Zemlja nekadašnjeg istočnog bloka koja se uspješno razvila u nautičkoj industriji, te konkurira na svjetskom tržištu. Kako to izgleda u usporedbi s Hrvatskom?
Posljednjih godina sve češće čitamo vijesti da je neko europsko ili američko brodogradilište pokrenulo ili povećalo proizvodne pogone u Poljskoj. Zemlja broji preko 1000 tvrtki u nautičkoj industriji, u kojoj je zaposleno oko 45 tisuća radnika. Godišnje se u Poljskoj sagradi 23 do 25 tisuća brodica do 12 metara duljine, od čega se oko 95 posto izvozi. Time se globalno svrstava na drugo mjesto po proizvodnji brodica u toj kategoriji, odmah nakon SAD-a.
Nekoć siromašna država istočnog bloka, danas je moćna gospodarska sila na 6. mjestu u Europskoj uniji po BDP-u. Svoju je tranziciju iz planirane u tržišnu ekonomiju i izlazak iz komunizma u modernu demokraciju prošla u isto vrijeme kada i ostatak istočnog bloka, mirnim putem.
Ova srednjoeuropska zemlja omeđena je Baltičkim morem i Kalinjingradskom oblasti na sjeveru, Njemačkom i Češkom na istoku. Na jugu s Mađarskom, te Ukrajinom, Bjelorusijom i Litvom na istoku. Površinom je 5. u EU, usporediva s Italijom, od koje ima ipak znatno manje stanovnika, ukupno 38 milijuna.
Industirjska poljska brodogradnja započela je 1950-ih godina
Rekordni broj sagrađenih brodica zabilježen je 2022. godine, ujedno kada je industrija doživjela izuzetni post-covid uzlet. Tada je sagrađeno gotovo 25 tisuća brodica. Ovaj sektor u Poljskoj je počeo naglo rasti 2013. godine. Tada su se strane kompanije odlučile premjestiti brodogradnju u tu zemlju zbog jeftinije proizvodnje. S 440 kilometara obale, te oko 7 tisuća jezera i 630 marina, ne čudi da se ta industrija razvila.
Danas veliku ulogu u uspjehu poljske male brodogradnje igra Poljska komora nautičke industrije i vodenih sportova Polboat. No industrija u toj zemlji započela je znatno ranije. U 1950-im godinama Poljska je započela industrijsku malu brodogradnju za istočni blok. Prvenstveno za Sovjetski Savez, ali i druge komunističke zemlje u okruženju. Kod nas je bila jako popularna Carina, njihova šest-metarska jedrilica. Izvozila je Poljska i na zapad, te izlagala na zapadnim nautičkim sajmovima poput Boot Düsseldorfa. Mala obiteljska brodogradilišta zamijenjena su tada velikim industrijskim u državnom vlasništvu. Cilj im je bio uvoz stranih valuta.
Tu bi se paralela mogla povući sa slovenskim Elanom koji je bio i ostao inkubator nautičke industrije Jugoslavije i danas Slovenije.
Poznata brodogradilišta s proizvodnim pogonima u Poljskoj
Od oko 1000 nautičkih tvrtki, njih 150 su brodogradilišta. Ostatak su tvrtke koje se bave prodajom i proizvodnjom nautičke opreme, projektiranjem, dizajnom, osiguranjem itd. Većina brodogradilišta smještena je u sjevernom dijelu zemlje, gdje se gradi preko 80 posto plovila. Najzvučnija imena poljske brodogradnje su Galeon Yachts, Sunreef Yachts, Delphia, Wiszniewski Yachts, Northman i Parker Poland. No tamo grade i druga europska brodogradilišta. Među njima su Aquador, Axopar, Bella, Beneteau, Cormate, Falcon, Flipper, Hanse Yachts, Jeanneau, Nimbus, Saxdor, Windy, XO Boats. A grade i američke brendove Bayliner, Sea Ray, Navan Boats, Quicksilver itd.
Iako je u Poljskoj mahom brodogradnja specijalizirana za plovila od 6 do 11 metara, grade i veće jahte. Kao i dijelove struktura brodova koji se zatim sklapaju u drugim državama EU. Pojavljuju se i novi poljski brendovi brodogradilišta koja su zanat ispekli na gradnji linija drugih brodogradilišta. Najistaknutiji poljski brendovi su Sunreef Yachts i Galeon Yachts koji na međunarodnim nautičkim sajmovima stoje uz bok najboljima u kategoriji. Kvaliteta i imidž im rastu, a čemu svjedočimo i sve većim zanimanjem za poljskim brendovima na sajmovima. Tu su Wiszniewski Yachts W43 koji je debitirao lani na Bootu, te Northman Maxus 31 koji je debitirao ove godine.
