Znanstvenik sa splitskog IOR-a Branko Dragičević sinoć je održao zadnje iz serije od šest predavanja o moru i podmorju koje je organizirala Udruga podvodnih aktivnosti Rostrum.
Branko Dragičević široj je javnosti poznat kao svestrani glazbenik koji svira u nekoliko bendova, među ostalima i u popularnom Valentinu Boškoviću.
No, on je uz to i doktor znanosti na splitskom Institutu za oceanografiju i ribarstvo, gdje radi u laboratoriju za ihtiologiju i priobalni ribolov. Specijalizirao se za invazivne i neonativne vrste u Jadranu, a upravo je to bila jedna od tema predavanja koje je održao u prostorijama UPA Rostrum u Splitu.
Dragičević je održao predavanje pod nazivom: „Ribe kao indikatori tropikalizacije i meridionalizacije jadranskog mora“.
Zadnje iz ciklusa predavanja o moru i podmorju
Govorio je tropikalizaciji te o ribama koje su u Jadran unesene balastom, ispuštene iz akvarija ili iz marikulture. Također o vrstama koje su u Sredozemlje i kasnije Jadran ušle kroz Sueski kanal.
Posebno se osvrnuo na neonativne vrste. Riječ je o vrstama koje su se u Sredozemlju već udomaćile, ali su tek nedavno ušle u Jadran. U jednom segmentu predavanja govorio je i o invazivnim vrstama, što je prvotno bilo najavljeno kao glavna tema.
Bilo je to zadnje iz ciklusa predavanja o moru i podmorju koje je agilna Udruga podvodnih aktivnosti Rostrum organizirala ovoga proljeća. Branko Dragičević na zanimljiv je i duhovit način govorio o organizmima koje dolaze u Jadran, a neki ga i trajno nastanjuju.
Sva predavanja koje je organizirala UPA Rostrum su snimljena i mogu se pogledati na FB stranici te udruge. Snimke predavanja su na OVOME LINKU.
Nama je Branko Dragičević po završetku predavanja odgovorio na nekoliko pitanja.
Kako to da si se odazvao na poziv UPA Rostrum da održiš predavanje?
Jedan od razloga je što su nam baš ronioci iz UPA Rostrum dali jedan nalaz vatrenjače i dopuštenje za korištenje slike te ribe u našim radovima i prezentacijama. Ali odazvao bih se i ionako, jer važno je pričati o ovim stvarima. Pogotovo o toksičnim vrstama i utjecaju stranih vrsta u Jadranu. Te vrste često se znaju unijeti kroz akvarije pa je važno pričati o tome, da nekome ne bi palo ne pamet da ih pušta u more.
Svjedoci smo promjena u Jadranu. Imaš li dojam da je u zadnje vrijeme došlo do akceleracije širenja stranih i invazivnih vrsta?
To su procesi koji se ne zbivaju zadnjih 5 ili 10 godina, nego u dugom razdoblju i zato valja biti oprezan kada se daju takve ocjene. Ali naravno da imam taj dojam, jer podaci ukazuju na to. Moje iskustvo iz podmorja nije toliko dugo da bih samo na osnovu toga mogao donositi neke zaključke. Ali kad vidiš neku vrstu koja je bila karakteristična ja jug, a sada su učestalo pojavljuje na sjeveru, znaš da dolazi do promjena.
Foto: More Magazin
Je zatopljenje mora pritom glavni krivac za to?
To je sinergija raznih faktora, ali zatopljenje mora definitivno dovodi do širenja areala tih organizama.
Zadnjih godina mnogi primjećuju strahovitu ekspanziju vatrenog crva. Je li on opasan za ljude i za ekosustav?
Vatreni crv je jedan od organizama koji se značajno proširio, a to je isto vrsta kojoj paše toplije more. On sada živi tu i ima svoju ekološku nišu. Je li neki organizam dobar ili nije mi možemo gledati iz perspektive ljudi, na način šteti li nam ili ne šteti. A šteti li ekosustavu teško je kazati. On je predator, ne u klasičnom smislu, ali hrani se nekim autohtonim vrstama. Vidjeli smo u više navrata da se hrani morskim zvjezdačama. Ali isto tako je i strvinar. Nije dobra stvar što ga se sada često može naći i na plažama i može se opeći na njega. Ima četine koje se zavuku pod kožu, a dijete ne zna da je opasan pa ga može uhvatiti rukom.
Foto: Nika Stagličić
Koja je po tvom mišljenju najopasnija invazivna vrsta koja napada Jadran?
Najopasnija je vatrenjača. Ona uspostavlja populaciju u Jadranu, hrani se drugom ribom i sigurno će imati utjecaja na ekosustav. Koliko će taj utjecaj biti evidentan teško je predvidjeti. Pitanje je hoćemo li mi moći kontrolirati populaciju te ribe. I hoćemo li moći iskoristiti tu situaciju u svoju korist, kao što se može s plavim rakom i nekim drugim vrstama.
Kako možemo iskoristiti tu situaciju u svoju korist?
To je jestiva vrsta i možemo je loviti za prehranu umjesto nekih drugih vrsta. Možemo je i ciljano izlovljavati, jesti i tako kontrolirati njenu populaciju.