Da li je 50 čvorova i dalje magična granica u jedrenju?

Je li 50 čvorova još uvijek čarobna granica iznad koje je nemoguće kontinuirano jedriti? I hoće li plovila koja se upravo grade ili su nedavno porinuta probiti taj „zvučni zid”?

Problem s okruglim brojkama je što djeluju umjetno, osobito kada govorimo o granicama. Takozvani „zvučni zid” jedrenja na 50 čvorova savršen je primjer toga.

Granica od 50 čvorova preko koje se ne može djeluje neobično ako uzmemo u obzir tehnološki napredak ostvaren zadnjih 20-ak godina. Naročito otkako se razvila tehnologija hidrokrila, odnosno foilova. Magična granica od 50 čvorova je probijena, ali još uvijek nisu projektirana plovila koja na duže staze mogu kontinuirano jedriti tim brzinama. Jer, kada se jedri brže od 50 čvorova još uvijek se događaju razne problematične stvari. Prije svega kavitacija.

Ipak, zadnjih godina brzinske granice stalno se pomiču: jedrilice klase AC75 mogu nakratko postići brzine veće od 50 čvorova, isto kao i F50 katamarani. A nedavno su porinuta, ili se upravo grade neka plovila koja bi trebala ostvariti nove iskorake. Prije svega novi Ultim trimaran Gitana 18 te 100 stopa dug foiling jednotrupac kojega gradi Ferrari.

Paul Larsen prvi probio granicu od 50 čvorova

Vestas SailRocket 2 jedino je dosad napravljeno plovilo koje je granicu od 50 čvorova doista potpuno razbilo. Riječ je o projektu australskog jedriličara i pilota Paula Larsena, razvijanog s ciljem rušenja svjetskog rekorda u brzinskom jedrenju. Za razliku od klasičnih foiling trimarana, SailRocket 2 koristio je nekonvencionalan koncept. Uzgon na foilovima stvarao je moment koji je plovilo držao stabilnim pri ekstremnim brzinama, dok je jedrilje bilo postavljeno pod neuobičajenim kutom.

Cilj nije bio napraviti plovilo koje će biti brzo u širokom rasponu uvjeta, nego „brzinski stroj” optimiziran za jedan zadatak – prijeći 50, 60 pa i više čvorova. Nakon niza pokušaja, Larsen je 2012. u Walvis Bayu u Namibiji ostvario prosjek od 59,23 čvora na 500 metara. Nekoliko tjedana kasnije, SailRocket 2 prešao je mjerenih 500 metara prosječnom brzinom od čak 65,45 čvorova. Rekord je službeno ratificirao World Sailing Speed Record Council.

SailRocket 2 je tako pokazao da je brzinu jedrenja od 50 čvorova moguće ne samo kratkotrajno dotaknuti nego i debelo premašiti. Taj rekord ostvaren je u specifičnim uvjetima, uz vrlo precizno pripremljen teren i plovilo. Ali ipak – Paul Larsen dokazao je da fizika ne postavlja ograničenje na 50 čvorova. Međutim, kada tu brzinu treba održavati minutama ili satima, po valovima i po različitim vjetrovima, problem postaje složeniji.

Kada brod preuzme kontrolu

Zadnjih godina, brzinsku granicu od 50 čvorova probile su jedrilice klase AC75 te F50 katamarani na kojima se jedri na SailGP-u. Upitani kakav je osjećaj jedriti brzinom većom od 50 čvorova, kormilari uvijek odgovaraju isto. Opisuju kako brod tada preuzima kontrolu i kako oni mogu samo pratiti njegovu putanju dok kavitacija ne prestane.

32-metarski Ultim trimarani, podignuti na foilove, danas također plove brzinama od srednjih do visokih 40 čvorova. Uz povremeno približavanje čarobnoj granici od 50 čvorova. Iako su IMOCA jedrilice nove generacije još uvijek nešto sporije od toga, za nekoliko godina vjerojatno će se i one približiti tim brzinama. 

Revolucionarna Gitana 18

Posebno je zanimljiv broj različitih pristupa pri podizanju brzinske letvice, kao i ambicioznost nekih timova u suočavanju s izazovima. Prije nekoliko mjeseci porinut je tako revolucionarni Ultim Gitana 18. Taj trimaran projektiran je i izgrađen s ciljem obaranja oceanskih rekorda, uključujući i Jules Verne Trophy za najbržu plovidbu oko svijeta bez zaustavljanja.

Gitana 18 prvi je Ultim koji bi trebao biti sposoban stalno ploviti u foiling režimu. Ima uvlačive foilove Y oblika, raspona pet metara, koji se mogu podesiti na tri duljine. Foilovi se, dok je brod u letećem režimu, mogu fino ugađati, a time je omogućeno da Gitana 18 ostane iznad površine mora po širokom spektru uvjeta. Revolucionarni listovi kormila U oblika razvijeni su kako bi spriječili kavitaciju pri iznimnim brzinama. Očekuje se da će nova Gitana biti 10 do 15 posto brži od Ultima prethodne generacije. I da će moći foilati po valovima do 3 metra.

