Projekt rekonstrukcije luke Krk – ovaj puta projekt se većinski sufinancira nepovratnim EU sredstvima, a po završetku bi trebao imati 165 novih komunalnih vezova
Projekt rekonstrukcije luke Krk prigodno je predstavljen na dan sveca zaštitnika pomoraca, Svetog Nikolu, u prostorijama Primorsko-goranske Županije u Rijeci. Projekt kojeg krčki pomorci i oni koji uplovljavaju u tu luku priželjkuju već preko 100 godina.
Podsjećamo, prošli je projekt bio koncipiran kao izgradnja ribarske luke, ali je propao jer nije osigurano financiranje iz adekvatnih fondova. Bilo je i primjedbi da će se cestom za kamione za prijevoz ribe uništiti šetnica i gradske plaže uz lukobran.
Novi projekt je primjereniji potrebama luke Krk od prošlog. Podijeljen je u 6 zasebnih cjelina, a predviđa produžetak dvaju postojećih lukobrana, te uređenje obalnog zida rive u uvali Portapižana duljine 145 m i izgradnju dvaju gatova za novih 165 komunalna veza. Primarni lukobran produžit će se ukupno za 195 metara, s isturenijem prema jugu u obliku slova „Z“. Bit će širok 12 metara, sa šetnicom, klupama i ostalom infrastrukturom te će biti namijenjen za različito korištenje, ovisno o planovima ministarstva i lučke uprave.
Sekundarni lukobran produžit će se za 80 metara prema zapadu, u nastavku postojeće školjere pred uvalom Portapižana. Time će se ostvariti kompletna zaštita krčke luke koja je u postojećem stanju dobrim dijelom izložena jugu. Novim lukobranom otvorit će se mogućnost korištenja gotovo polovice postojeće luke, koja je sada nezaštićena.
Milenijski projekt luke Krk vrijedan gotovo 20 milijuna eura
Ukupna vrijednost projekta iznosi 19.373.000 eura od kojih je 18.965.000 eura prihvatljiv trošak, a 407.000 eura neprihvatljiv. Od toga će se iz EU fonda za regionalni razvoj financirat će projekt u iznosu 16.120.000 eura (85% sredstava).
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture sufinancirat će projekt u iznosu od 2.844.000 eura (15% sredstava). Ostatak projekta financirat će Grad Krk i Županijska lučka uprava Krk u iznosu od 407.000 eura.
Ravnatelj Županijske lučke uprave Krk, Alfred Franković je uz čestitke pomorcima i svima koji žive uz i za more, na početku zaključio kako je ovaj projekt jedan prigodni poklon za Krčane. „Ovo je milenijski pothvat i vrlo smo sretni da smo došli do ove faze sada, a slijedi naravno onaj teži dio, a to je izgradnja. Ovaj se projekt radi u lučkoj upravi od 2015. godine.“
Jučer je ministarstv dodijelilo 58 milijuna eura za 6 projekata. Ravnatelj Franković istaknuo je da se samo na krčki projekt odnosi 18.965.000 eura nepovratnih sredstava. Radi se o novcima iz fonda za konkurentnost i koheziju, za zaštitu lučkog akvatorija i za komunalne vezove.
„U ovome trenutku, to je najveći iznos koji je dodijeljen od ministarstva i iz fonda. Zadovoljstvo je veliko i vjerujem da će svi zajedno biti sretni onog trenutka u 8. mjesecu 2027. kada otvorimo luku.“
Dodatnih 50 posto komunalnih vezova u luci Krk
O dinamici projekta dodaje da već rade na tome. „Ono što slijedi je priprema nabave za voditelja projekta, za stručni nadzor, za administrativno vođenje projekta tj. sve što se mora raditi vezano uz EU projekt, sa Središnjom agencijom za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU, te nakon toga ide natječaj za izvođenje radova gdje će, vjerujem, sve proći kako treba, da to sve zaključimo negdje u 4. mjesecu iduće godine tako da se što prije krene s radovima jer mora sve biti gotovo u 8. mjesecu 2027. godine.“
Na pitanje hoće li ovaj projekt zadovoljiti potrebe za komunalnim vezovima, ravnatelj je komentirao da sama luka Krk ima 319 komunalnih vezova. „Uz ovaj projekt, trebalo bi zadovoljiti većinu potreba lokalnog stanovništva. Nakon što se raščisti dio nepropisno vezanih plovila, plus ostale luke Vela Jana, Sveta Fuska, Valbiska i Dunat.“
Gradonačelnik grada Krka, Dario Vasilić se tu nadovezao da je novih 165 komunalnih vezova ustvari dodatnih 50 posto od postojećih. „Toliko nije sagrađeno u zadnjih 50 godina.“
Razlike između novog i starog projekta luke Krk su velike
Zamjenik župana, Vojko Braut kazao je da tome treba nadodati projekt rekonstrukcije uvale Sveta Jana koja će također krenuti sljedeće godine s povećanjem broja komunalnih vezova, te projekt sanacije uvale Sveta Fuska.
