‘Do kraja godine očekuje se više od 37 milijuna kretanja putnika u jadranskim lukama’ – tjedan dana do 7. izdanja Adriatic Sea Foruma
Idući tjedan u Raveni se održava Adriatic Sea Forum, konferencija posvećena pomorskom turizmu na Jadranu. Tijekom dva dana raspravljat će se o izazovima, prilikama i projektima za segmente trajektnog i kruzerskog pomorskog prometa, te o nautici. Događaj je istovremeno prilika za poslovno umrežavanje. Svoj dolazak registriralo je preko 200 sudionika i više od 40 govornika.
Na forumu će se tradicionalno prezentirati svježa saznanja Turističkoj izvješća o Jadranskom moru iz 2024. godine. Do kraja godine očekuje se više od 37 milijuna kretanja putnika u jadranskim lukama, uključujući krstarenja, trajektni i hidrogliserski promet. U području Jadrana djeluju 344 marine i komunalne luke s ukupnim brojem vezova koji prvi put premašuje 80 tisuća.
Na forumu sudjeluju 7 zemalja Jadranske regije, te druge velike EU zemlje
Događaj je osmislio i organizira Risposte Turismo, ove godine u suradnji s Lučkom upravom Ravenne i s podrškom grupacije Edison i Bassani. Na dan otvorenja Adriatic Sea Forum će se održati u ugodnom okruženju gradskog kazališta Dante Alighieri u Raveni, a sljedećeg dana u palači Rasponi dalle Teste.
Govornici će predstavljati ne samo sedam zemalja koje zauzimaju dvije obale Jadrana (Albanija, BiH, Crna Gora, Grčka, Hrvatska, Italija i Slovenija), već i druge zemlje poput Francuske i Njemačke koje zanima saznati više o trendovima i izvedbi u vezi s pomorskim turizmom u području s više od 150 turističkih odredišta u 25 regija. Među istaknutim međunarodnim govornicima je i predsjednik uprave ACI Marina, Kristijan Pavić.
Forum će se prema tradiciji otvoriti predstavljanjem novog izdanja Turističkog izvješća o Jadranskom moru, istraživačkog dokumenta kojeg je izradio Risposte Turismo koji već dulje od desetljeća analizira protoke, dimenzije i prirodu pomorskog turizma na Jadranu, kao i smjerove u kojima se sektor kreće.
Hrvatska i Italija najprometnije ukupno
Prema pretpregledima koje su omogućili analitičari venecijanskog društva za istraživanje i savjetovanje kretanja putnika (ukrcaj, iskrcaj i provoz) u jadranskim lukama vjerojatno će premašiti 37 milijuna (više od 4,9 milijuna od krstarenja, 6,7 % više no 2023., i više od 32,5 milijuna od trajekata i hidroglisera, 2,1 % više no 2023). Tim se brojkama mora dodati brojne nautičke turiste koji često posjećuju ovo područje, pridružujući se redovitim korisnicima brojnih dostupnih marina.
Detaljnije, u segmentu krstarenja Italija i Hrvatska zadržat će najviša mjesta u kretanjima putnika (dva milijuna) i poziva putnika (1316). Vrijedi napomenuti kako se tijekom proteklih deset godina, iako su brojevi putnika na krstarenjima ostali prilično stabilni (4,8 milijuna u 2015. nasuprot 4,9 milijuna u 2024.), koncentracija prometa krstarenja značajno promijenila: dok su u 2015. tri najprometnije luke (Venecija, Dubrovnik i Krf) činile 64 % prometa krstarenja, sada čine samo 38 %. Time se pokazuje poboljšanje u raspodjeli protoka diljem jadranskih luka, ali i pomak u ravnoteži slijedom regulativnih mjera u Veneciji.
Krf najfrekventniji, Venecija u padu, a Pula porasla za 155 posto
Poredak luka na Jadranu na kraju 2024. prikazat će Krf na prvom mjestu (s više od 700.000 kretanja putnika i više od 380 poziva) ispred Kotora (s, po prvi put, više od 600.000 kretanja putnika i 485 poziva, rekord na jadranskom području) i Dubrovnik (542 000 kretanja putnika, daleko od rekordnih 1,08 milijuna zabilježenih u 2013.).
Luke za krstarenja na Jadranu koje su zabilježile značajan porast u kretanjima putnika uključuju Pulu (+155 % u usporedbi s 2023. s 3.000 kretanja putnika), Igoumenitsu (+67 % sa 7.000 kretanja putnika) i Brindisi (+42 % sa 104.000 kretanja putnika).
U vetu trajektnog i hidrogliserskog segmenta na popisu zemalja krajem ove godine na vrhu će biti Hrvatska, obuhvaćajući oko 69 % kretanja putnika na ovom području (pribl. 22,5 milijuna, uzimajući u obzir i unutarnje rute, s pribl. 12 milijuna kretanja putnika), uglavnom zahvaljujući rezultatima koje su zabilježili Split (5,6 milijuna, s 2,9 milijuna u vezi unutarnjih ruta) i Zadar (2,6 milijuna, s 1,5 milijuna u vezi unutarnjih ruta). Druga je Grčka s lukama Igoumenitsa (s brojevima po prvi put većim od tri milijuna), Krf (1,9 milijuna) i Patras (549.000), što zbrojeno čini više od pet milijuna kretanja putnika u međunarodnim rutama unutar Jadrana (+2,5 % u usporedbi s 2023.).
