Ako do sada niste imali priliku pristati u Jelsi, učinite to. I ona, premda bučnija i od Starog Grada i Vrboske, dva gradića na sjevernoj obali Hvara ima što pružiti. Ponajprije krasan ugođaj i položaj luke koja se stisla između dva dijela gradića, Vele i Male bande i perivoja, gradskog parka koji se spušta sve do rive. Zanimljiva je i po potoku Slatina koji teče uz zapadni rub pjace ili vinogradima koji samo što ne “ulaze” u grad. S južne strane nadvisuju je najviša otočka brda Sveti Nikola i Hum. Jelsa je tipični dalmatinski gradić sa malo više od 1700 stanovnika i svim što vam u plovidbi može zatrebati. Dakako ovaj broj ne vrijedi za ljeto kad im se stanovništvo višestruko poveća.
Vezovi za nautičare
Vezovi za brodove u luci raspoređeni su s jugoistočne strane uvale i na njenoj sjeveroistočnoj strani. Ukupno se tu nađe mjesta i za blizu četrdeset plovila u tranzitu. Bolja budućnost, barem kad su nautičari u pitanju, stigla je Jelsu prije desetak godina. Tada je sagrađeno više od stotinu metara nove rive između operativne obale na Veloj bondi (južnoj strani luke) i lukobrana Kanun. I taj lukobran je produžen pa je bolje štiti luku. Na njega pristaju putnički brodovi (uglavnom brzi katamarani). Nekadašnja operativna obala namijenjena je za vez izletničkih brodica i velikih jahti.
Nautičarima je namijenjena riva između lukobrana i operativne obale. Tu ima mjesta za vez dvadesetak brodica i jahti. Riva je vrlo lijepa, opremljena priključcima za vodu i struju te murinzima. Dubine uz nju su od 1,5 do 2,5 metra. S onih petnaest vezova na Moloj bondi na pristanu pred zgradom Lučke kapetanije i dijelu rive istočno od nje sad je to lijepi broj. Tamo su i vrlo uredne sanitarije za nautičare. Čitava sjeverna obala lani je u cijelosti obnovljena. Ostali dijelovi luke, uključujući dva pontona koja štiti sjeverni lukobran namijenjeni su vezivanju brodica domaćeg svijeta.
Okolne uvale i otočić Zečevo
Jelsi pripadaju i četiri lijepe uvale istočno od luke. Mina, Grebišće, Zenčišće i Crkvica. Sve su otvorene na vjetrove sa sjevera ali samo je Crkvica, nama najljepša, pogodna za zastanak i sidrenja. Ostale su pune kupaća i većim dijelom ograđene plovcima. Zato večina onih koji iz Jelse isplove na kupanje usidri pod otočićem Zečevo, udaljenom milju i pol put sjevera. Zečevo je od 1968. godine zaštićen kao značajni krajobraz. Danas još i kao područje ekološke mreže NATURA 2000. Otočić je godinama bio poznata nudistička oaza a potom omiljeno izletište u netaknutoj prirodi. Već nekoliko godina tamo radi Lantina Beach Bar u kojem se nudi piće, izležavanje i zalogaj. Zatrebate li kakvo takvo zaklonište od bure donekle i od sjeverozapadnjaka ovdje će te ga pronaći. Ako vam se ipak prohtije biti osunčan po cijelome tijelu, nije sve izgubljeno. Nudistički FKK kamp kapaciteta do 500 gostiju nalazi se u prekrasnoj šumovitoj uvali oko 1 kilometar udaljen od Vrboske.
Perivoj i dvije Bande (Bonde)
Jelsa se dijeli na dva glavna dijela: Velu Bandu, dio grada smješten na južnoj obali uvale i Malu Bandu, koja je na sjevernoj strani. Nekadašnje naplavno područje koje se nalazilo između između njih u XIX stoljeću uređeno je kao gradski park. Takav perivoj i to u samom centru malog mjesta jedinstvena je urbanistička pojava na jadranskim otocima pa i šire. Osim kao utočište od ljetnih vručina, mjesto za šetnje i dječje igre perivoj mnogo govori i o duhu i karakteru Jelse. Koji se naročito oblikovao u doba jedrenjaka. Oni u vlasništvu jelšanskih kapetana u jednom času imali su zajedno čak 1700 tona nosivosti. O tom razdoblju prosperiteta najbolje govore kapetanske kuće i palače trgovaca vinom. Koje i danas daju timbar mjestu gdje se vinarstvo nikad nije napustilo za razliku od pomorstva koji je zamijenio turizam naš svagdašnji.
