Veleučilište u Rijeci od 1. listopada 2026. pokreće novi stručni prijediplomski studijski program – Obalni i nautički turizam. Taj projekt, kojim će se obrazovati lideri obalnog i nautičkog turizma, iznimno je važan za funkcioniranje i razvoj cijelog hrvatskog nautičkog sektora.
Veleučilište u Rijeci ove jeseni pokreće novi stručni prijediplomski studijski program – Obalni i nautički turizam. Novi studij nudi deset specijaliziranih praktikuma. Od mornarskih i komunikacijskih vještina, te vještina potrebnih za upravljanje plovilima i održavanje jahti, preko vještina potrebnih za menadžment čarterskih baza i agencija, do vještina iz event menadžmenta, mediteranske gastronomije, gostoprimstva i pustolovnog turizma. Uz niz obveznih kolegija, poput kolegija Sigurnost u obalnom i nautičkom turizmu, program osigurava izvrsno vladanje stručnim engleskim jezikom uz mogućnost učenja talijanskog, njemačkog i francuskog, kao ključnih jezika industrije.
Strateški zaokret prema kvaliteti i održivosti
Iako ovogodišnja nautička sezona tek ulazi u puni zamah, čarter agencije potvrđuju da dinamika bukinga ne prati prošlogodišnje rezultate. Neki čarteri na to odgovaraju agresivnim spuštanjem cijena, odnosno značajnim last minute popustima. Takva strategija kratkoročno može spasiti poslovanje, ali dugoročno urušava profitne marže i razvoj.
Zadnjih godina sve je vidljivije da je model rasta temeljen isključivo na ekstenzivnom povećanju flote dosegnuo svoje limite. Iako se sve češće raspravlja o strateškom zaokretu prema kvaliteti i održivosti, takva tranzicija zahtijeva kompetentne kadrove kojih na tržištu sustavno nedostaje.
Upravo zato, novi stručni prijediplomski studijski program Obalni i nautički turizam hvalevrijedna je inicijativa. O tome smo razgovarali s ključnim ljudima ovoga projekta. Naši sugovornici su Bernard Vukelić, profesor stručnog studija i novoizabrani dekan Veleučilišta u Rijeci, te Ozren Rafajac, profesor stručnog studija, pročelnik Poslovnog odjela i voditelj povjerenstva za razvoj ovog studija.
Hrvatska drži globalnu lidersku poziciju u nautici, posebno u segmentu bareboat čartera. Čini se da nam ide odlično. Zašto nam je uopće potreban specijalizirani studij?
Ozren Rafajac: Hrvatska pozicija svjetskog predvodnika u čarteru, s flotom koja se mjeri u tisućama plovila, ujedno je i izvor njezine najveće strateške ranjivosti. Ekstenzivni rast i agresivan pritisak na ograničene resurse i infrastrukturu opasno približavaju sustav točki pucanja. Status globalnog lidera u bareboat čarteru stvara privid uspjeha. On generira veliki broj gostiju i logistički pritisak, ali ostavlja minimalne profitne marže. Podizanje kvalitete usluge u nautičkom sektoru nije moguće ostvariti bez visokospecijaliziranih kadrova. Suvremeno tržište više ne traži samo kvalificirane skipere. Primjetan je deficit profesionalaca u svim segmentima poslovanja: od posade na plovilima (Yacht Chef, Yacht Stew, Yacht Deck), preko agenata i organizatora događanja, do wellbeing stručnjaka i ekološko-sigurnosnih specijalista u marinama. Unatoč visokoj potražnji i konkurentnim plaćama, visokoškolski programi koji nude usvajanje kompetencija iz obalnog i nautičkog turizma još uvijek su deficitarni. Zbog zahtjevne terenske nastave i rada na moru, provedba takvih kurikuluma iznimno je složena. Dodatan je izazov deficit predavača koji istovremeno posjeduju formalna nastavna zvanja i praktično iskustvo u obalnom i nautičkom turizmu.
Kako ste vi doskočili tome problemu?
Ozren Rafajac: Veleučilište u Rijeci taj izazov premošćuje sinergijom vlastitih nastavnika, sveučilišnih profesora i etabliranih stručnjaka iz realnog sektora. Teret stručne edukacije kadrova u nautičkom turizmu dosad su uglavnom nosili jedriličarski klubovi, škole jedrenja, ronjenja, kuhanja i surfanja te razne udruge. Pokretanjem prvih specijaliziranih tečajeva i centara za obuku, ti su vizionari postavili temelje za obrazovanje prvih profesionalnih nautičara. Danas je vrijeme da im visoko obrazovanje pruži sustavnu potporu kroz formalne programe visokoškolskog obrazovanja i pomoć u prijavi na razvojne EU projekte. Dodatni poticaj za pokretanje studija Obalni i nautički turizam proizlazi iz nepovoljnih demografskih i ekonomskih kretanja. Kombinacija niske stope nataliteta i rasta životnog standarda na obali i otocima rezultirala je kroničnim deficitom domaće radne snage. Nautički sektor bi uskoro mogao postati ovisan o uvozu inozemnog kadra bez prethodnog iskustva u struci. Kako bi se te inozemne radnike brzo i učinkovito osposobilo za specifične izazove na tržištu, studijski program postavljen je dvojezično. Nastava na hrvatskom i engleskom jeziku omogućuje bržu integraciju inozemnog kadra, privlači studente iz šireg europskog okruženja te dugoročno osigurava globalnu konkurentnost domaćih polaznika. Primarni cilj našeg studija je sustavna edukacija kadrova koji su sposobni kreirati održive proizvode i premium usluge u obalnom i nautičkom turizmu. Strategija „Plavi rast” Europske unije jasno je identificirala obalni i pomorski turizam kao pokretače održive ekonomije. Želimo li zadržati lidersku poziciju, ponuda se mora proširiti izvan sunca, mora i najma plovila. Imperativ je održivo upravljanje resursima i stvaranje vrhunskog korisničkog iskustva. A to mogu ostvariti isključivo obrazovani i kompetentni stručnjaci koji razumiju specifične operativne procese u marinama, čarter agencijama i lučkim upravama.
