Paulina Ilić direktorica je četiriju marina koje su u vlasništvu novoga igrača na hrvatskom nautičkom tržištu – Grupe Marina 21. S njome smo porazgovarali o preuzimanju marine Korkyra u Veloj luci te o drugim aktualnostima vezanim uz marine SCT Trogir, Nautica Novigrad i Polesana.
Paulina Ilić iskusna je profesionalka u nautičkoj branši. 11 godina vodi marinu SCT Trogir, a posljednje tri direktorica je četiriju marina koje su u vlasništvu Grupe Marina 21. Tu grupaciju osnovao je češki investicijski fond Emma Capital, koji je na hrvatskom nautičkom tržištu prisutan od 2021. godine.
Grupa Marina 21 uvela je neke nove standarde poslovanja kada je u pitanju upravljanje marinama u Hrvatskoj. To se prije svega odnosi na inzistiranje na najvišim standardima usluge, ali i brigu o ekološkim aspektima poslovanja te ulaganjima, kako u infrastrukturu, tako i u osoblje.
Nedavno je njihova marina Polesana dobila prestižno priznanje 5 sidara, a početkom godine ta grupacija je i formalno preuzela upravljanje marinom Korkyra u Veloj luci. S obzirom na filozofiju poslovanja Grupe 21, ta akvizicija trebala bi biti na dobrobit lokalne zajednice, ali i brojnih nautičara.
Naime, kako je Paulina Ilić navela, marina Korkyra bit će operativna tijekom cijele godine. To znači otvaranje novih radnih mjesta, ali i podizanje rejtinga Vele luke kao privlačne destinacije, čak i izvan turističke sezone.
Paulina Ilić dočekala nas je u marini SCT u Trogiru, koja joj je glavna baza.
Što nam možete kazati o ulasku fonda EMMA Capital Group na hrvatsko nautičko tržište? Kako je do toga došlo i kako ste se vi našli u toj priči?
Češki fond EMMA Capital prvo je kupio marinu u Novigradu, a onda u Veloj luci te u Trogiru. Pregovori su počeli puno ranije, a marina u Trogiru, gdje sam i ja radila, formalno je preuzeta 2022. godine. Kolege i ja smo u trenutku prodaje marine odlučili da ćemo ostati i nastaviti raditi za EMMA Capital. Kako je vlasnik marine u Trogiru Danko Končar proteklih deset godina radio na razvoju projekta marine u Puli, postignut je dogovor da se EMMA Capital uključi i u taj projekt. Marina Polesana jedina je koja nije u stopostotnom vlasništvu EMMA Capitala. Ta grupacija i tvrtka Danka Končara tamo su u vlasništvu u omjeru 51% – 49%. Marine u Novigradu, Trogiru i sada u Veloj luci u stopostotnom su vlasništvu EMMA Capitala.
Marina Polesana nedavno je dobila prestižno priznanje 5 sidara. To je značajno priznanje za jednu od najmlađih marina u Hrvatskoj, jer riječ je o najvišoj razini kategorizacije u lukama nautičkog turizma. Pogotovo ako se zna da se tamo još izvode radovi. Možete li nam kazati nešto o tome?
Marina Polesana je u startu građena tako. Svi kapaciteti od početka su planirani po Pravilniku o kategorizaciji luka, kako bi zadovoljili sve kriterije za 5 sidara. Tamo su napravljene obiteljske kupaonice, zahodi za invalide i sva druga infrastruktura koju Pravilnik zahtjeva. Kada je marina počela s radom, još nisu bili otvoreni restoran, bar, dućan i drugi popratni sadržaji koje treba imati za kategorizaciju. Sada smo taj dio kompletirali. Otvoreni su nautički dućan, restoran, kafić, prodavaonica prehrambenih proizvoda, praonica za brodove i servisni dio. Nakon toga podnijeli smo zahtjev za novu kategorizaciju te smo dobili 5 sidara, na što smo izuzetno ponosni.
U marini Polesana i dalje traju radovi na gradnji hotela i nekih drugim infrastrukturnim objektima. Kada će to biti gotovo?
