Ekspresivne, autorske malvazije koje kreira Matea Jagar pod etiketom Vinarija Dobravac neće ostaviti ravnodušnim ni najzahtjevnije nepce
Matea Jagar radila je za vinariju Trapan kad sam je upoznao još davno na jednom vinskom festivalu. Ništa nisam tada znao o njoj, ali čuo sam po onome kako mi predstavlja vina da zna puno. Tada sam ju još pitao i je li iz obitelji Trapan, radi li ona svoja vina. Odgovorila mi je da je samo enologinja u vinariji. Time me je potaknula na pitanje koje sam joj tada postavio i na koje se danas, sigurno deset godina kasnije vraćam i ponovo ga postavljam. Pitao sam ju koje je od tih vina najviše njeno, odnosno koje vidi baš kao svoje autorsko? Neću odmah otkriti.
U okrilju vinarije Dobravac
Vinarija Dobravac ima dužu tradiciju vinogradarstva i vinarstva od onoga što se zna. Kao i mnoge danas uspješne vinarije, nekada su radili vino za svoje potrebe. Na vinskoj je sceni relativno mlada, s prvom berbom u etiketiranoj butelji iz 2008. Vinarija je jedna, ali frontova je puno.
Jer, vinogorje Rovinj i Rovinjsko Selo jedva da postoje u svijesti poznavatelja vina. Tek su oni okorjeli ponešto čuli o njima. Upravo s tog malo poznatog dijela vinogorja dolazi jedna od impozantnijih interpretacija malvazije istarske.
Matea će danas reći da se osjeća kao dio obitelji Dobravac. Te da je za to jedan od najzaslužnijih upravo vlasnik vinarije, Damir Dobravac. Uza sve njene bližnje i voljene, ova je kao druga obitelj. Ovu veže vino. Damir je zaljubljenik u prirodu. Sve što se može zasaditi i uzgojiti dio je njegova svijeta. Odavno je poznat po mnogim drugim kulturama čije plodove koriste neki od uglednijih ugostitelja. Pod takvim budnim okom, vinogradima je dobro. Tu je i sin Matej, on je vizualni kreativac. Voditeljica proizvodnje i majstorica podrumarka je Matea. Nju zapravo očarava proces stvaranja, čin nastanka vina.
Za dirigentskim pultom
Ovi su se ljudi spojili uslijed niza neobično sretnih okolnosti. Englezi kažu serendipity. Matein je fokus sve do studija bio nutricionizam. Rekao bih da toga i danas ima u njoj, ali o tome više kasnije. Jedan mali dio njene odluke da se okrene vinarstvu na svom studiju u Poreču imamo zahvaliti enologinji Ivani Nemet. Poznatoj po mnogočemu, između ostaloga po radu u Feravinu i Orahovici. Nakon studija prva je Mateina postaja bila vinarija Trapan. Tu je provela četiri godine svog stručnog vijeka. A tako je došlo i do toga da ju na štandu vinarije Trapan, pitam da mi natoči ono vino koje vidi kao svoj autorski rad.
A onda dolazi Simfonija. Za većinu nas, Simfonija je izvrsno vino i složio bih se, za neke i više od toga. Za Mateu, ono je bilo dijelom sudbonosno. Simfonija je odležana malvazija, a odležane su malvazije jedna od Mateinih strasti. Ima ih ona puno, ali ova je bila naročito važna. Simfonija je vino koje je Matea kušala puno prije negoli je uopće mogla zamisliti da će jednoga dana stvarati svoju.
One davne godine kada sam pitao da kušam vino koje je autorski najviše njeno, Matea je većinom radila na mladom teranu. Zato mi je i natočila mladi teran. Nije bilo ono nešto baš njeno! Ali onda je rekla da kad bi birala što joj se najviše sviđa bila bi to odležana malvazija.
Iznimna vina s lokalnih položaja
Matea Jagar i Vinarija Dobravac dokazuju da na položajima Rovinj i Rovinjsko Selo mogu nastati istinski iznimna vina. Također, lokalizira vinsku scenu i približava je Rovinježima što ujedno i obogaćuje i širi vinsku kulturu i publiku. Zatim, pridružuje se onima koji potvrđuju da „mlada“ i „dama“ nije nešto što najjače obilježava neku vinarku. Već da ljubav, umijeće i znanje garantiraju zavidne rezultate. Na kraju, vinarija pred sobom ima veliki projekt izgradnje nove vinarije i podruma upravo u okolici Rovinja. Projekt je to koji ovaj dio Istre stavlja na neke ozbiljne mape i putokaze.
Na svim tim frontovima polagano granice pomiče obitelj Dobravac. I s dolaskom nove vinarije i s podizanjem ugleda položaja, s povjerenjem u mlade snage i prije svega s izvrsnim vinima.