Bernard Vukelić: Longitudinalna istraživanja TOMAS nautika Instituta za turizam jasno potvrđuju strukturalni zaokret na tržištu. Kvaliteta usluge raste, no dramatično se mijenja profil samog gosta. Suvremeni nautičari visoke kupovne moći primarno valoriziraju kvalitetu, ekološku održivost i logističku podršku. Klasični “vez i infrastruktura” više nisu dovoljni; traže se autentična iskustva s visokom dodanom vrijednošću. Od vrhunskih regata i kulturnih sadržaja do ekološki certificiranih akvatorija i mobilnih aplikacija koje gostima predlažu personaliziranu turističku ponudu. Ključni elementi ponude su eskapistička iskustva – koja gostu omogućuju potpun mentalni bijeg i uranjanje u lokalni ambijent. Isto tako i autohtona mediteranska gastro-enološka ponuda, integrirana s profesionalnim upravljanjem obalnim prostorom. Dodatno, kompresija boravka na kraća, trodnevna krstarenja postavlja pred logistiku marina i čarter agencija potpuno nove operativne izazove u smislu brze izmjene gostiju i opskrbe.
Spomenuli ste ekološku održivost. Pilot studije s terena često upozoravaju na problem otpada na moru i obali. Kako se studij planira uhvatiti u koštac s tim problemom?
Ozren Rafajac: Nedavna istraživanja o stavovima prema upravljanju otpadom u hrvatskim lučicama i marinama otkrila su golemu diskrepanciju na terenu. Privatni vlasnici brodova i povremeni čarter gosti situaciju vide relativno optimistično. S druge strane, profesionalni skiperi – dakle ljudi koji žive na moru i svakodnevno surađuju s marinama – daju izrazito niske ocjene postojećoj infrastrukturi i ekološkim politikama. Hrvatska i dalje nema strateško rješenje za kritičan ekološki problem: recikliranje jahti, brodica i nautičke opreme na kraju njihova životnog vijeka. To nam govori da imamo ozbiljan problem u praksi i sustavu zbrinjavanja otpada koji nastaje iz rekreativnih i turističkih aktivnosti. Naša ekološka svijest još uvijek nije na zadovoljavajućoj razini. Kvalitetna infrastruktura i strategije upravljanja otpadom svakako će pomoći, no ključna se promjena mora dogoditi u nama samima. Naš kurikulum izravno odgovara na taj izazov. Cilj je educirati ljudske potencijale u obalnom i nautičkom turizmu o tome kako unaprijediti kvalitetu i primijeniti metodologije zelenog menadžmenta koje će umanjiti pritisak na naš najvažniji resurs – čisto more.
Kako je studij Obalni i nautički turizam zamišljen u praksi?
Bernard Vukelić: Studij obalnog i nautičkog turizma nudi deset specijaliziranih praktikuma. Od mornarskih i komunikacijskih vještina, te vještina potrebnih za upravljanje plovilima i održavanje jahti, preko vještina potrebnih za menadžment čarterskih baza i agencija, do vještina iz event menadžmenta, mediteranske gastronomije, gostoprimstva i pustolovnog turizma. Uz niz obveznih kolegija, poput kolegija Sigurnost u obalnom i nautičkom turizmu, program osigurava izvrsno vladanje stručnim engleskim jezikom uz mogućnost učenja talijanskog, njemačkog i francuskog, kao ključnih jezika industrije. Praktične vježbe izvodit će se u našim laboratorijima i izravno na moru. U početku na jedrilici Salona 45, a kasnije kroz infrastrukturu naših partnera, koja trenutno broji više od 1000 jahti i 29 marina te studentima nudi priliku za obavljanje stručne prakse u ukupnom trajanju od 336 sati. Jedna od prvih međunarodnih suradnji koju smo uspostavili je ona s istraživačkim i edukacijskim centrom Maritime MT s Malte. Naša pozicija na jadranskoj obali naša je prirodna komparativna prednost i laboratorij na otvorenom.