Marina je još uvijek gradilište. Premda, to područje je zasebna cjelina, jer kad pređete most, na drugom ste dijelu marine. I taj dio radova privodi se kraju. Hotel će na proljeće biti otvoren, tako da će svi objekti unutar marine uskoro biti u funkciji. Nakon toga nastavit ćemo radove na Luci 2, odnosno na cijelom dijelu servisnog veza, gdje dolaze veliki travel liftovi. Najveći travel lift u marini Polesana trebao bi biti od tisuću tona. Možda čak nabavimo i sinkro lift, a svakako je u planu još jedan manji lift od 100 do 200 tona.
I u drugim marinama ste u investicijama i radovima. Kako to napreduje?
U Novigradu smo u velikom investicijskom ciklusu. Tamošnja marina bila je u fazi kada je u nju trebalo uložiti znatna financijska sredstva da bi se dovela u stanje u kojem želimo da bude. Tako da smo početkom ove godine radili kompletnu rekonstrukciju i renoviranje svih sanitarija u hotelskim sobama. Godinu ranije uložili smo u potpuno novi sustav klimatizacije, u bazensku tehniku, okoliš, terasu i pergolu na restoranu. Sada smo naručili i novi travel lift za marinu u Novigradu. Na tome području nedostaje takve opreme i vjerujem da će to podići cjelokupnu razinu nautičke usluge u regiji. Novi travel lift od 100 tona dolazi nam u veljači. U tom mjesecu krećemo i u renoviranje kompletne Wellness i Spa zone. Tako da u kontinuitetu imamo značajna ulaganja u tu marinu.
Ulažete li u novu opremu i u marini u Trogiru?
U Trogiru smo baš ovih dana imali isporuku novih hidrokolica. To je, zbog obima posla na kopnu i servisnih radova, vrlo značajna investicija. Naime, marina u Trogiru duga je 800 metara, a s novim kolicima znatno će biti ubrzan transport brodova na kopnu. Uz to smo dio objekata kompletno renovirali.
Marinu Korkyra u Veloj luci Emma Capital formalno će preuzeti početkom godine. Kakva je tamo situacija?
Ta marina je nova, otvorena je 2020. godine, ali tamo smo utvrdili kroničan nedostatak sanitarija. Osluškivali smo goste i pratili recenzije u proteklom razdoblju, dok je marina bila pod drugim menadžmentom i s obzirom na to, odlučili i u nju investirati. S radovima u marini Korkyra krećemo odmah nakon Nove godine, kako bi sve dospjeli dovršiti do početka plovidbene sezone. Tamo radimo jedan kompletno novi sanitarni blok, zbog čega ćemo morati smanjiti dio unutarnjeg prostora restorana. Procijenili smo naime da je našim gostima ključno da budu komotni kada dođu u marinu, da se imaju gdje istuširati i da na raspolaganju imaju dovoljan broj kvalitetnih sanitarija.
Marina Korkyra nije potpuno dovršena, odnosno tamo se planira izgraditi još jedan lukobran. Taj lukobran nije se mogao graditi dok se ne izmjesti trajektno pristanište. U kojoj fazi je to sada?
Dovršetak druge faze gradnje marine očekuje se tijekom 2025. godine.
Grupa 21 vlasnik je, odnosno upravlja s četiri marine u Hrvatskoj koje su potpuno različite. S kojim izazovima se, s obzirom na to, susrećete?
Istina, marine su potpuno različite i sve četiri nalaze se na specifičnim područjima. Marina u Trogiru je u srcu čarter zone i većina brodova ovdje, njih oko 75 posto, su upravo brodovi u čarteru. S tim da je marina Trogir specifična i zbog svoje servisne zone, koja je doista na velika i najvišoj razini. Zahvaljujući toj servisnoj zoni, mi smo se našli u situaciji da čarter tvrtke s bazama u drugim marinama kod nas dolaze vaditi brodove, iako tu mogućnost imaju i u svojim matičnim marinama. Dugo i uspješno surađujemo s brojnim čarter firmama i uvijek se pokušavamo prilagoditi njihovim potrebama. Primjerice, nekim čarterima odgovara da im dignete 10 brodova istovremeno, a drugi žele da im se dižu 2 po 2. Ako ih tu limitirate, povećavaju im se troškovi poslovanja jer se ne mogu organizirati kako žele. Mi smo se prilagodili tim njihovim zahtjevima i potrebama i mnogi su to prepoznali. I ponosni smo što nam u marinu Trogir dolaze čarteri iz drugih baza, jer to govori o kvaliteti naše usluge.
