Profesionalci iz branše okupili su se na panelu 8. HGK Dani nautike u Biogradu gdje su raspravili o aktualnoj situaciji u nautičkom sektoru te ponudili ideje i smjernice kako bi ga se moglo unaprijediti.
U sklopu sajma Biograd Boat Show održan je panel 8. HGK Dani nautike, na kojemu su predstavnici udruga čartera i marina dali svoje viđenje stanja nautičkog turizma u Hrvatskoj. Na panelu su sudjelovali i predstavnici državne uprave te resornih ministarstava.
Ovogodišnji HGK Dani nautike bili su naročito značajni s obzirom na to da je čarter sezona na Jadranu podbacila, pogotovo u srcu sezone. Također, evidentno je kako situacija u maloj brodogradnji u Europi i svijetu nije blistava. Pada interes za kupnjom brodica i jahti, što će se bez sumnje već sljedeće godine dodatno odraziti na nautički turizam u Hrvatskoj.
Vlada konsenzus da je nautički turizam u nas dosegao vrh i počeo stagnirati. Javila se stoga potreba da se profesionalci iz branše okupe, prodiskutiraju o problemima s kojima se susreću te da donesu zaključke kako bi im država olakšala poslovanje.
Pitanja strategije i održivosti
Na panelu 8. HGK Dani nautike sudjelovali su: Monika Udovičić, državna tajnica pri Ministarstvu turizma i sporta, Nina Perko, ravnateljica Uprave pomorstva pri MMPI, Saša Popovac, direktor strategije Hrvatske turističke zajednice, Paško Klisović, dosadašnji predsjednik grupacije nautičkog turizma pri HGK te Sean Lisjak, novi predsjednik grupacije nautičkog turizma pri HGK. Moderator panela bio je Braslav Karlić, glavni urednik magazina More.
Na panelu 8. HGK Dani nautike raspravljalo se o nizu aktualnih problema. Istaknuto je kako se hrvatski nautički turizam suočava s pitanjima strategije i održivosti. Naime, najatraktivnije destinacije na našoj strani Jadrana zasićene su i na rubu pucanja, unatoč ogromnim ulaganjima u infrastrukturu. Najpopularnije naše luke kao što su Hvar ili Korčula u sezoni su prebukirane i suočavaju s problemom nedostatka vezova i drugih kapaciteta.
U isto vrijeme, konkurenti na čarter tržištu konstantno jačaju i obogaćuju svoju ponudu. Primjerice, Grčka je najveći dio svoje čarter flote zadnjih godina nabavila ili obnovila financiranjem sredstvima iz europskih fondova. U toj zemlji upravo je u tijeku i veliki projekt gradnje i obnove marina, također EU fondovima.
Na panelu 8. HGK Dani nautike ukazano je na potrebu osmišljenije promocije na tržištima koja su nam potencijalno atraktivna, kao što su primjerice skandinavsko ili američko. Saša Popovac iz HTZ-a pritom je ukazao na neke konkretne akcije i poteze koji se već primjenjuju.
Regulacija broja brodova u čarteru
Dosadašnja strategija podrazumijevala je promociju Hrvatske kao nautičke destinacije. No, s obzirom na to da smo u tome segmentu već dostigli vršne kapacitete ta strategija sada se mijenja i fokus se prebacuje na posebna područja interesa. Između ostaloga, na promociju povijesnih, kulturnih i drugih osobitosti naše obale i otoka, gastronomiju, enologiju i ekologiju.
Zaključeno je kako treba posebno poraditi na tim posebnim aspektima ponude kako bi se u Hrvatsku privukli premium gosti. Konsenzus je da to zahtijeva ozbiljnu raspravu, u koju će biti uključeni profesionalci iz sektora, ali i državne institucije.
U raspravi na panelu 8. HGK Dani nautike posebno je istaknut segment čartera, odnosno potreba nalaženja načina regulacije broja brodova i njihove ravnomjernije distribucije po cijeloj našoj obali.