Novi projekti
Mnogi su ostali zatečeni snagom kojom su zabljesnuli vinarija Dobrovac i Matea Jagar. Kao da je riječ o kakvoj višestoljetnoj velikoj svjetskoj sili. Jedne je godine malo tko znao za njih, a već sljedeće se nije moglo pokrenuti temu ozbiljne malvazije, a da se ne spomene barem jedna njihova.
I ništa od toga nije slučajno. Njihova su vina rezultat promišljenog ulaganja truda i znanja upravo u kodificiranje pet velikih stilova malvazije istarske. A kako ozbiljne vinske kuće nikada ne spavaju, sljedeći veliki projekt je sličan trud i rad usmjeren prema teranu. Od crnih vina Fuga je sigurno tu da ostane. Vino koje nastaje od blago prosušenih bobica terana jedan je od stilova koji ima svoju budućnost. Ima je sigurno i mlađi i svježiji Gašpar, ali voljeli bismo vidjeti još neke stilove i ekspresije koje ova sorta sigurno u sebi sadrži.
Partitura za čitav koncert
Pjenušac je jedna od davnih strasti Damira Dobravca i jedna od Mateinih. Ne mogu odoljeti da ne otkrijem da možda s novom vinarijom dođu i kakvi mjehurići. Od pet važnih stilova malvazije tu su Suita koja je svježa i s najkraćim kontaktom s kožicama, ali ne potpuno bez njega. Zatim Sonata koja je u tijelu punija i koja se duže zadržala na kožicama grožđa. A u verziji Riserva prošla i njegu u hrastu. Daleko je gastronomski svestranija od Suite. Slijedi Simminor koji moji poznanici najviše hvale. Vrlo veliko i moćno vino kojem je teško naslutiti kraj sazrijevanja. Simfonija je zapravo elegantnija od Simminora. Nisu to ista pa ni slična vina. Simfonija je vrlo kompleksna, ali još uvijek nježna.
Ne bih smio reći da vjerujem kako ova vina nastaju iz topline i ljubavi kojom zrači mlada vinarka vinarije Dobravac, Matea Jagar. Ali ja vjerujem da bi iz istog onog grožđa koje dođe u Mateine ruke, nastala neka sasvim drugačija vina u nekim drugim rukama. Priča mi kako ne spava dok je vino u podrumu, i kako opet ne bi mogla bez toga. Kako se opušta uz kušanja, kako voli sve u vezi vina ali najsretnija je u barikaji… Kako se najlakše izrazi baš kroz malvaziju, kako voli moćne i kompleksne stilove vina i kako ju fasciniraju macerati. Dugo njegovanje, duga maceracija, dozrijevanje, oblikovanje kroz vrijeme.
Mislim da se ovdje očituje Mateino znanje o nutricionizmu kao svijesti o onome što unosimo u svoj organizam. Matea je zaljubljenica u dugo odležana i macerirana vina. Ali nju jednako tako privlači i čistoća i preciznost u vinima. Nema previše strpljenja ni za one najsitnije mane, niti takvo strpljenje misli razvijati. Ne smatra da su to stilske značajke. Pitam ju ponovo, danas, gotovo deset godina kasnije, koje je vino autorski baš tvoje? Odgovara mi kako ju Damir već zeza da je došla raditi s njim samo radi Simfonije. I tako su se sreli Matea, Damir i Simfonija
Četiri godine do simfonije
Simfonija je single vineyard vino. Sve grožđe za ovo vino dolazi iz vinograda Calciera. Berba je znatno kasnije, već se i neke crne sorte beru kada se bere za Simfoniju. Osjetim po načinu na koji mi Matea priča da tu nema zapravo selekcije. Ako bo ona bila potrebna, to naprosto znači da nije godina za Simfoniju. Jer ovo vino nastaje samo u iznimno dobrim berbama. Vri u čeličnim posudama oko mjesec dana i cijelo je to vrijeme na kožicama. Spontano počne vreti i vrenje se ne hladi jako kao kod svježih vina. Njeguje se neobično dugo u starim velikim i malim bačvama. Četiri godine mirovanja u barikaji potrebno je da bi nastala Simfonija. Po jedna godina za svaki stavak simfonije.
Kroz šalu pokušavamo naći nešto pozitivno u globalnom zatopljenju, Matea priča kako topla godina zna odgovarati teranu. Priča kako ne prođe dan, a da ne baci pogled iz Ville Dobravac na obalu Valdibore i stari grad Rovinj. S pogledom na zapad i na jedan od najdužih zalazaka.
NAPISAO Krunoslav Filipović
SNIMILI Marin Srzić i Neven Jurjak