Park prirode Vransko jezero oduvijek je važna postaja za ptice u jesenskoj selidbi prema toplijim krajevima. mnoge tu i prezime hraneći se podvodnom vegetacijom… Zadnjih godina sve je snažniji utjecaj klimatskih promjena i onečišćenja vode na njihova staništa
Ujesen se na Vranskom jezeru može zateći ptice u migraciji koje zimu provode na južnoj Zemljinoj polutki. To su uglavnom ptice koje se hrane kukcima te je nedostatak njihove hrane zimi glavna motivacija za migraciju u toplije krajeve. Neke od ptica selica su trstenjaci, grmuše, pčelarice, lastavice, zlatovrane… Ptice kojima su obalna područja vodenih površina vrlo važna u njihovim dalekim migracijama su ćurlini. Ptice karakteristične po svojim dugim nogama i dugim kljunovima koje se hrane čeprkajući po blatu i mulju na obalama Vranskog jezera.
Staništa muljevitih i šljunkovitih obala, kao i poplavne livade ovisne su o stabilnoj i prirodnoj promjenjivosti razine vode u jezeru, te se u proljeće kad je vodostaj visok na poplavnim livadama može vidjeti mnoge ćurline i čaplje u potrazi za hranom. Na povratku u Afriku i ostala zimovališta ptice će se ponovno zaustaviti na Vranskom jezeru. Ali ovaj put na obalama koje se ukažu nakon što vodostaj nakon ljetnih sušnih mjeseci bude najniži.
Također, u studenom se na Vranskom jezeru može uočiti i zimovalice koje provode zimu na području Vranskog jezera jer se vodene površine na sjeveru Europe zalede. To su većinom različite vrste pataka, gusaka, liski i mlakuša, vrsta koje se hrane podvodnom vegetacijom zaranjajući pod vodenu površinu. Zimovalice dolaze na područje Vranskog jezera već od listopada. Ali zadnjih se godina ne zadržavaju jer je zbog pogoršanja kvalitete vode došlo do poremećaja u ekosustavu. Bogato razvijene podvodne zajednice algi koje pticama služe za hranu u potpunosti su nestale. Zbog toga se na Vranskom jezeru viđa sve manji broj zimujućih ptica, koje napuste Vransko jezero u potrazi za boljim hranilištem. Također, zbog klimatskih promjena suočeni smo sa sve blažim zimama. Te se zadnjih godina događa da ptice sa sjevera uopće ne kreću na migracije prema jugu.
Ptice koje se mogu vidjeti na području tijekom cijele godine su one koje se hrane ribom. To vranci, čaplje, gnjurci, galebovi, čigre, neke grabljivice (eja močvarica, škanjac) te ptice koje se hrane sjemenkama (zebe, vrapci, vrane, svračci). Ptice se razmnožavaju u proljetnim i ljetnim mjesecima kad je hrana potrebna za othranjivanje mladih široko dostupna. Dok su jesen i zima su razdoblja isključivo hranjenja i skupljanja energije.
Neke ptice mogu preletjeti Sredozemno more u jednom danu dok drugima treba više i zadržavaju se na svim vodenim površinama uzduž Jadranske obale. Pogotovo tijekom jeseni kad je vrijeme promjenjivo i nestabilno. Zna se dogoditi da izrazito nepovoljne vremenske prilike, oluje i nagla zahlađenja prekinu migracije ptica. Pa ptice ili započnu svoju migraciju ranije, ili se nađu na lokaciji gdje se inače ne bi zadržavale da su vremenski uvjeti pogodni za let. Upravo zbog toga što očuvanje mnogih populacija ptica ovisi između ostalog o sigurnosti na selidbenom putu, dostupnosti adekvatnih staništa i dostupnosti hrane na njima, bitno je zaštititi i očuvati jadranska močvarna područja. Dok je očuvanje prostranih tršćaka izrazito bitno za gniježđenje mnogih populacija ptica.