Najveći dio poljske male brodogradnje izvozi se u SAD, 16,88%. Slijede Njemačka s 15,65%, Francuska s 9,68%, Nizozemska s 8,26%, Norveška 8,1%, te u druge zemlje u manjim postocima. Prednost poljske brodogradnje je što mogu isporučit plovila iste kvalitete kao i druge zemlje EU s nižom cijenom oko 20 pa i do 35 posto u odnosu na usporedive talijanske brodice.
Kako stoji Hrvatska usporedno s Poljskom?
Hrvatska je prije svega manja država, s 5 i pol puta manjom površinom, te 9,7 puta manje stanovnika ali nemjerljivo većom i za plovidbu privlačnijom obalom. Svejedno, domaća mala brodogradnja bila je na dobrom putu na prelasku milenija, sve do dolaska svjetske gospodarske krize 2008. / 2009. godine. Mala brodogradnja već je bila pod velikim pritiskom pada tržišta i banaka zbog investicija, a država je zadala zadnji udarac uvođenjem enormno visokih trošarina u ljeto 2009. godine. Zloglasne trošarine ukinute su 2012. godine, no do tada je šteta već učinjena. Prije trošarina u Hrvatskoj je bilo oko 150 brodograditelja, a preživjelo ih je 35.
U međuvremenu su i neki od njih krahirali, a pojavilo se svega nekoliko novih brodograditeljskih imena, uglavnom vrlo malih brodogradilišta.
Posljednjih je godina situacija nešto povoljnija, no i dalje malog kvantiteta. Brodograditelji opečeni iskustvom od prije 15 godina s velikim oprezom tapkaju prema naprijed. Razlika između poljske i hrvatske brodogradnje je velika, na više razina. Prije svega, u Hrvatskoj su brodograditelji uglavnom malog kapaciteta u obiteljskom vlasništvu, dok je u Poljskoj mala brodogradnja dobrim dijelom industrijska.
Male brodograditelje unazadio je u to vrijeme i zakon prema kojemu je tvrtkama maksimalno ograničena kupnja plovila, osim za gospodarske svrhe.
Hrvatska brodogradnja je kvalitetna ali ne i kvantitativna
Nadalje, u Hrvatskoj su gotovo sva brodogradilišta okrenuta vlastitim brendovima brodica i jahti. Izuzetak su Rand Boats, brodogradilište u stranom vlasništvu, s proizvodnjom u Hrvatskoj koje je u međuvremenu završilo u problemima, ZAR Formenti s djelomičnom proizvodnjom u Hrvatskoj, te Makai Yachts motorni katamarani koji se grade u pogonima AD Brodovi (Salona Yachts). Uz spomenutu Salonu, među većim brodograditeljima su Agena Marin, Adriana Yachts, Colnago, Kufner Yachts, More Yachts, Brodogradnja Pičuljan, Leidi, Grginić, Pearl Yachts, Terra Nauta, a tu su i manja brodogradilišta poput Adria Yachts, Arba Barracuda, Bura Boats, Boat Lab, Monachus Yachts, Škver Kuštera i drugi.
Da prilike za proizvodnju općenito u Hrvatskoj nisu kompetitivne vidljivo je i u drugim industrijama. Domaća mala brodogradnja se uglavnom svodi na tvrtke koje grade mali broj kvalitetnih plovila, specijalizirane brodice ili male serije. Ne gradi se na industrijskoj razini usporedivo s Francuskom, Italijom, Njemačkom, Poljskom, Portugalom i Švedskom.
Tu je i problem radne snage koje prije svega nema, a cijena rada je relativno visoka. Zbog općenito manje brodogradnje usporedno s Poljskom, lanac opskrbe je ograničen. Iako je hrvatska jedna od najpopularnijih nautičkih destinacija u svijetu, te važno tržište brodica i jahti, većina brodica i jahti je iz uvoza. Omjer domaćih i stranih brodogradnji vezanih u komunalnim lukama i marinama se s vremenom dodatno povećava u korist stranih. U hrvatske marine masovno pristižu novi i skupi strani primjerci brodova, a stari i jeftiniji se prodaju domaćim nautičarima koji se vežu u komunalnim lukama.