Zvonko Jelačić, četverostruki svjetski prvak u klasi IOM, novi je predsjednik jedriličarskog kluba Zenta. Klub preuzima u osjetljivom trenutku, a u razgovoru nam je otkrio koji su mu planovi.
Zvonko Jelačić, jedan od najuspješnijih svjetskih jedriličara u klasi IOM, izabran je za novog predsjednika JK Zenta. Na izvanrednoj izbornoj skupštini održanoj 11. lipnja 2026. godine izbor je potvrđen jednoglasno.
Time je klub, nakon 12 godina mandata Damira Dominovića, ušao u novo organizacijsko razdoblje. Uz novog predsjednika potvrđene su promjene i u tijelima kluba. A rebalansom financijskog plana za 2026. otvoren je prostor za nastavak održavanja škole jedrenja i natjecateljskog programa te postupno jačanje stručnog rada.
Jelačić je inženjer brodogradnje i suvlasnik tvrtke Sailboat RC, poznate u svijetu radioupravljanog jedrenja. Kao natjecatelj u klasi IOM ostvario je iznimne međunarodne rezultate, uključujući četiri naslova svjetskog prvaka. Na nedavnom Svjetskom prvenstvu u Londonu osvojio je srebrnu medalju.
Njegov dolazak na čelo JK Zenta za klub ima i simboličku i praktičnu težinu. Riječ je o sportašu koji dobro poznaje vrhunsko jedrenje, ali i tehničku, organizacijsku i financijsku zahtjevnost tog sporta.
Zvonko, čestitke na izboru za predsjednika JK Zenta. U kakvom stanju preuzimate klub?
Klub preuzimam u osjetljivom, ali i važnom trenutku. Damir Dominović vodio je JK Zenta u vrlo teškom razdoblju i na tome mu treba zahvaliti. Upravljanje lukom Zenta preuzela je nedavno Lučka uprava Splitsko-dalmatinske županije. Prostor koji je desetljećima bio vezan uz sportsku lučicu danas se stoga razvija u drukčijem pravnom i organizacijskom okviru. Prethodno razdoblje bilo je vrlo teško, ali sada moramo gledati naprijed. Najvažnije je da JK Zenta ostane jedriličarski klub u punom smislu riječi. Mjesto škole jedrenja, natjecanja, rada s djecom, RU jedrenja i krstaškog programa.
Što za klub konkretno znači odnos s Lučkom upravom Splitsko-dalmatinske županije?
Za nas je najvažnije da se odnos s Lučkom upravom postavi, odnosno definira jasno, mirno i dugoročno. Na prethodno održanim sastancima s LU-SDŽ već je otvorena mogućnost da se dio luke uredi kao sportski dio luke, sukladno Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama. To je bitno jer se time sportska djelatnost ne promatra kao usputni sadržaj, nego kao djelatnost koju treba prostorno, tehnički i financijski zaštititi. Ne tražimo povlašten položaj radi komoditeta, nego uvjete bez kojih jedriličarski klub ne može obavljati svoju funkciju.
Koji su najvažniji prostorni i infrastrukturni planovi?
Prema informacijama koje su klubu predstavljene, u izradi je idejni projekt za uređenje predmetnog dijela luke i vodi se do faze lokacijske dozvole. Za potrebe JK Zenta predviđa se smještaj sportskog dijela na prostoru postojećeg zapadnog lukobrana, uz novi hangar i novi višekatni objekt. U hangaru bi se trebao osigurati prostor za optimiste, lasere, RU jedrilice, opremu i radionicu. U sklopu prostora treba riješiti i suhi vez za dio krstaša, sportske vezove u moru te ponton namijenjen isključivo klubu. Za nas je osobito važno da se prilikom projektiranja uvaže stvarne potrebe jedrenja. A to su pristup moru, sigurnost djece, smještaj opreme i zaklonjenost od valova. Ali i dovoljno vjetra na mikrolokaciji koja se koristi za trening.
Znači li to da bi klub mogao dobiti stabilniju osnovu za rad?