Tri nove marine na Jadranu i rekordan broj vezova
Italija će zadržati treće mjesto na koje je zasjela 2023. godine s više od tri milijuna putnika. Talijanska će luka s najvećim povećanjem prevezenih putnika biti Brindisi (+12 % u usporedbi s 2023.), a po prvi će put postići broj od 660.000.
Izgleda kako će Italija zadržati vodeći položaj s obzirom i na broj marina (192) i na broj vezova (više od 49.200 vezova), zatim slijedi Hrvatska s 125 marina i komunalnih luka (dvije više nego prošle godine) i gotovo 21.300 vezova (povećanje za više od 500 u usporedbi s 2023.) i Crna Gora s devet marina (jedna više nego prošle godine) i 3.750 vezova (200 više nego 2023.).
Ukupno Italija i Hrvatska imaju više od 93 % marina i komunalnih luka koje je utvrdio Risposte Turismo i nude 87,5 % od ukupnog broja vezova na Jadranu, koji je ove godine po prvi put premašio 80.000.
Slijedeći značajan oporavak post-pandemije, zabilježen je zastoj
Ako pogledamo klijente nautičkih objekata na Jadranu, više od pola (55 %) istraživačkog uzorka (78) ove je godine reklo da je situacija ostala stabilna s obzirom na brojeve klijenata (55 %), dok je više od trećine (36 %) reklo da se dogodilo povećanje u usporedbi s 2023. Manje od jedne u deset marina prijavilo je pad u brojevima klijenata. Ako detaljnije pregledamo te brojeve, vidjet ćemo da je povećanje u brojevima nastalo većinom zbog stranih klijenata koji prolaze na jedan dan (50 %), dok je došlo do pada (15 %) u broju domaćih klijenata koji se služe marinama kao bazom za nautička čarterska polazišta.
Na kraju, uzevši u obzir nautičke čarterske usluge, poduzeća koja je ispitao Risposte Turismo (20) objasnila su kako izgleda da, slijedeći značajan oporavak nakon pandemije, tržište doživljava zastoj, s time da je oko 78 % sudionika u anketi društva Risposte Turismo prijavilo smanjenje u usporedbi s 2023. u smislu brojeva klijenata, a 72 % u smislu generirane ekonomske vrijednosti.
Apel za više suradnje pomorskog s kopnenim prometom
„Pomorski turizam na Jadranu zabilježio je povratak u količini i dinamikama kojim mu se jamči središnji položaj među glavnim područjima na Mediteranu i šire”, objasnio je predsjednik društva Risposte Turismo Francesco di Cesare. „Ono što vidimo jest stabilno zanimanje i u dijelu velikih grupacija vlasnika brodova i u dijelu čarterskih društava i turoperatera za razvoj turističkih kretanja duž istočne i zapadne obale Jadrana.
Učinjena ulaganja i stručne osobe prisutne u lukama i marinama (kao i mnogi drugi stručnjaci i društva) pridonose stalnom poboljšavanju dobrodošlice i upravljanja nautičkim turizmom. Važno je zapamtiti da se utjecaji pomorskog turizma ne tiču samo mora i obalnih područja te da se prednosti – i ponekad složenosti – također proširuju na velika područja dublje na kopnu kroz koja posjetitelji putuju i u njima se ponekad zaustavljaju radi posjećivanja.
Vjerujem da bi turističke politike – na lokalnim, regionalnim, nacionalnim i transnacionalnim razinama – trebale sve više uzimati u obzir međupovezanost između pomorskog i kopnenog putovanja, ne samo u smislu intermodalnih prijevoznih sustava, već i složenih turističkih proizvoda. Jadran bi se mogao dokazati kao izniman laboratorij za razvoj tog pristupa”, zaključio je di Cesare.
Program izdanja Adriatic Sea Foruma za 2024. godinu
Slijedeći predstavljanje novog izdanja Turističkog izvješća o Jadranskom moru, koje sadržava početna predviđanja za 2025., koja će se najaviti tijekom sesije otvorenja događaja, forum će se nastaviti, nudeći brojne prilike za sudjelovanje i raspravu usredotočenu na pitanja od ključne važnosti za sadašnjost i budućnost pomorskog turizma na ovom području, kao što su „Pogon pomorskog turizma” (pregled uporabe održivijih alternativa), „Koji ćemo turizam krstarenja imati na Jadranu?” (pregled evolucije sektora); „Utjecaj javnih politika i inicijativa na pomorski turizam na Jadranu” „Hoće li ljeto uvijek biti pravo godišnje doba za pomorski turizam na Jadranu?” i „Jedrenje Jadranom (nove rute i nautička odredišta)”.
Problemi o kojima će se raspravljati na Adriatic Sea Forumu 2024. također će uključivati vrijednost krstarenja na malim do srednjim brodovima („Mali brodovi za krstarenja i alternativni planovi puta”), moguće natjecanje između trajekata i zračnog prijevoza („Mogu li trajekti naučiti nešto od zrakoplovnih društava?”), nove mogućnosti za suradnju između zemalja koje nudi program Interreg Italija – Hrvatska 2021. – 2027., pomorsko gospodarstvo u regiji Emiliji i Romanji i za Jadransku obalu te privlačnost sektora pomorskog turizma za mlade ljude koji ulaze na tržište rada („Rad u pomorskom turizmu: zvuči li to kao obećavajuća prilika za karijeru?”).
Cijeli događaj Adriatic Sea Forum održat će se na engleskom jeziku s prijevodima omogućenim na talijanskom i hrvatskom. Sudionici se moraju registrirati na ovoj poveznici.