Pitate li prosječne nautičare mnogi će vam o svojim nautičkim počecima reći da su počeli u čarteru, s prijateljima, u sklopu team buildinga ili kakvih drugih prigoda. I danas je tako osim što je sve više čarter kompanija, konkurencija je veća, cijene su niže, no broj hrvatskih gostiju i noćenja gotovo da se i ne mijenja. Prije dvadesetak godina čarter kompanije bile su prilično orijentirane prema Hrvatima, odnosno držalo se da je Hrvatska važno čarter tržište.
Danas se voditelji čarter kompanija slabo ili gotovo uopće ne okreću domaćem tržištu, no statistički podaci Ministarstva pomorstva prometa i veza pokazuju da smo na trećem mjestu po broju dolazaka, odmah nakon Njemačke i Austrije, te ispred Velike Britanije i Sjeverne Irske, Češke, Australije, Slovenije itd. Od početka godine pa do 1. listopada ove godine od ukupno 457.054 gostiju na crew listama čarter kompanija Hrvata je bilo 37.221 ili oko 8,17%. Pokušali smo odgonetnuti gdje je nastao nesrazmjer i što se to promijenilo u odnosu na razdoblje s početka milenija.
Ta se pojava djelomično može pripisati i trendovima, no u međuvremenu se promijenio zakon, cijene, platežna moć Hrvata, kao i tržišna orijentiranost ka bogatijim klijentima iz inozemstva koji, logično, donose veći profit.
Kad je pak riječ o prosječnom broju noćenja, Hrvati u čarterima na Jadranu provedu u prosjeku 4-5 noći, Slovenci 5, dok Nijemci, Austrijanci i Britanci 6-7 noći, a Poljaci, Francuzi, Rusi, Švicarci približno 7 noći godišnje, iz čega je jasno vidljivo da se Hrvati odlučuju na kraći boravak u čarteru u odnosu na druge nacionalnosti koje prednjače po broju noćenja i dolazaka.
