Lastovski poklad jedinstveni je pokladni običaj tradicijske kulture Lastova, koji je oblikovao identitet tog pučinskog škoja. Ovih dana upisan je u UNESCO-ov Registar dobrih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine svijeta
Na sjednici UNESCO-ovog Međuvladinog odbora, Lastovski poklad upisan je u Registar dobrih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine svijeta. Vrijedno je to i značajno priznanje za Lastovo i sve Lastovce, kojima je Poklad najvažniji godišnji događaj, u kojemu sudjeluje gotovo cijela otočka zajednica.
Lastovski poklad jedinstveni je pokladni običaj tradicijske kulture Lastova, koji je oblikovao identitet tog pučinskog škoja. Prvi puta spominje se 1390. godine u Statutu Lastova, a temelji se na legendi o uspješnoj obrani otoka od katalanskih gusara.
Prvo balo na Svetog Antoneta
Pokladno razdoblje na otoku Lastovu počinje blagdanom Sv. Antuna 17. siječnja i traje do Čiste srijede. Iznimno, ako se pokladarsko društvo tako dogovori, balo (plesne večeri koje se održavaju u pokladno vrijeme) može početi već od blagdana Sveta Tri kralja.
Na Sv. Antuna, ili Sv. Antoneta kako ga nazivaju Lastovci, bez obzira koji je to dan u tjednu, održava se prvo balo. Na njemu kapo sale, odnosno majstor ceremonije, pozdravi prisutne mještane i posebne goste – načelnika općine, liječnika i svećenika. Kapo tada najavi početak pokladnih običaja, a nakon svečanog bala i maškarama je omogućen dolazak i sudjelovanje u zbivanjima.
Poklad 2008. uvršten u Registar kulturnih dobara RH
Lastovski poklad traje više od mjesec dana, a u pokladnim svečanostima i aktivnostima sudjeluje gotovo cijela zajednica. U vrijeme Poklada, barem jednom u životu, na otok dolaze Lastovci razasuti po cijelome svijetu, a najviše ih je u Australiji. Želeći što bolje sačuvati tu tradiciju od budućih mijena, Pokladarsko društvo je 1999. godine sastavilo prijedlog Statuta Lastovskog poklada. Donesena je i Odluka o Lastovskom pokladu, s detaljnim kronološkim opisom slijeda zbivanja i pravila koja se moraju poštivati.
Lastovski poklad je 2008. godine upisan u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Učinjeno je to na inicijativu lokalnih vlasti te uz podršku stručnjaka i Instituta za etnologiju i folkloristiku. Najstariji sačuvani opisi Poklada zabilježeni su u rukopisu Baltazara Bogišića u Cavtatu. U tom rukopisu su dva opisa – jedan koji je napisao Luka Zora te drugi koji je napisao Melko Lucijanović 1877. godine.
Lastovski poklad nije običan karneval
Valja naglasiti da Lastovski poklad nije tipična karnevalska manifestacija kakvih ima po mnogim mjestima, već važan identitetski i kulturni običaj na koji su Lastovci izuzetno ponosni. A da bi dospio na UNESCO-v Registar dobrih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine trebalo je napraviti velik posao. O tome nam je kazala Diana Magdić, direktorica TZ Lastova.
- Bio je to zahtjevan, dugotrajan i skup projekt, za kojega je uz Pokladarsko društvo najzaslužnija Maja Rešić, koja je bila voditeljica i idejna začetnica projekta etnografije Lastovskog poklada. Taj projekt nastao je na inicijativu lastovske lokalne zajednice, a realiziran je u suradnji s ustanovom Park prirode Lastovsko otočje, Institutom za etnologiju i folkloristiku, udrugom Lastovski poklad i Općinom Lastovo. Rezultat toga je izdavanje kapitalne etnografske monografije – Uvooo! Eviva nam kumpanija, poša nam je alavija! – o lastovskim karnevalskim običajima. Bez te kapitalne monografije kandidatura za Registar UNESCO-a ne bi bila moguća. Uz to, zadnjih godina napravljena je bogata foto dokumentacija Poklada na kojoj je radio fotograf Marko Lorenzo Blaslov. Digitalizirani su mnogi arhivski dokumenti i materijali, a napravljen je i film o Pokladu. Zahvaljujući nominaciji napravljena je tako temeljita i kvalitetna baza podataka o Pokladu i već time Lastovski poklad zapravo je zaštićen. Priznanje UNESCO-a kruna je toga.
Iznimno vrijedna monografija o Pokladu
Zanimljivo je da je rad na etnografskoj monografiji Uvooo! Eviva nam kumpanija, poša nam je alavija! potakla lokalna zajednica. Maja Rešić, koja je u to vrijeme bila djelatnica PP Lastovsko otočje, ostvarila je suradnju s Ivom Niemčić, a u projektu su sudjelovali i Joško Ćaleta te urednica Marina Blagaić Bergman, svi s Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu.
Autorski dvojac Niemčić / Ćaleta višedesetljetno je bavljenje Pokladom oblikovao u bogato opremljenu knjigu, posebno zanimljivu jer je ispisana u tijesnoj suradnji s lokalnim stanovništvom. Tim predvođen Majom Rešić tijekom više godina prikupljao je svjedočanstva Lastovaca o pokladu, obavivši čak 172 intervjua, kako sa stalnim žiteljima otoka, tako i onima koji žive u Australiji.
- To istraživanje napravljeno je iznimno kvalitetno upravo zato jer ga je potaknula lokalna zajednica. Maja Rešić godinama se trudila da se osiguraju sredstva za istraživanje, a angažirala je mnogobrojne Lastovce koji su intervjuirali svoje susjede, prijatelje i članove obitelji. Na taj način prikupljena su svjedočanstva koja Lastovci nikada ne bi podijelili da su ih intervjuirali istraživači sa strane. Zbog toga je monografija potpuno autentična i time još značajnija – kazala je Diana Magdić.
Više sudionika nego publike
Lastovski poklad dobio je tako još jedno vrijedno priznanje, što će nesumnjivo potaknuti veći interes publike i turista za tu manifestaciju. Taj događaj specifičan je i po tome što je na njemu više sudionika nego publike. U Pokladu sudjeluju gotovo svi Lastovci, uključujući i iseljenike, a u zimskom periodu na škoju nema baš previše smještajnih kapaciteta. Tako da se i oni gosti koji su spremni na gotovo petosatnu vožnju trajektom od Splita do Lastova trebaju pomno isplanirati svoj dolazak.
Valja kazati i da Lastovski poklad nipošto nije tipična karnevalska manifestacija. Događanja na Pokladu su višednevna, kompleksna te imaju stroga pravila, raspored i značenje. I zato se, da bi se Poklad doživio na pravi način, prije dolaska na otok o njemu treba podrobno informirati.
Važno priznanje za Poklad i Lastovce
Priznanje UNESCO-a, dodijeljeno prije nekoliko dana na ceremoniji u New Delhiju, važna je stvar za Lastovski poklad i za sve Lastovce. Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek tim je povodom izrazila zahvalnost Tajništvu UNESCO-a i članovima Odbora koji su Lastovski poklad uvrstili u Registar dobrih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine svijeta. Istakla je kako je riječ o jedinstvenoj tradiciji koju već stoljećima brižno njeguju stanovnici Lastova kao simbol otpornosti i zajedničke brige za baštinu.
Autor svih fotografija: Marko Lorenzo Blaslov