Ferrari Hypersail

U tiskanom izdanju magazina More nedavno smo pisali o još jednom revolucionarnom plovilu – jedrilici Ferrari Hypersail. Umjesto ulaska na America’s Cup, Sail GP, ili u klasu IMOCA, u Maranellu su odlučili izgraditi vlastitu jedrilicu, bez ograničenja koja diktiraju pravila bilo koje klase. Tako je nastao projekt Hypersail, u sklopu kojega je Ferrari odlučio napraviti foiling jedrilicu od 100 stopa. 

Ferrari od početka projekt predstavlja kao široku platformu koja bi trebala otvoriti nove prilike za inovacije u tehnologiji. Pri čemu tehnologije razvijene za more mogu završiti u automobilskoj industriji, ali i obrnuto. Hypersail nije zamišljen samo kao još jedna brza foiling  jedrilica, nego kao svojevrsni pokretni istraživačko-razvojni laboratorij. Glavni dizajner broda je Guillaume Verdier, koji je već radio na pobjedničkim AC75 jedrilicama, projektirao je brojne IMOCA-e te sudjelovao u razvoju Gitana Ultim trimarana. Projekt Hypersail ustvari je svojevrsna sinteza cijelog njegovog dosadašnjeg rada.

Konfiguracija s tri točke oslonca

Budući da je Hypersail predviđen za jedrenje na oceanu, Verdier je u dizajnu primijenio jednu značajnu inovaciju – konfiguraciju s tri točke oslonca tijekom leta. Dok AC75 leti na bočnom foilu i T-kormilu, Hyeprsail ima jedan potpuno novi element – zakretnu kobilicu koja na donjem dijelu ima dodatni foil. Time jedrilica tijekom leta dobiva treću aktivnu potpornu točku. To bi joj trebalo povećati stabilnost tijekom jedrenja po oceanskim valovima.

Još zanimljivije od same konstrukcije je način upravljanja brodom. Na AC75 jedrilicama posada tijekom cijele regate neprestano podešava foilove, ali na oceanu to nije praktično. Hypersail bi trebao provoditi i više od mjesec dana u neprekidnoj plovidbi, često pri brzinama većim od 40 čvorova i po valovima visokima nekoliko metara. Ferrari je stoga razvio potpuno novi sustav aktivne kontrole leta koji pomoću senzora, elektroničkih upravljačkih jedinica i algoritama neprekidno analizira stanje mora. S obzirom na to, automatski se prilagođava položaj zakrilaca na foilovima.

Novi T-foilovi od titana

S obzirom na dinamiku gradnje, za očekivati je da bi Ferrarijev foiler od 100 stopa mogao biti porinut početkom sljedeće godine. U tom slučaju, prvi testovi na moru proveli bi se tijekom prve polovice 2027., a ozbiljna oceanska testiranja tijekom druge polovice 2027. Taj brod gotovo sigurno će moći jedriti brzinama preko 50 čvorova. Koliko dugo – tek ćemo vidjeti.

Tijekom zadnje dvije godine, inovacije su znatno poboljšale performanse F50 katamarana na kojima se jedri na SailGP-u. Uvedeni su revolucionarni novi i tanji T-foilovi od titana, s kojima je nekoliko timova probilo magičnu granicu od 50 čvorova brzine. Trenutačni rekord na regati je 56,2 čvora (103,93 km/h). Postavio ga je tim ROCKWOOL Denmark na regati u Sassnitzu u kolovozu 2025.

Pogon SailGP Technologies

Još tri tima su na službenoj SailGP regati jedrila brže od 50 čvorova. Australci (50,0) u Cowesu 2019., Britanci (51,19) na Bermudi 2021. te Francuzi (53,96) u Saint-Tropezu 2021. Kanadski tim uz to je, tijekom testiranja novih T-foilova u San Franciscu 2024., postigao brzinu od 55,1 čvora. Treba napomenuti da brzine preko 50 čvorova F50 katamarani na mogu održavati dugo. Riječ je o vršnim brzinama ostvarenim po vrlo specifičnim uvjetima. No, takve brzine F50 katamarana prije 10 godina bile su nezamislive.

Za očekivati je da će katamarani koji se koriste na SailGP-u biti sve brži i brži. U srpnju prošle godine u Southamptonu je službeno otvoren SailGP Technologies – sjedište i pogon u kojem će se razvijati inovacije i dizajn. U tom sjedištu, u koje je uloženo 10 milijuna dolara, radi 115 vodećih svjetskih dizajnera, inženjera, brodograditelja i stručnjaka za kompozitne materijale.

Hoće li u Napulju pasti novi rekord?

Kada je u pitanju obaranje brzinskih rekorda, ova i sljedeća godina bit će vrlo zanimljive. Nova Gitana već je u moru, a što taj brod može napraviti na oceanu, vidjet ćemo uskoro na regati Route de Rhum. Na toj regati će se pokazati i kakve su performanse cijeloga niza nedavno porinutih IMOCA jedrilica.

Sljedeće godine trebao bi zaploviti i Ferrarrijev Hypersail, a bit će zanimljivo pratiti i događanja na America’s Cupu u Napulju. Najveća službeno zabilježena brzina AC75 jedrilice je 55,6 čvorova, odnosno 102,97 km/h. Postigao ju je tim INEOS Britannia tijekom 8. plova finala Louis Vuitton Cupa 2024. u Barceloni. Foilovi AC75 jedrilica stalno se unapređuju i optimiziraju pa je za očekivati da će sljedećeg ljeta i taj rekord biti oboren.