Više od 300 sudionika raspravljalo je o iskustvima i budućnosti putničkog prometa u jadranskim lukama i nautici
Šesto izdanje skupa koji organizira talijanska istraživačka i konzultantska tvrtka Risposte Turismo uz suradnju grada Dubrovnika pokazalo je kao niti jedno dosadašnje potrebu i mogućnosti zajedničkog djelovanja svih dionika svakog oblika pomorskog putničkog prometa na Jadranu. Održiv razvoj, zaštita okoliša ali i promocija ne poznaju granice na moru i zato je suradnja nužna. U dva dana održano je više od 15 susreta i rasprava o turističkim potencijalima i izazovima s kojima se suočava jadransko područje. Sudjelovalo je više od 50 međunarodnih predavača i više od 250 operatera koji predstavljaju različite strukovne kategorije uključene u pomorski turizam na Jadranu.
Ulazak Hrvatske, kojoj pripada najatraktivniji dio jadranske obale u Schengensku zonu otvara niz novih razvojnih mogućnosti. To potvrđuje i činjenica da se u slijedeće tri godine očekuju ulaganja od preko 416 milijuna eura u infrastrukturu pomorskog turizma na Jadranu. Sektor kruzera i trajekta imat će najviše koristi od novih ulaganja u trogodišnjem razdoblju koje je u tijeku, ukupno oko 210 milijuna eura. Što se tiče nautičkog sektora, u tijeku su ulaganja od 206 milijuna eura, od čega najmanje 182 milijuna eura za izgradnju novih marina i daljnjih 24 milijuna eura za proširenje postojećih objekata. Veliki dio tih ulaganja odnosi se na marine u Hrvatskoj.
Što se tiče prometa na kruzerima, prema prognozama, kretanje putnika (ukrcaj, iskrcaj i tranzit) u 2023. iznosit će ukupno 4,5 milijuna u 32 luke za kruzere na Jadranu, što je porast od 29,3% u odnosu na 2022., a ticanja će se povećati na 3.000 (+3,9%). U 2023. Italija će biti prva na ljestvici prometa kruzera, s nešto više od 2 milijuna putnika (+35%), što čini 46,2% ukupnog prometa, ispred Hrvatske (cca. 1,1 milijun putnika, +33,1%) i Grčke (624.000 putnika, +17,2%). Prognoze za kraj godine pozitivne su i za ostale zemlje na području Jadrana, od Crne Gore (479.000 putnika, +10,4%) do Slovenije (119.000 putnika, +59,3%) i Albanije (25.000 putnika, +53,9%). Oporavak će se nastaviti i u pogledu kretanja putnika na trajektima, hidrogliserima i katamaranima. Prema ažuriranim prognozama do kraja 2023. godine 13 glavnih luka na Jadranu zabilježit će 19,3 milijuna putnika (+7,9%) i više od 79.000 ticanja (+9,9%). Prognoze su pozitivne za Split, koji je i dalje čvrsto na vrhu, s 5,2 milijuna putnika (+8%), Igoumenitsu (2,6 milijuna putnika, +7%) i Zadar (2,5 milijuna putnika, +3%).
I kad je riječ o nautičkom turizmu povjerenje operatera u njegov porast a na Jadranu je i dalje visoko, Nakon ohrabrujućih rezultata iz 2022. U marinama I čarter tvrtkama se očekuje nastavak rasta. Sve to ukazuje na sveopći oporavak pomorskog turizma na Jadranu, segmenta koji će uskoro – do 2024., ako ne već 2023. – svjedočiti povratak na brojeve zabilježene prije pandemije.
Na kraju prvog dana foruma, iza zatvorenih vrata, održan je prvi Summit predsjednika jadranskih luka koji je ponudio priliku za dijalog između čelnika luka i nacionalnih trgovačkih udruženja.