To je cilj. Prema onome što je do sada komunicirano, model bi trebao ići u smjeru da Lučka uprava preuzima investiciju u lučku i prateću infrastrukturu. A da klub sportsku infrastrukturu, hangar, operativne površine, komunalne priključke i sportske vezove koristi bez naknade za plovila kojima obavlja djelatnost. To je realniji i pošteniji model od ideje da se klub financira komercijalizacijom vezova. JK Zenta nije marina i ne smije postati marina, klub mora ostati sportska udruga koja stvara jedriličare. Pritom je važno naglasiti i jednu specifičnost našeg položaja. JK Zenta je, koliko nam je poznato, jedini jedriličarski klub u Splitu koji ne upravlja lučicom i od nje nema nikakve prihode. To nas stavlja u znatno teži položaj u odnosu na sve ostale klubove. Jer oni kroz upravljanje lučkom infrastrukturom mogu ostvarivati dodatne prihode za rad, održavanje opreme, trenere i programe za djecu i mlade.
Kako se klub trenutačno financira i je li to dovoljno?
Financiranje ostaje najveći izazov. Prema financijskom planu za 2026. godinu, članarine članova i polaznika škola čine približno 16% planiranih prihoda. Potpora Grada Splita za stručni rad, pripreme i nastupe na natjecanjima čini oko 73%. Donacija Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije sudjeluje s približno 11% u planiranim prihodima. Na rashodovnoj strani najveći teret predstavljaju plaće trenera i tajnika, koje čine oko 68% ključnih planiranih rashoda. Ulaganja u opremu čine oko 32%. Ti omjeri jasno pokazuju da klub ne može funkcionirati samo od članarina. Jedrenje je skup sport: plovila, jarboli, jedra, gumenjaci, prijevoz, regate i stručni treneri zahtijevaju stalna ulaganja i stabilnu institucionalnu podršku. Zato je pitanje pravednog i održivog modela korištenja prostora i lučke infrastrukture za JK Zenta pitanje opstanka sportskog rada, a ne komercijalnog interesa.
Je li u razgovorima s LU-SDŽ-om bilo riječi o dodatnoj potpori klubu?
Da. Na sastanku u veljači 2026. godine otvoreno je pitanje izrade cjelovitog godišnjeg programa rada s jasnom financijskom konstrukcijom. Nakon toga bi se, prema prijedlogu ravnatelja LU-SDŽ, zatražilo očitovanje nadležnog ministarstva o mogućnosti dodatnog financiranja sportske djelatnosti. Spominjan je okvir godišnje potpore od 30.000 do 50.000 eura, ali to ne treba predstavljati kao već odobrena sredstva. Svakako, to je smjer u kojem treba raditi. Pritom treba pripremiti ozbiljan program, prikazati stvarne troškove i zatim tražiti institucionalno rješenje.
Koliko je za klub važna škola jedrenja?
Škola jedrenja je srce kluba. U klubu treniraju optimisti, imamo djecu u školi jedrenja, djecu u školi RU jedrenja, seniorski modelarski program i sekciju krstaša. Posebnost JK Zenta je širina: od prvih dječjih izlazaka na more, preko jedrenja u klasi Optimist, do RU klasa u kojima su članovi kluba među najboljima na svijetu. Ako izgubimo školu, izgubili smo smisao kluba. I zato je ključna infrastruktura koju sam ranije spomenuo. Ona mora služiti djeci, trenerima, natjecateljima i kontinuitetu jedriličarske tradicije u Splitu.
Koliko je jedriličarsko modelarstvo važno za JK Zenta?
Radioupravljano jedrenje jedan je od zaštitnih znakova Zente. Klub koristi prostore u kojima se čuvaju i pripremaju IOM i druge jedrilice, a postoji i škola radioupravljanog jedrenja. U novom rješenju mora se osigurati prostor za smještaj tih jedrilica, radionica te odgovarajuća mikrolokacija za trening i regate RU modela. To nije sporedna aktivnost, nego ozbiljan sportski i tehnički program. Program koji povezuje brodogradnju, jedrenje, modelarstvo i natjecateljski rad.
Koji su najveći operativni problemi koje treba riješiti?
