Podvodni arheolog Igor Mihajlović na predavanju u Splitu iznio je nove detalje o brodolomu koji se prije 301. godinu dogodio ispred Hvara. Priča je fascinantna!
UPA Rostrum iz Splita organizira niz predavanja o moru i podmorju, a treće u nizu održao je Igor Mihajlović, iz Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda. Mihajlović je iznio intrigantne podatke o tragičnom brodolomu iz 1724. kod otočića Stambedar. Riječ je o rezultatima istraživanja koje je financiralo Ministarstva kulture i medija uz podršku Grada Hvara.
Igor Mihajlović okupljenima je predočio nova saznanja o brodolomu koji se u zimu 1724. godine dogodio ispred otočića Stambedar, najjužnijeg u sklopu Paklenih otoka. Riječ je u naročito značajnom i arheolozima vrijednom nalazu, budući da je uspješno rekonstruirana cijela priča o brodolomu.
Arheolozi su doznali o kojem brodu se radi, tko mu je bio kapetan, gdje je išao i što je prevozio. Otkrili su da je na brodu bio i misteriozni putnik sa slugom, koji je također ispred Hvara ostavio kosti.
Olupina otkrivena još 1986. godine
Da se ispred Stambedara na Paklenjacima na dubini od 40 metara nalazi olupina broda otkriveno je još 1986. godine, kada su arheolozi istraživali jedan antički brodolom. Izvedeno je rekognosciranje te je nalazište proglašeno podvodnim kulturnim dobrom.
Potonuli brod nakon toga je desetljećima u miru ležao na morskome dnu, a onda je 2018. stigla dojava da netko roni na tom nalazištu. Bio je to znak za uzbunu, a kako je iz Ministarstva kulture i medija stigla preporuka da se obiđu nalazišta na kojima se dugo nije ronilo – arheolozi su krenuli u akciju.
I upravo je nevjerojatno što su otkrili! U sedam arheoloških istraživanja provedenih od 2019. do 2024. uspjeli su – kao da su otvorili vremensku kapsulu – potpuno rekonstruirati što se i kome dogodilo prije točno tri stoljeća.
Foto: FB / Jerko Macura
Brodolom preživio samo jedan član posade
Evo priče!
Brod koji se nalazi na 40 metara dubine ispred Hvara potonuo je u olujnoj noći nekoliko dana pred Božić 1724. godine. Po svemu sudeći pogodila ga je iznenadna nevera, a u brodolomu je poginulo 14 ljudi. Samo jedan član posade preživio je brodolom i kasnije je u Hvaru posvjedočio što se dogodilo.
Preživjeli se, nakon što je svjedočio, nikada nije vratio u matičnu luku i njegova sudbina je nepoznata. On je najvjerojatnije preživio brodolom jer je za vrijeme nevere jedini bio na palubi broda, dok su svi ostali bili skutreni u potpalublju.
U arhivskom spisu koji se nalazi u Muzeju hvarske baštine u Hvaru postoji zabilješka o brodolomu i preživjelom brodolomcu koji je kazao što se dogodilo. Dokument o tome arheolozima je ustupio povjesničar umjetnosti iz MHB Marinko Petrić.
Potonuli brod bio je trgovački fregadon koji je prevozio sol iz Barlette (poviše Barija) do neke austrijske luke – vjerojatno Rijeke ili Trsta. Fregadoni su bili trgovački brodovi, pogodni jer su za plovidbu trebali 12, a ne 20 ljudi, kao drugi tadašnji brodovi te veličine. Fregadoni su bili naoružani s 4 velika topa i još 8 do 10 manjih okretnih topova.
Potonuli brod je dubrovački fregadon Madonna Santissima Carmine
Sol je u to vrijeme bila vrijedna roba i masovno se trgovala morskim putem. Upravo je taj teret soli vjerojatno bio koban za brod. Kada je u unutrašnjost prodrlo more, vreće sa solju natopile su se, otežale te prouzročile potonuće. Utvrđeno je da je brod žestoko udario o dno, što govori u prilog toj teoriji. Havarija se dogodila nedugo nakon 8. mletačko – osmanskog rata (1714. – 1718.) kada je trgovina Jadranom cvjetala.
Ime broda otkriveno je uvidom u knjigu Stjepana i Nenada Vekarića „Tri stoljeća pelješkog brodarstva“ u Dubrovačkom arhivu. Tu se spominje obitelj Mileško iz Orebića. A Stjepan Lukin Mileško bio je zapovjednik dubrovačkog fregadona Madonna Santissima Carmine (1717. – 1724.) koji je stradao kod Hvara s čitavom posadom i jednim putnikom.