Spomenici i običaji
I ovdje se kao i u susjednoj Vrboskoj nekada živjelo u stalnom strahu od turskih pohoda. Zbog toga je crkva Uznesenja Marijina utvrđena čvrstim obrambenim zidovima i to prva na otoku. Vrijedi je posjetiti, a i vidjeti minijaturnu crkvicu sv. Ivana na Veloj bandi.
U Jelsi, ako vam se ne žuri, imate pregršt zanimljivosti za pogledati, razgledati ili uputiti se u bližu okolicu na kakvo uzbudljivo istraživanje. Muzej vinogradarstva u obližnjem seocu Pitve pa crkve Uznesenja Marijina te sv. Ivana vrijedni su svakog uloženog trenutka. Posebni doživljaj je posjet pastirskom naselju Humac, a odatle Grapčevoj spilji. U njoj su pronađeni ostaci keramike davne kulture danas nazvane „hvarske kulture“ čija se starost procjenjuje na oko 6000-7000 godina.
Ako ste kojim slučajem u Jelsi ili okolnim naseljima za vrijeme Uskrsa nemojte propustiti procesiju Za križem, u noći s Velikog četvrtka na Veliki petak. Tu ćete na putu dugom 25 km doživjeti milenijske životne trenutke, životnu filozofiju i bogobojaznost ovoga puka. Od 2009. godine tradicija procesije Za križem je upisana na UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske baštine u Europi. Sastoji se od šest istovremenih procesija iz Jelse, Pitvi, Vrisnika, Svirča, Vrbnja i Vrboske.
Nešto drukčiji hramovi
Ali, ne plovi se samo zato da bismo išli iz crkve u crkvu. Ima u Jelsi još jedan hram koji ne propustimo posjetiti kad god svratimo. Onaj čuvenog vinara Andra Tomića. Njegov vinski podrum uređen je onako kako su ih gradili još Rimljani. Podrum je fascinantan i koliko god puta u njega zalazili uvijek na vas ostavlja dubok neponovljiv dojam. U njemu organizira degustacije, a nalazi se u istočnom dijelu Jelse u blizini uvale Mina. Od rive u Jelsi do tamo dvadesetak je minuta hoda.
Nezaobilazna je i vinarska obitelj Duboković. Nakon što su se generacije bavile vinogradima i vinima Ivo Duboković je s barikiranim plavcem malim Medvjedica sa položaja Medvid bad osvojio vinarske vrhunce. A kad u nekome mjestu krene po dobru obično se priča ne završi na dva slova. Jer tu je i obitelj Huljić koja se na svome imanju maslinama i lozom bavi već dva i pol stoljeća. Teo Huljić, vinogradar i kuhar, modernizirao je podrum u kojem pravi zanimljive kupaže, prošek i maslinovo ulje a u povrtnjaku ima sve što treba za bogat težački stol. Pa kad je tako logično je da su uz podrum u Jelsi u tipičnom težačkom dvoru otvorili vinoteku i konobu. U mjestu je još par dobrih restorana. Za naš ukus najbolji su Me and Mrs Jones i konoba Pelago.
Uz rivu
Kasno poslijepodne ili predvečer povratnici s izleta i kupanja sjatit će se na rivu i Pjacu po kavu, capuccino ili kakvo osvježenje. Njima će se pridružiti i nautičari s vezanih brodova. Taj dio grada buja životom tijekom čitave godine a napose u sezoni. Makar je Pjaca ispunjena štekatima kafića i slastičarni mjesta u to doba nije uvijek lako pronaći. Lakše ga se nađe kad dođe vrijeme večere. Domaći odu doma a furešti se razmile po konobama i pizzeriama. Potom krene zabava za mlađariju (i one malo starije što se ne daju). Najprije večernja pića i coctaili u Mojitu ili Vili Verde pa zabava u klubovima. Često do zore.
U Jelsi je i mnogo ljetnih događanja. Dvije su glavne fešte ona na blagdan Velike Gospe koja se obilježava i kao dan grada. Te Fešta od vina u doba jematve, zadnjeg dana u kolovozu. Tada svi hvarski vinari predstavljaju svoja vina. Na objema feštama bude mnogo događanja, koncerata, domaće hrane i zabave. Pa izvolite!
