Grčka razvija mrežu eko sidrišta kako bi zaštitila posidoniju: 40-ak ih je već postavljeno u Jonskom moru i na Alonisosu.
Grčka je pokrenula projekt koji bi mogao promijeniti način na koji će nautičari sidriti u njezinim uvalama. Cilj je stvoriti mrežu ekoloških sidrišta, odnosno trajnih sustava za privez, a sve kako bi se zaštitile livade posidonije. Grci su naime detektirali da povlačenje sidara po morskome dnu uništava posidoniju, koja je jedan od najvažnijih ekosustava Sredozemlja.
Inicijativa je pokrenuta u Porto Raftiju, nekoliko kilometara od Atene, gdje je realiziran i prvi pilot-projekt. Nakon detaljnog kartiranja morskog dna i livada posidonije, ondje su odobrene prve točke za ekološki prihvatljiv privez. Za razliku od tradicionalnih sidrenih blokova, ovi sustavi koriste posebna sidrišta pričvršćena za morsko dno koja drže lanac podignutim. Tako se sprječava njegovo dodirivanje dna i oštećivanje morske vegetacije.
Projekt u Porto Raftiju predstavlja prvi korak mnogo ambicioznijeg plana. Grčka Vlada najavila je da želi postupno proširiti taj sustav sidrenja duž više od 13,000 kilometara obale. Procjenjuje se da je oko 70 posto tog područja pokriveno livadama posidonije. Ideja je stvoriti nacionalnu mrežu privezišta koja bi nautičarima omogućila siguran boravak bez oštećivanja morskog dna.
Sve veći pritisak nautičara
Projekt je pokrenut zbog spoznaje da je broj plovila koja svakog ljeta posjećuju grčke otoke enormno porastao. U mnogim uvalama učestalo sidrenje uzrokovalo je postupnu degradaciju podmorskih livada, koje Europska unija smatra prioritetnim staništem za bioraznolikost. Te livade, kao što je poznato, imaju važnu ulogu i u apsorpciji CO₂.
Posljednjih godina u Grčkoj ih je postavljeno 40-ak takvih sidrišta, uglavnom u morskim parkovima Jonskog mora te na području Alonissosa u Sjevernim Sporadima. Samo u okolici Alonissosa je 15 ekoloških privezišta.
Jedno pitanje koje još treba razjasniti odnosi se na cijenu. U zaštićenim morskim područjima Sredozemlja ekološka sidrišta uglavnom se naplaćuju jer se tim naknadama financiraju održavanje i nadzor. U Grčkoj je projekt još u fazi razvoja i jedinstven sustav naknada još nije definiran. Svako područje sa ekološkim sidrištima moglo bi imati vlastita pravila.
Udruga Sunce zalaže se za eko sidrišta na Jadranu
Zaštitom posidonije u Jadranu najaktivnije se bavi udruga Sunce, koja je poduzela niz akcija i inicijativa kako bi se sačuvala ta vrijedna morska cvjetnica. I u Suncu navode kako su ekološki sustavi sidrenja važan alat zaštite:
- U praksi, to je napredni sustav u kojem se umjesto lanca i betonskog bloka koristi kombinacija geotehničkog sidra, odignute pridnene linije i privezne linije. One mogu biti izvedene i kao elastične linije, s adekvatno proračunatom plutačom za odizanje pridnene linije od morskog dna tzv. reidurom te površinskom plutačom opremljenom kratkim priveznim konopom. Na ovaj način se osigurava da cijela instalacija ostane u vodenom stupcu. Kontakt s morskim dnom je jedino u dijelu gdje je ubušeno geotehničko sidro. Metalne spojne komponente koje se nalaze izvan sedimenta i izložene su djelovanju korozije i različitih opterećenja, svedene su na minimum.
Praktična geotehnička sidra
Iz udruge napominju kako je na tržištu više proizvođača ekoloških geotehničkih sidara i priveznih elastičnih linija s plutačama. Time su nautičarima omogućena različita rješenja ovisno o tipu dna, veličini brodova i financijskim mogućnostima investitora. Postoje geotehnička sidra za instalaciju u stijenu, pijesak, mulj, pa čak i u same rizome posidonije.
Povezivanjem više geotehničkih sidara pomoću spojnih čeličnih profila u jedan sustav jednostavno se realiziraju i sidrišta za velike brodove. Mnogi današnji tipovi geotehničkih sidara su reverzibilni. Riječ je o laganim sidrima koja se jednostavno mogu deinstalirati ili instalirati na drugu lokaciju.