Kapetan Mileško imao je 57 godina, a prema podacima iz arhiva kapetan je bio od 28 godine. To znači da je gotovo cijeli život proveo na brodu, a na brodu je i poginuo.
Misteriozni putnik sa slugom
Naročito je intrigantan misteriozni putnik koji je bio na brodu u pratnji sluge. Igor Mihajlović nada se da bi se više o njegovom identitetu i razlogu putovanja moglo saznati nakon sljedeće podvodno-arheološke akcije koja se organizira u svibnju ove godine. Već su pronađeni zlatnici, medalje i ogledalo za koje se pretpostavlja da su bili u vlasništvu misterioznog putnika, koji je vjerojatno bio hodočasnik.
Igor Mihajlović je na predavanju u UPA Rostrum o istraživanju brodoloma kod Stambedara kazao:
- 2019. godine napravljena je prva arheološka sonda i to na mjestu na kojem smo očekivali da će biti krma broda. Kod istraživanja brodoloma uvijek tražimo krmu, jer tamo je u pravilu najviše materijala. Postavili smo još dvije sonde i našli par ulomaka keramike, a na pramcu dva topa i sidro. Teret broda nije bio vidljiv. Drugoga dana pronašli smo brodsko zvono i to nas je ohrabrilo, jer je značilo da nalazište nije pokradeno.
Pronađeni razni osobni predmeti
Brodsko zvono bilo je vrlo plitko, svega 20 centimetara ispod površine dna. Već taj nalaz bio je vrlo značajan, budući da je iz toga razdoblja na Jadranu pronađeno još svega pet zvona. Pored zvona, odmah je pronađeno i majoličko posuđe iz brodske kuhinje. Utvrđeno je da je posuđe iz središnje Italije, a poznato je otprije da se takvo posuđe izvozilo u Veneciju.
Također je pronađena posuda s tri ručke i to u našim istraživanjima po prvi puta cijela. Riječ je posudi koja se od 15. do 18. stoljeća koristila kao lonac za grijanje hrane. Taj lonac stavljao su pored vatre, a ne na vatru. Podvodni arheolozi pronašli su i staklene nalaze: boce iz brodske apoteke i dva ogledala.
- Ogledalo je osobni predmet, a našli smo također svetačke medaljice, vjerojatno s hodočašća. Pronašli smo i srebrne i brončane kopče, za cipele i kratke hlače, kakve su se u tome razdoblju nosile. Nakon toga smo u akciji 2022. godine pronašli tri zlatnika, a svi su drugačiji. Već tada smo, zahvaljujući pronađenom zlatniku, utvrdili sa sigurnošću da se brodolom dogodio nakon 1709. – naveo je Igor Mihajlović.
Većina predmeta pronađena u protekle dvije godine
Arheolozi su također pronašli 18 srebrnih i 16 bakrenih kovanica te puno kostiju, što je ukazalo da je posada broda poginula. Potom su pronađeni i topovi, tri lijevana željezna i pet pokretnih od kovanog željeza.
Igor Mihajlović kazao je kako je većina predmeta pronađena u protekle dvije godine te je dodao:
- Imali smo sreće što nitko nije devastirao nalazište prije nego što smo mi krenuli u akciju. Kad devastatori vide hrpu amfora, krenu to istraživati i vaditi, a ovdje smo imali sreće što su se mogla vidjeti samo sidra i dva topa. Topovi su od željeza, teški su, a nisu ni atraktivni, tako da je nalazište ostalo netaknuto. Mi znamo kako arheološki brod može izgledati na morskome dnu i kako se rasporedi teret kada potone. Pa znamo gdje bi se moglo nalaziti brodsko zvono.
Brodolom je značajan jer je datiran
Brodolom iz 1724. kod otočića Stambedar arheološko-povijesno je vrlo značajan, jer je datiran. Arheolozi imaju ime broda i datum kada je potonuo, a našli su i keramiku koja je bila uporabna u tome razdoblju. Kada isti tanjur nađu negdje drugdje, u nekom drugom arheološkom sloju, znat će da je bio korišten 1724. godine.
Brodolomi su, kako je kazao Igor Mihajlović, kao vremenske kapsule, jer svi predmeti nađeni na brodu bili su u uporabi u tome razdoblju ili su prevoženi kao teret.
- Istraživanje se nastavlja i već ovoga svibnja idemo u novu akciju. U tome nam financijski i logistički pomažu Grad Hvar, Ministarstvo kulture i medija i MUP. Očekujemo da ćemo naći još raznih osobnih predmeta, kopči, kovanica, kostiju, a vjerojatno i još naoružanja. Nadamo se da bi mogli pronaći i nalaze koji će nam otkriti tko je bio misteriozni putnik na brodu.