Govoreći o razlici između prošlog i novog projekta, Vasilić je komentirao: „Prošli je projekt bio ustvari izgradnja ribarske luke Krk. Imao je predviđeno primarni lukobran, ne sekundarni, bez komunalnih vezova. I ukupna vrijednost dodijeljenih sredstava bio je 5 milijuna eura, sad je 19 milijuna. Onaj primarni lukobran se s unutarnje strane trebao koristiti za privezivanje ribarskih brodova određeni broj godina. Tako da je ovo projekt koji ima puno veću slobodu korištenja svih komunalnih zahvata i s druge strane ima puno veću investiciju i dobivaju se komunalni vezovi.“
Na naše pitanje o funkcionalnosti primarnog lukobrana, ravnatelj Franković je kazao da će njegova primarna funkcija biti zaštita lučkog područja i prvih 5 godina namijenjen isključivo za komunalne vezove. „Namjera je da tu probamo vezati ribare, da njima damo tu mogućnost pristupačnije i jednostavnije za ukrcavanje i iskrcavanje, s obzirom na to da se trenutačno vezuju jedan na drugog na obali Svetog Bernardina. Na prijašnjem projektu bilo je predviđeno vezivanje samo ribara, a sada će moći i drugi, ali ne nautika.“
Postojeće gradske plaže ostaju i neće biti kamiona na lukobranu
Pitali smo Vasilića hoće li novi projekt predviđati probijanje ceste kroz pješačku zonu na što je rekao: „To nije tako nužno jer primarni lukobran nije operativna obala za ribarske brodove, što je u prošlom projektu bilo. Cesta će se sada moći koristiti vjerojatno u nekom režimu jutarnjeg i večernjeg prometa, tako da ne onemogućava korištenje prostora za plažne kapacitete. Dakle zadržava se namjena postojećeg stanja, a cesta će biti samo za opskrbljivanje brodova koji su vezani na primarnom lukobranu.“
Dakle ono čega su se Krčani bojali kod prošlog projekta, da će lukobranom prolaziti kamioni, Vasilić kaže da toga neće biti.
Nautički dio i brodari doći će na red kad se projekt završi
Želja je i da se omogući uspostavljanje brzobrodske veze s ostalim kvarnerskim otocima. Ravnatelja Frankovića pitali smo što planiraju s nautičkim dijelom, te brodicama za dnevni najam. Odgovorio je da će to prvenstveno ovisiti o novom pravilniku o luci, kojeg čekaju od Ministarstva. Najprije moraju definirati gospodarske vezove u komunalnom dijelu luke, zatim definiranje mjesta za brodare kojih je puno u Krku, a potom će se definirati i nautički dio.
„U ovom trenutku nautički dio je vezan uz ribarski mul i uz ponton koji je na obali ispred hotela Marina. S obzirom na to da više nema koncesije komunalnog društva na lukobranu, to su također nautički vezovi. Ono što nam predstoji je sređivanje i rekonstrukcija tog dijela i zatim rekonstrukcija obale ispred hotela Marina. Tek tada ćemo završiti priču što se tiče nautičkih vezova. Kao što sam prije rekao 6 je uporabnih cjelina i mi smo ovim projektom obuhvatili pola. Zahvalno je što preostale 3 cjeline nisu toliko veliki zahvati i nisu toliko skupi, njih ćemo moći puno jednostavnije odraditi.“
Tada će se točno znati gdje je nautički dio, a nautičarima će biti olakšano uplovljavanje. Zaključio je ravnatelj te najavio i jednu promjenu koja će nastupiti već idućeg ljeta. Na ulazu u luku postavit će kućicu za lučke redare. Prilikom uplovljavanja nautičari će na jednom mjestu moći dobiti sve informacije.