Prvi je prostor. Današnji kontejneri, privremena rješenja i raspršeni prostori nisu primjereni klubu koji radi s djecom i opremom velike vrijednosti. Drugi je siguran i kontroliran pristup moru. Treći je financiranje stručnog rada i regata. Četvrti je komunalna infrastruktura. Osobito problem oborinskih i fekalnih voda koji se javlja u uvjetima većeg opterećenja. To se mora rješavati zajedno s Gradom Splitom i nadležnim komunalnim društvom. Posebno je osjetljivo pitanje modelarnice. Postojeći prostor u postupku je povrata vlasniku pa treba pronaći privremeno rješenje do realizacije novog zahvata.
Kakav pristup ćete zauzeti prema Lučkoj upravi i drugim institucijama?
Pristup mora biti konstruktivan. Klub mora jasno štititi svoje interese, ali bez sukoba koji ne donose rezultat. Na sastanku s predstavnicima LU-SDŽ naglašena je potreba stabilne suradnje i očuvanja škole jedrenja. To je put kojim želimo ići. Tražit ćemo ono što klubu pripada po ulozi koju ima u sportu i u odgoju djece. Ali na način koji omogućuje dogovor, projektiranje i realizaciju. Zenta treba biti primjer da luka otvorena za javni promet može u sebi imati uređen, funkcionalan i prepoznatljiv sportski dio.
Što želite postići u prvom dijelu mandata?
Najprije želimo stabilizirati rad kluba. Jasno definirati program, financije i potrebe prema Lučkoj upravi, Gradu Splitu, Županiji, savezima i ministarstvu. Drugo, želimo aktivno sudjelovati u projektiranju sportskog dijela luke. Kako se ne bi dogodilo da se na papiru predvidi prostor koji u praksi ne odgovara jedrenju. Treće, želimo ojačati školu jedrenja i natjecateljski program, ali i rekreativni dio, jer klub treba biti otvoren široj zajednici. Četvrto, želimo zadržati i razvijati RU jedrenje, gdje Zenta ima rezultate na svjetskoj razini.
Vi ste kao jedriličar ostvarili iznimne rezultate. Može li to pomoći klubu?
Može pomoći ako se osobni rezultat pretvori u povjerenje i odgovornost. Moji rezultati nisu razlog da klub nešto dobije preko reda, nego dokaz da se u Zenti znanje i rad mogu pretvoriti u međunarodni uspjeh. Volio bih vidjeti da se taj stečeni ugled iskoristi za djecu i buduće generacije. Nije cilj da se govori o meni, nego da za nekoliko godina govorimo o novim jedriličarima. I novoj opremi, uređenom hangaru, sigurnom pontonu, trenerima i klubu koji ponovno diše punim plućima.
Nedavno ste osvojili srebro na Svjetskom prvenstvu u Londonu. Kako gledate na taj rezultat?
Regata je bila zahtjevna, s promjenjivim uvjetima i srednje jakim vjetrovima. Nastupio sam s novim brodom VISS, koji nije bio idealan izbor za sve uvjete, ali sam zadovoljan kako sam jedrio. Alexis Carre je zasluženo pobijedio. Bio je vrlo stabilan i nakon što se odvojio na vrhu, prednost više nije ispuštao. Srebro je lijep rezultat, ali u ovom trenutku još mi je važnije da kao predsjednik pomognem Zenti da stvori uvjete u kojima će takvi rezultati postati posljedica sustavnog rada. A ne samo pojedinačnog entuzijazma.
Koja bi bila vaša poruka članovima i prijateljima JK Zenta?
Zenta ima tradiciju, znanje i ljude. Prošla je teško razdoblje, ali nije izgubila ono najvažnije – sportsku jezgru i volju za radom. Sada moramo biti ozbiljni, strpljivi i organizirani. Klub ne može živjeti od nostalgije, ali bez poštovanja prema onome što je Zenta bila nema ni zdravog razvoja. Moj cilj je da Zenta ostane jedriličarski klub u kojem djeca uče more, vjetar, odgovornost i zajedništvo. A stariji članovi prenose znanje koje se ne može kupiti.
