Sud je ponovo odgodio donošenje odluke. Prijeti mu 15 godina zatvora na temelju 10 godina stare tjeralice za ometanje Japanskog kitolovca
Krajem srpnja smo pisali o uhićenju aktivista Kapetana Paula Watsona koji bori protiv Japanskih kitolovaca. Podsjećamo, danska policija uhitila ga je u srpnju na Grenlandu uoči polaska na plovidbu sjevernim prolazom do Pacifika gdje je novi japanski kitolovac Kangei Maru krenuo u lov na ugrožene sisavce.
Od tada, lokalni sud na Grenlandu odgađa donošenje odluke o njegovom puštanju na slobodu ili izručenju Japanu. Posljednje ročište održano je 2. prosinca kada je Watsonu ponovo produžen pritvor, bez odluke o izručenju ili puštanju na slobodu.
Danske vlasti uhitile su ga na temelju tjeralice Japana, koja je maknuta s Interpolove tjeralice uoči Watsonovog kretanja u akciju ometanja kitolovaca, pa je ponovo osvanula. Time su, smatraju aktivisti njegove fondacije, koordinirano namamili Watsona da krene u akciju i potom ga uhitili.
Emmanuele Macron među potpisnicima za njegovo oslobođenje
Do ovog trenutka peticija za njegovo oslobođenje je prikupila preko 216 tisuća potpisa, a u akciju su se uključile i poznate ličnosti – francuski predsjednik Emmanuele Macron, cijenjena svjetska primatologinja i antropologinja Dame Jane Morris Goodall, pjevač Pearl Jama Eddie Vedder, gitarist Aerosmitha Joe Perry, glumac Pierce Brosnan, redatelj James Cameron, kantautor Bryan Adams, glumica Brigitte Bardot i mnogi drugi.
Podsjećamo, Kapetan Paul Watson uhićen je 21. srpnja 2024. u Nuuku, na Grenlandu, tijekom pristajanja njegovog broda na opskrbu za plovidbu kroz Arktik. Poznati ekološki aktivist i borac protiv kitolova, uhićen je prema međunarodnoj tjeralici koju je izdao Japan. Uhićenje se dogodilo uoči akcije ometanja jednog od najubojitijih kitolovačkih brodova na svijetu japanskog Kangei Maru koji provodi lov na kitove na sjevernom Pacifiku. Vlasti Grenlanda odbile su Watsonu jamčevinu, a prijeti mu izručenje Japanu, gdje bi mogao dobiti do 15 godina zatvora.
Prijašnje organizacije odrekle ga se zbog konfrontacijskih akcija
Optužbe se odnose na njegove aktivnosti protiv kitolova na Farskim otocima i šire kampanje protiv komercijalnog kitolova, koje su često bile kontroverzne zbog direktnih akcija. Watson, suosnivač Greenpeacea i osnivač Sea Shepherd Conservation Society, desetljećima vodi kampanje protiv kitolova i za zaštitu morskog života. Trenutačno djeluje u sklopu svoje fondacije Captain Paul Watson foundation, jer su ga se prijašnje organizacije odrekle zbog direktnog konfrontacija u svom aktivističkom angažmanu, što se protivi njihovim pacifističkim načelima.
Kanadsko-američki državljanin, Paul Watson je prekjučer, na dan ročišta „proslavio“ 74. rođendan. Izručenje Japanu za njega bi praktički značilo doživotni zatvor.
„Sjedio sam na kapetanskoj stolici u trenutku uhićenja i jedan mi je (policajac) prišao, zgrabio za majicu, povukao sa stolice, okrenuo me i stavio lisice,“ opisao je Watson za The Guardian događaje prilikom uhićenja u Nuuku. „Pitao sam: Zbog čega je ovo? A oni su rekli – Saznat ćeš,“ prije nego li su ga odveli u policijsku stanicu. „Nisu bili baš prijateljski nastrojeni.“
Kontroverze i namještanje dozvola za kitolov
Watsonovo uhićenje potaklo zanimanje brojnih međunarodnih ali i nacionalnih medija u skandinavskim zemljama na temu kitolova. Između ostalog, kontroverza je eskalirala nakon što je sredinom studenog procurila tajna snimka iz 2021. koja sadrži razgovor sina bivšeg islandskog ministra i još nekoliko osoba o korištenju političkog utjecaja za osiguravanje dozvola za kitolov.
Lov na kitove provodi se u nekoliko država, unatoč međunarodnim naporima za očuvanje populacija kitova. Glavne zemlje koje i dalje love kitove su Japan, Norveška, Island, Grenland i Farski otoci (autonomni teritoriji Kraljevine Danske), te Rusija.
Japan je kitolov godinama pravdao “znanstvenim lovom”
Japan je formalno napustio Međunarodnu komisiju za kitolov (IWC) 2019. godine i ponovno pokrenuo komercijalni lov na kitove u svojim teritorijalnim vodama, a odnedavno i u međunarodnim. Ranije je Japan provodio „znanstveni lov na kitove,“ što su mnogi kritizirali kao prikriveni komercijalni lov.
Norveška je sve vrijeme nastavila lov na kitove unatoč moratoriju IWC-a iz 1986. godine. Oni tvrde da je lov održiv i ciljaju uglavnom na vrste poput malog kita (Balaenoptera acutorostrata). Island također lovi kitove, uključujući plave kitove i perajare, s obrazloženjem da to ima kulturnu i ekonomsku važnost.
Grenland i Farski otoci (Kraljevina Danska): Iako lov na kitove na Grenlandu i Farskim otocima uglavnom spada pod „tradicionalni i autohtoni lov,“ te zajednice ubijaju kitove i dupine za prehrambene potrebe lokalnog stanovništva. Slično je i u Rusiji gdje u nekim dijelovima, tradicionalne zajednice imaju pravo na lov na kitove za vlastite prehrambene potrebe.