Umjesto uvoznog sušenog bakalara, predlažu alternativne vrste koje možemo pronaći u Jadranskom moru – naročito invazivne
Za Badnjak se u Hrvatskoj kao i u nekolicini europskih zemalja tradicionalno jedu riblja jela, a naročito je popularan bakalar. WWF Adria predlaže da tradiciju prilagodimo održivosti. Da su mora i oceani pod velikim pritiskom zbog izlova i drugih čimbenika, nije novost, ali vrijedi podsjetiti. Isto tako, klimatskim promjenama i zagrijavanjem Jadranskog mora, pojavile su se brojne invazivne vrste. Našim životnim navikama možemo pomoći u ublažavanju toga, bez prevelike žrtve.
Stručnjak za ribarstvo u WWF-u Adria, Hrvoje Čeprnja, apelira sljedeće. „Kako bismo očuvali morske resurse, birajmo lokalno ulovljene i održive proizvode uz pažnju na certifikate koji jamče odgovornost i održivost. Promišljenim odabirom hrane možemo smanjiti ekološki otisak i pridonijeti očuvanju bogatstva mora za buduće generacije.”
Sušeni bakalar – tradicija sa sjevera Europe
Tradicionalno, blagdanski stol zamišljamo uz – bakalar. Prema legendi, prvi poznati kontakt s bakalarom u Hrvatskoj dogodio se kada je mletački plemić Piero Querini 1431. godine doživio brodolom blizu norveških obala. Nakon što su ga domaćini naučili tehniku sušenja ribe, on je odnio sušeni bakalar u Veneciju, odakle se tradicija takvog pripremanja bakalara proširila prema hrvatskoj obali.
„Iako je bakalar tradicionalni dio blagdanskog stola, on ima svoje skrivene troškove – od prelova koji ugrožava stokove do velikog ugljičnog otiska zbog transporta iz dalekih sjevernih mora,“ ističe Čeprnja. „Zašto ne odabrati lokalnu, na održiv način ulovljenu ribu, poput oslića s parangala, koji je nekad bio primarni izbor sušene ribe na našim prostorima. Za razliku od bakalara, oslić gotovo da nema sitnih koščica pa je praktičniji i za konzumaciju.“
Umjesto sušenog bakalara – oslić, umjesto škampa – plavi rak
Čeprnja predlaže da umjesto škampa, kao alternativu možemo pripremiti plavog raka. Ova invazivna vrsta je jestiva i izuzetno ukusna. „Tu je i riba paun (lav), još jedna invazivna vrsta koja šteti našim domaćim vrstama, a ukusna je popit škarpine. Iako je ozloglašena zbog svoje sposobnosti brzog širenja i otrovnih bodlji, izuzetno je cijenjena morska delikatesa. Svoj blagdanski jelovnik možete začiniti i morskim algama. Iako su kod nas slabo zastupljene u jelovnicima, alge obiluju raznolikim okusima, od, slatkastog, blago slanog ili dimljenog, do umamija.“
Mora i oceani ključni su za klimu i prehranu milijardi ljudi. Premda su ribolovni pritisci u Mediteranu smanjeni, zahvaljujući strožim pravilima poput EU-ove Zajedničke ribarstvene politike, još uvijek prelaze održive razine. „Birajte odgovorno, lokalno i uz oznake održivosti! Svakim svojim izborom doprinosimo očuvanju mora”, zaključuje Čeprnja uz poziv da na WWF-ovoj stranici doznate više o održivim proizvodima iz ribarstva.