Od 25. do 26. lipnja održan je Adriatic Sea Forum u Veneciji, u organizaciji Risposte Turismo. Risposte Turismo je istraživačko-konzultantska tvrtka specijalizirana za turizam i osmu godinu organizator Foruma pod pokroviteljstvom Europske komisije i Općine Venecija. Ove godine, Forum je organiziran u suradnji s Lučkom upravom Sjevernog Jadrana i pod sponzorstvom Bassani Grupe, Mastercarda i Plus Marine. Na Forumu je Francesco di Cesare, predsjednik tvrtke Risposte Turismo predstavio novo Izvješće Adriatic Sea Tourism.
Kruzing raste, ali rekord iz 2019. ostaje nedostižan
Sektor kruzinga na Jadranu nastavlja oporavak. Za 2026. se očekuje oko 5,7 milijuna putnika u prometu, što je rast od 6% u odnosu na prošlu godinu te oko 4.000 uplovljavanja brodova, što je čak 7,7% više nego 2025. Ipak, Jadran ostaje jedino mediteransko područje koje je u razdoblju od 2019.-2025. zabilježilo pad prometa, dok su, primjerice, zapadni Mediteran i istočni Mediteran u istom razdoblju zabilježili rast od 35%, odnosno čak 83%. Razlog tome je jaz između infrastrukture i lokalnih propisa. Dio jadranskih luka i dalje nije prilagođen prihvatu najvećih kruzera, a regulatorna ograničenja dodatno utječu na konkurentnost pojedinih destinacija. Međutim, segment manjih i srednjih kruzera bilježi kontinuirani rast.
Na nacionalnoj razini, Italija ostaje vodeća zemlja s više od 2,1 milijun predviđenih putnika. Slijedi Hrvatska s 1,61 milijun, dok bi Grčka po prvi puta trebala premašiti milijun putnika u prometu. Najveći rast u odnosu na 2025. godinu, bilježi Albanija, s povećanjem putničkog prometa od 15,9% te 29,9% više uplovljavanja brodova.
Po pojedinim lukama, Krf sedmu godinu zaredom ostaje na vrhu i prvi put doseže granicu od milijun očekivanih putnika u prometu. Dubrovnik zadržava drugo mjesto sa 675.000, a Kotor sa 615.000 putnika napreduje na treće mjesto.
Trajekti i nautika u blagom, ali stabilnom rastu
Sektor trajekata, hidroglisera i katamarana također raste. Do kraja 2026. godine očekuje se 20,6 milijuna putnika, što je 2,1% više nego prošle godine. Split ostaje vodeća luka s više od 5,2 milijuna putnika, ispred grčke Igoumenitse i Zadra.
Nautička ponuda na Jadranu nastavlja se širiti: zabilježeno je više od 81.000 vezova, što je rast od 1,3% u odnosu na 2024. Italija i Hrvatska i dalje dominiraju regijom s gotovo 93% evidentiranih objekata.
Posebno zanimljivo je stanje u nautičkom čarteru. Konsolidacija tržišta pokazala je povoljne rezultate i prve znakove snažnijeg oporavka nakon nekoliko neizvjesnih godina. Iako još uvijek nije dosegnuta razina optimizma zabilježena prije deset godina, operateri bilježe rast interesa i jedriličarskog i motornog čartera, a domaća potražnja pokazala se najdinamičnijim segmentom tržišta.
Nautički turizam na Jadranu nastavlja rasti, no istodobno postaje sve jasnije da regija zaostaje za ostatkom Mediterana u iskorištavanju vlastitog potencijala.
Investicijska slika do 2030.
U narednom četverogodišnjem periodu slijede velika ulaganja. 843 milijuna eura rasporedit će se na kruzing i trajektnu infrastrukturu te nautički turizam.
Na hrvatskoj strani, najveći najavljeni zahvat ostaje izgradnja novog putničkog terminala u Puli, vrijednog 130 milijuna eura, s planom dovršetka do 2029. godine te novog lučkog valobrana. Luka Split izdvojila je više od 24 milijuna eura za terminal Resnik-Divulje i proširenje gata Sv Petra. Korčula će uložiti više od 16 milijuna eura u izgradnju nove luke. U Dubrovniku se najavljuje projekt Bathovina II vrijedan 22 milijuna eura kojim će se trajektni promet premjestiti izvan luke.
Na nautičkom planu, najavljeno je otvaranje turističke luke Šešula (procijenjeno na 7 milijuna eura) u 2027. te prve faze turističke luke Verudela (1,1 milijun eura) u 2029. godini.
Regionalna poruka
Nautika za Jadran ostaje jedan od ključnih pokretača razvoja stoga je važno nastaviti ulagati u infrastrukturu i usluge za nautiku. Jednako je važno stvarati atraktivnije ponude za nautičare. Stručnjaci upozoravaju da se veća pozornost mora posvetiti tranzitnim nautičarima koji tijekom višednevnih plovidbi generiraju najveće turističke učinke za lokalne zajednice.
Poruka iz Venecije bila je jasna: Jadran se mora promatrati kao jedinstvena makrodestinacija, povezana zajedničkom baštinom i identitetom koja nudi kvalitetu, sigurnost, kulturu i jedinstveno mediteransko iskustvo. Samo povezivanjem zemalja regije može se održati konkurentnost u odnosu na ostatak Mediterana. Upravo će to odrediti hoće li Jadran u nadolazećem periodu ostvariti svoj puni potencijal ili će i dalje zaostajati za ostalim mediteranskim regijama.
