Održiva nautika je tema dana. Jučer su o tomu kako je ostvariti i što nas čeka u bliskoj budućnosti raspravljali vodeći ljudi industrije i predstavnici EU
Nautički sajam u Genovi poznat je po mnogobrojnim popratnim inicijativama. Jedna od njih je Forum 25 u okviru kojeg se raspravlja o temama važnim za nautički sektor. Održiva nautika svakako je jedna od najznačajnijih. Jer čitava nautika počiva i ima smisao u očuvanom i prijateljskom okolišu. Svijest o održivosti osobito je porasla posljednih godina u Europi ali ne i u čitavom svijetu.
Forum je okupio preko 120 delegata — političare, predstavnike EU i lidere industrije. Naglasak je bio na tome da industrija mora zauzeti samostalniju i glasniju poziciju u oblikovanju europske plave ekonomije.
European Ocean Pakt
Što činiti kako bi se promijenila svijest i kako proizvoditi i ploviti održivo bilo je u fokusu jučerašnej rasprave. Moderirao ju je Ed Slack, glavni urednik IBI-a. A sudjelovali su predstavnici EU s govornicima Massimo Pronio (Predstavništvo EU u Italiji) i Karin Aschberge (EU Joint Research Centre), Philip Easthill (EBI) glavni tajnik European Boating Industry. Oni su predtavili European Ocean Pact i njegov utjecaj na brodogradnju. Te novu strategiju Komisije i njezine moguće implikacije za rekreacijsku nautiku.
Nauticka industrija mora dići glas
Predstavljene su osnove Pakta i implikacije za sektor (zaštita oceana i obnove njihovog zdravlja, istraživanje, diplomacija, konkurentnost). Poruka za nautiku bila je jasna! Industrija rekreacijskih plovila mora napraviti korak naprijed i zauzeti svoj glas kao samostalni sektor u oblikovanju europske plave ekonomije. Više ne kao puka dopuna turizmu ili brodogradnji.
Najavljena su i dva važna dokumenta koja priprema Europska komisija. Strategija održivog turizma najavljena je za 2026 godinu. A Strategija održive maritimne industrije za godinu dana kasnije. European Boating Industry vrlo aktivno lobira u pripremi ovih strategija. Vidjet ćemo kakve će koristi od tih strategija biti. Te koliko će se one pretočiti u lokalna zakonodavstva.
Održivost postaje mainstream
U drugom dijelu panela sudjelovali su predstavnici vodećih brodogradilišta. Alessandro Rossi (Azimut Benetti), Romain Motteau (Fountaine-Pajot), Danilo Giunchi (Ferretti), Erwan Faoucher (Beneteau). Pored njih i Dan Lenard, jedan od vodećih svjetskih dizajnera velikih jahti i ekološki aktivist.
Uvod u njihovu raspravu bilo je predstavljanje istraživanja tržišta koje je proveo McKinsey. Filipp Gozzi iz McKinsey & Company je predstavio podatke koji pokazuju kako kupci plovila preoblikuju tržište. Održivost, koja je nekada bila tema nišne publike, postala je mainstream. Pri čemu 79% potrošača aktivno traži odgovorne proizvode i usluge. Posebno mlađi kupci vode promjenu: prosječna dob vlasnika smanjuje se s raspona 55–65 na 45–55 godina. A ti novi vlasnici stavljaju održivost u središte odluka o kupnji.
Iako su spremni platiti više za „zelenija“ rješenja, naglasio je Gozzi, vrijednost mora biti jasna. Milenijalci, primjerice, pokazuju najveći interes za plovila s alternativnim pogonima, ali edukacija potrošača ostaje ključna. Isticanjem smanjenja operativnih troškova i poboljšanja dugoročne učinkovitosti, industrija može opravdati veće početne cijene. I predstaviti održivost ne samo kao moralni imperativ, već i kao razumno ulaganje.
Ipak postoji jasan jaz između prihvatljivog „premiuma” i stvarnih dodatnih troškova zelenih rješenja. Stavovi klijenata se mijenjaju, ali samo neki su spremni prihvatiti više cijene ili manju zapremninu na brodu kako bi dobili održivija plovila. Stromberg je primijetio da podaci iz industrije pokazuju nesklad između instalirane opreme i njenog stvarnog korištenja, sugerirajući da bi jednostavniji, lakši i učinkovitiji dizajni mogli bolje zadovoljiti i ekološke zahtjeve i očekivanja potrošača.
U provokativnom izlaganju, Lenard je pozvao na radikalno preispitivanje imidža nautike: potrebno je napustiti paradigm „veće, brže, teže“ koji je dominirao od 1990-ih. Sužene i elegantnije trupe s manjim motorima mogle bi redefinirati održivost kao nešto aspirativno za novu generaciju vlasnika plovila.
Gruba stvarnost ekonomske realnosti
Govornici su se također suočili s ekonomskim realnostima. Ako novi kupci mogu prihvatiti premium od 10–15% za održivost, dodatni troškovi pogonskih sustava i „zelenijih“ rješenja danas dosežu 40–50%. Prevladavanje tog jaza ostaje izazov. Ipak, postoji sinergija, podsjetio je Romain Motteau (Fountaine Pajot), jer tvrtke istražuju zajedničke benchmarkove održivosti kako bi pomogle klijentima da donose informirane odluke i razumiju dugoročne koristi zelenijih plovila.
Unatoč izazovima, optimizam je prisutan. Regulativa, potražnja potrošača i industrijske inovacije konvergiraju kako bi ubrzale promjene. Kako je naglasio Pellacano, ti pritisci nisu teret, nego katalizator koji potiče kreativnost i rješenja koja će ojačati sektor. Stromberg je dodao da se, u usporedbi s prije nekoliko godina, danas rasprave o održivosti temelje na stvarnim projektima i konkretnim podacima, što označava značajan napredak.
Od prezentacije Europskog pakta za oceane do intenzivne rasprave među liderima industrije, Forum je istaknuo da održivost više nije opcionalna. Ona je leća kroz koju će se graditi budućnost nautike.
