WWF: U 50 godina globalnog praćenja zabilježen je prosječan pad od 73 posto promatranih divljih populacija kralješnjaka. Gubitak i degradacija staništa uglavnom su uzrokovani ljudskim djelovanjem
Prije nego pročitate ostatak teksta, želimo istaknuti sljedeće. Iako se u izvješću ne spominju Hrvatska, Jadran i ulica u kojoj živimo, važno je razumjeti da se globalne promjene odnose na svakog pojedinca bilo gdje u svijetu. Također, na ovim stranicama, kao i na stranicama našeg tiskanog izdanja mnogo puta do sad pisali smo o promjenama na lokalnoj razini, koja su dio globalnih promjena.
I to nisu zaključci naših novinara niti simpatične izjave ljudi koje susrećemo na terenu, već zaključci stručnjaka i znanstvenika, ribara, ugostitelja, pa i istaknutih pojedinaca nautičke industrije. Svi upućuju na to da smo došli do trenutka kada se događaju drastične promjene. Bilo one meteorološke prirode ili pojava u moru, na morskom dnu, uz obalni pojas, na planinama i u rijekama koje na koncu i utječu u more o kojem pišemo i kojim plovimo.
I ova kornjača koja je osam godina živjela u luci Lovište i dolazila se ljudima s kojima se sprijateljila hraniti ima već dva ljeta kako je nestala stradavši pod propelerima nekohbroda.
Ne postoji jedan krivac niti čarobni štapić
U 50 godina otkako se sustavno prate populacije staništa divljih vrsta, zabilježen je katastrofalni prosječni pad divljih populacija kralješnjaka (gmazovi, ptice, ribe i sisavci) od 73 posto. Mjereno je razdoblje od 1970. do 2020. godine, a šokantni podaci objavljeni su danas diljem svijeta u velikom izvještaju WWF-a (Svjetskog fonda za prirodu). Prema objavljenim podacima može se bez ikakvog pretjerivanja zaključiti da je riječ o potpunoj katastrofi svjetskih razmjera.
Najveći pad zabilježen je u slatkovodnim ekosustavima (85%), zatim u kopnenim (69%) i morskim (56%). Gubitak i degradacija staništa, uglavnom uzrokovana ljudskim prehrambenim sustavom, predstavlja najveću prijetnju populacijama divljih vrsta diljem svijeta. Slijedi prekomjerno iskorištavanje, invazivne vrste i bolesti. Klimatske promjene predstavljaju dodatnu prijetnju populacijama divljih vrsta u Latinskoj Americi i na Karibima, gdje je zabilježen zapanjujući prosječni pad od 95%.
Stanje nije bilo dobro niti prije početka praćenja
WWF svake dvije godine objavljuje izvještaj koji uvijek donosi podatke do unazad četiri godine. Novi izvještaj prikazuje globalne razmjere kroz period od 50 godina.
Za nas Europljane najtužnija opaska iz izvješća glasi: „U Europi i Sjevernoj Americi su veliki utjecaji na prirodu bili prisutni i prije početka mjerenja Indeksa 1970. godine, što objašnjava zašto je zabilježen manji negativni trend u populacijama. Sjeverna Amerika je zabilježila prosječan pad od 39%, dok su Europa i srednja Azija zabilježile pad od 35%.“
Izvještaj o stanju planeta upozorava da će tijekom sljedećih pet godina biti potrebni veliki zajednički napori za rješavanje dvostruke krize klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti.
Direktorica programa zaštite prirode u WWF Adriji Dunja Mazzocco Drvar komentira: „Podatak o smanjenju 73% populacija vrsta je šokantan, ali očekivan. Priroda šalje poziv u pomoć. Povezane krize gubitka prirode i klimatskih promjena guraju divlje vrste i ekosustave izvan njihovih granica, s opasnim globalnim prijelomnim točkama koje prijete oštetiti Zemljine sustave za održavanje života i destabilizirati društva. Katastrofalne posljedice gubitka nekih od naših najdragocjenijih ekosustava, poput Amazonske prašume i koraljnih grebena, osjetit će ljudi i priroda diljem svijeta“
U izoliranim slučajevima zabilježene i pozitivne promjene
Indeks otkriva i neke populacije koje su se stabilizirale ili povećale zahvaljujući učinkovitim naporima za očuvanje, kao što su rast subpopulacije planinskih gorila od oko 3% godišnje između 2010. i 2016. u planinama Virunga u istočnoj Africi, ili povratak europskih bizona u središnju Europu. Međutim, izolirani uspjesi nisu dovoljni.
WWF upozorava na opasne prijelomne točke. One nastupaju kada umulativni utjecaji dosegnu određenu granicu, promjena postaje samoopstajuća, često značajna, nagla i potencijalno nepovratna, tzv. prijelomna točka. Prijelomne točke u svijetu prirode se javljaju kada pojedinačni ili kombinirani pritisci, poput degradacije staništa, promjene korištenja zemljišta, prekomjerne eksploatacije ili klimatskih promjena, guraju okolišni sustav iznad kritične granice.
WWF je istaknuo globalne prelomne točke: Odumiranje amazonske prašume, Masovno odumiranje koraljnih grebena, Topljenje Grenlanda i Zapadnog antarktičkog pokrova i drugih područja permafrosta, te usporavanje struje sjevernog Atlantika.
Predlažu hitno djelovanje kroz nekoliko ključnih točaka:
- Transformacija zaštite prirode
- Transformacija prehrambenog sustava
- Transformacija energetskog sustava
- Transformacija financijskog sustava