Nautički sektor je poznat po tome što su honorari vrhunskih menadžera i stručnjaka iz realnog sektora izuzetno visoki. Često neusporedivo viši od onih u visokom obrazovanju. Kako planirate premostiti taj ekonomski jaz i privući najbolje predavače?
Ozren Rafajac: To je svakako jedan od najvećih izazova u provedbi studijskog programa, koji smo nastojali riješiti strateškim partnerstvima s više od dvadeset vodećih tvrtki u nautičkom sektoru, angažmanom vrhunskih vanjskih stručnjaka te osiguravanjem ekonomski održive školarine. Takav model jamči pokriće visokih operativnih troškova i privlačenje stručnih ljudi iz realnog sektora. Istovremeno generira i nužnu akumulaciju sredstava za razvoj naše edukacijske infrastrukture, koju dugoročno planiramo opremati i kroz europske razvojne projekte.
Iz vaših riječi jasno je da ovaj studij ne može opstati kao izolirani akademski otok. Kakvu ulogu u svemu tome igra domaće gospodarstvo?
Bernard Vukelić: Gospodarstvo nam je ključni partner u razvoju i provedbi obrazovnih programa. Poduzetnici prepoznaju da kroz ovaj studij izravno sudjeluju u stvaranju svojih budućih zaposlenika i lidera nautičkog turizma. Dosad smo potpisali brojne sporazume o suradnji s vodećim dionicima na tržištu, no naša su vrata i dalje širom otvorena. Koristim ovu priliku da uputim otvoren poziv svim liderima u nautičkoj industriji, marinama, čarter agencijama, udrugama i javnim ustanovama – uključite se. Tražimo partnere spremne za sudjelovanje u mentorskim programima, osiguravanje stručne prakse ili druge oblike suradnje koji će podići kompetencije naših studenata. Planiramo niz međunarodnih konferencija pod jedrima, od kojih će prva tematizirati ulogu vinarstva i mediteranske poljoprivrede u nautičkom turizmu. To dugoročno otvara golem prostor za zajedničke projekte.
Ozren Rafajac: Dobivanjem dopisnice uspješno smo završili zahtjevan akreditacijski proces u kojem su nam predstavnici gospodarstva i međunarodno povjerenstvo dali iznimno korisne smjernice. Ukazano povjerenje preuzimamo kao stratešku obvezu. To ćemo povjerenje opravdati obrazovanjem nove generacije stručnjaka koji će plavu ekonomiju Hrvatske voditi pametno, održivo i profitabilno. Ako Hrvatska posjeduje globalno prepoznatljiv kapital, onda su to nesumnjivo znanja, vještine i povijesni uspjesi u jedrenju, pomorstvu, znanosti, sportu i turizmu. Naša je misija taj sinergijski skup kompetencija ponuditi na europskom i međunarodnom obrazovnom tržištu. Time jačamo imidž Hrvatske kao vrhunske destinacije i educiramo međunarodno konkurentne stručnjake. Domaći nautički i obalni sektor sada ima priliku i odgovornost – vrijeme je da zajedno zacrtamo kurs prema kvaliteti, autentičnosti i održivosti.
Renata Marević: pokretanje studija Obalni i nautički turizam ključno je za stvaranje kvalitetnih kadrova
Direktorica Marine Punat Renata Marević članica je povjerenstva Stručnog prijediplomskog studija Obalni i nautički turizam. Ona je istakla kako je pokretanje tog studija ključno za stvaranje kvalitetnih kadrova koji su nužni za razvoj hrvatskog nautičkog sektora. U marinama je, navodi Marević, nužno povezati tehničko razumijevanje infrastrukture, sigurnosne standarde i operativne procese s razumijevanjem pripreme plovila za plovidbu i njihovog održavanja u funkcionalnom i sigurnom stanju. Istovremeno valja brinuti o vrijednoj imovini gostiju, o održivosti sustava te pružanju visoke razine usluge i hospitalityja. Upravo zato, kvalitetno specijalizirano obrazovanje u nautičkom sektoru postaje nužnost.
Marina Punat je kao predstavnik gospodarstva sudjelovala u stručnom povjerenstvu pri razvoju studija Obalni i nautički turizam. Marević kaže kako očekuje da će taj studij stvarati kadrove koji razumiju potrebe modernog nautičkog sektora i mogu odmah kvalitetno doprinijeti sustavu. Dodaje kako se kroz strukturirano obrazovanje i kontinuirano usavršavanje stvaraju čvrsti temelji za rast produktivnosti, podizanje kvalitete te poticanje inovacija. Posebno pozdravlja mogućnost izvanrednog studija, jer ga vidi kao izvrsnu priliku za ljude koji već rade u sektoru. Ti djelatnici kroz praksu stječu vrijedno iskustvo, a kroz ovakav studij dobivaju sustavno i stručno znanje, širi pogled na industriju te dodatne kompetencije koje dugoročno koriste i zaposlenicima i poslodavcima. Direktorica Marine Punat ocijenila je pokretanje studija Obalni i nautički turizam ključnim iskorakom u smjeru postizanja vrhunske kvalitete i međunarodne konkurentnosti sektora.
