Kako spasiti hrvatsku nautiku
Suočene s opasnošću mnogo većom od velike krize 2008. godine, hrvatske nautičke tvrtke se organiziraju i traže izlaz.
Pandemija koronavirusa snašla nas je poput najgore morske oluje. Znamo kako se one prolaze – hrabrošću, pameću, organiziranošću i samodisciplinom. Oni koji tako naprave, savladaju je i nastave živjeti. A kad nastavimo živjeti, moramo i raditi, a tu ćemo oluju, iskustvo nas ući, ipak malo teže proći jer koronavirus hara i našom i svjetskim ekonomijama. Sva ona živost priprema sezone 2020., od koje bismo trebali preživjeti ovu godinu, je stala i hrvatski nautički sektor već osjeća ozbiljne posljedice. Znamo li da on godišnje donosi više od milijardu eura, nije svejedno ne samo koliko će pandemija trajati i kako će se Hrvatska nositi s njenim zdravstvenim aspektima, već i kako će se nautički sektor organizirati, međusobno odnositi i kakve će mjere pomoći država osigurati. Svima nam je u dobrom sjećanju prošla ekonomska kriza 2008. godine kad je gospodarstvo, a rekao bih osobito nautički sektor, potpuno krivim setom mjera povećanja poreza i davanja, umjesto potpuno drugom logikom, dovedeno na rub propasti, a mnogi, osobito mali proizvođači, i preko njega.
Danas se realno nadati da će to iskustvo, a i činjenica da smo dijelom Europske unije, mjere ekonomske i fiskalne politike okrenuti u drugom pravcu. Prvi potezi Vlade, premda još uvijek nedovoljni, osobito usporedimo li ih s onime što poduzimaju naši susjedi u Sloveniji ili tek malo udaljenijoj Austriji, ipak govore da bi tako moglo biti. Makar još uvijek mnogi koji gledaju sa strane misle da kad je nautika i sve oko nje u pitanju, nikakve krize nema jer je riječ o hrpi bogataša koji u krizi postaju još bogatiji. I teško razumiju i prihvaćaju da je riječ o poslovanju kao i svakom drugom, samo svakako mnogo osjetljivijem na bilo kakav poremećaj, jer ruku na srce, kad se svijet trese, ne plovi se iz razonode. (…) Više pročitajte u 253. broju Mora.
Napisao: Braslav Karlić
Foto: Arhiva Mora
