na prikupljanje podataka o zagađenju zraka, koje je međutim indirektno vezano i uz zagađenje mora. Između ostaloga, izgaranje fosilnih goriva rezultira emisijama koje doprinose kiselim kišama i eutrofikaciji morskih površina.
Podatke treba oprezno interpretirati
Autori studije (Hrvoje Carić, Goran Šagi i Zoran Lulić) u svome su radu istakli da se prikupljeni podaci trebaju oprezno interpretirati. Naime, prikupljeni podaci temelje se na anketama napravljenim sa skiperima i predstavnicima čarter tvrtki te mogu sadržavati netočne procjene i pogreške u pamćenju.
Uz to, uzorak od 160 plovila i geografski fokus ograničen na dvije županije možda ne odražavaju potpuno reprezentativnu sliku cijele hrvatske čarter flote. Autori su napomenuli i da korištena Tier-1 metodologije daje grube procjene emisija, bez preciznih mjerenja u stvarnim uvjetima rada motora. Pritom u ukupni izračun nisu uračunate emisije iz generatora plovila, koji su u praksi također značajni izvori emisija.
Koji su vršni kapaciteti čarter flote?
Autori su stoga preporučili da se u budućim studijama koriste naprednije metode i širi uzorci koji uključuju različite regije i vrste plovila. Bez obzira na ne tako veliki uzorak i druga ograničenja, provedeno istraživanje predstavlja prvi kvantitativni temelj za razumijevanje ekološke dimenzije utjecaja čarter flote na emisije štetnih plinova u Hrvatskoj.
Kako čarter turizam u Hrvatskoj raste, tako raste i važnost razumijevanja njegovog utjecaja na okoliš. Ovaj rad stoga bi mogao biti prvi korak prema dugoročno održivom razvoju nautike u Hrvatskoj. A prikupljeni podaci mogu poslužiti kao temelj za izradu daljnjih studija za smanjenje emisija i zaštitu našeg mora. Uključujući i ključnu studiju, koja bi trebala dati odgovor na pitanje koji su vršni kapaciteti čarter flote u hrvatskim vodama. I preporuke što poduzeti kada se ti vršni kapaciteti prijeđu.