Sean Lisjak kazao je kako je važno ustanoviti koliki je doprinos nautičkog turizma ukupnom turističkom prometu u Hrvatskoj, dodavši je kako je taj doprinos jamačno puno veći nego što to službena statistika pokazuje. Naime, nautički turizam pridonosi ukupnom turističkom prometu kroz razne segmente koji ne ulaze u statistiku, kao što je primjerice održavanje i servisiranje brodova, potrošnja gostiju u restoranima i slično.
Zakon o koncesijama ne štiti postojeće koncesionare
Bilo je riječi i o Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama. Istaknuta je potreba da se podzakonskim aktima regulira produženje koncesija za luke nautičkog turizma. Ukazano je kako treba bolje valorizirati doprinos postojećih koncesionara koji se javljaju na ponovljene natječaje. Time bi se stimuliralo njihovo ulaganje u marine i luke u svim fazama trajanja koncesije.
Ukazano je na potrebu da se po isteku koncesije obračuna neamortizirana vrijednost ulaganja u marine i luke. Kada je Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama donesen, bilo je govora da će se to riješiti podzakonskim aktima. No, od donošenja Zakona prošlo je više od godinu dana, a po tom pitanju nije puno napravljeno. Sean Lisjak kazao je kako treba pronaći okvir da se prednost pri produljenju koncesije dade postojećim koncesionarima, pod uvjetom da su poslovali uredno i savjesno.
Već je osmišljeno osam točaka sa smjernicama kako bi se to omogućilo, a pritom su ispoštovane sve EU regulative. Podršku tome dala su i resorna ministarstva, no od osam spomenutih točaka, u praksi ih se provodi samo pet, rečeno je na panelu.
Navedeno je kako Italija bolje štiti postojeće koncesionare nego što je to slučaj u Hrvatskoj. A Portugal i Španjolska po tome su pitanju još korak ispred. Primjenjujući pozitivne prakse iz tih zemalja, moglo bi se pomoći i koncesionarima u Hrvatskoj.
Zaključeno je kako treba pronaći modus kako bi se zaštitili postojeći koncesionari luka i marina koji su uredno poslovali. Jer ako jedini kriterij pri dodjeli koncesije bude visina ponude – sve naše marine preuzet će investicijski fondovi i velike grupacije.
Promemorija sa zahtjevima i smjernicama
Nina Perko na panelu je kazala kako se mijenja struktura gostiju u nautičkom turizmu te da je sve više onih gostiju koji u Hrvatsku dolaze zbog zabave, a ne zbog samoga iskustva plovidbe. Naglasila je kako je velika prednost Hrvatske sigurnost destinacije.
No, primijećeno je da je zbog velikog broja brodova i slabe regulacije ta sigurnost ponegdje ugrožena. Kao primjer, naveden je prebukirani splitski akvatorij, a naročito akvatorij Hvara i Paklenih otoka.
Nino Perko govorila je i o novom valu promišljanja koji mora uvažiti potrebu zaštita polja Posidonije. Uskoro će svim nautičarima biti dostupne mape s poljima Posidonije i bit će izdane preporuke o zabrani sidrenja na tim područjima.
Sean Lisjak kazao je kako je nužno jasno definirati što je to nautički turizam. Odnosno, definirati nautički turizam kao zasebnu djelatnost, koja parcijalno ne potpada pod turizam ili sport, kao što je sada slučaj.
Sudionici panela 8. HGK Dani nautike složili su se da je potrebno sastaviti zajedničku promemoriju koja će biti upućena državnim institucijama. U njoj će biti navedeni zahtjevi i smjernice koji bi trebali unaprijediti funkcioniranje nautičkog turizma u Hrvatskoj. Te smjernice trebale bi biti uvažene i kada se bude donosio zakonodavni okvir koji regulira poslovanje u tome sektoru.