Što sve nudite klijentima u marini Trogir kada je servis u pitanju?
Obavljamo sve servisne radove na velikim jahtama, od bojanja do kompletnog refita. Imamo kapacitet dizanja brodova do 50 metara, a za klijente sve organiziramo, od vađenja broda do završetka radova. Tako da nam je marina u Trogiru najvažnija servisna i čarter baza.
Vratimo se još malo na marinu Korkyra. Tu marinu tek ovih dana formalno preuzimate, ali jasno je da ćete u njoj imati neke specifične izazove, jer riječ je o otočkoj marini. Na koju klijentelu računate u marini Korkyra?
Vidjet ćemo kako će nas tržište tamo dočekati. Tu marinu tek treba profilirati i pozicionirati na tržištu i na tome planiramo ozbiljno raditi. Iako je to otočka marina, ona ima neke svoje komparativne prednosti i samo treba pronaći goste i klijente koji će te prednosti prepoznati. Dinamika punjenja marine Korkyra sigurno neće ići brzinom kao primjerice marine Trogir, ali toga smo svjesni. Vjerujemo da ćemo tamo uspjeti privući klijente koji će određen broj plovila držati tijekom cijele godine. Ti gosti ponekad će i izvan sezone doći u marinu na svoj brod. Doći će možda i za blagdane, ili na proslavu Nove godine. Marina Korkyra trebala bi privući dio gostiju na cjelogodišnjoj razini, što je za odredište kakvo je Vela luka izrazito bitno. Marina će raditi tijekom cijele godine, a sve brodove u marini trebat će i održavati. Tako da bi marina Korkyra, kada njeno upravljanje ovih dana preuzme Grupa 21, doista trebala biti na dobrobit lokalne zajednice.
Marina u Novigradu specifična je zbog svoje lokacije. Je li ta lokacija blizu susjednih zemalja njezina prednost?
U marini Novigrad imamo značajan broj brodova u tranzitu koji uplovljavaju u Hrvatsku. Ta marina je prva postaja u Hrvatskoj pri uplovljavanju i stoga se može kazati da je na iznimno dobroj lokaciji. Tamo imamo jako dobru situaciju kada je riječ o mjesečnim, polugodišnjim ili godišnjim vezovima, jer gosti iz Slovenije, Austrije ili Italije tamo mogu vrlo brzo i jednostavno doći. I dosta tih gostiju jako puno vremena provodi na brodovima, dosta su vezani uz marinu. Imaju praksu isploviti ujutro i navečer se vratiti. Popunjenost marine u Novigradu je dobra, gotovo 100 posto, a blizina granice svakako je prednost.
U dvije marine, a uskoro i u trećoj, imate velike servisne zone. Kako funkcionira taj suživot servisa i nautičara na brodovima?
To opet varira od lokacije do lokacije. Na primjer, marina u Trogiru na neki je način cijela servisna zona, jer od početka do kraja marine su brodovi na kopnu i na svima se radi. Marina u Novigradu ima potpuno izmještenu servisnu zonu, a takva će situacija biti i u Puli kada Luka 2 bude gotova. Servisni radovi trenutačno se tamo obavljaju na dijelu otoka, ali je tendencija da se to prebaci u Luku 2. U Korkyri nema servisne zone. Tamo nema dizalice i taj dio radova tamo se ne obavlja. U svim marinama kojima upravljamo imamo kvalitetne separatore i pročišćivače i tom ekološkom segmentu posvećujemo naročito pažnju. Negativan utjecaj servisiranja plovila na kopnu nastojimo maksimalno smanjiti i vjerujem da tu radimo dobar posao. Plovila se moraju održavati i servisirati i jako je važno u tome procesu biti odgovoran.
Spomenuli ste da je marina u Trogiru baza za mnoge čarter tvrtke. Ovogodišnja čarter sezona nije bila baš uspješna, a nisu naročito dobre ni prognoze za sljedeću. Kako to komentirate i koliko se to odražava na vaše poslovanje?
Mi dosad nismo osjetili prevelik utjecaj lošije prethodne sezone, jer plovila koja su kod nas na stalnim vezovima i dalje su tu. Premda, u svim marinama protekle se sezone osjetio pad tranzitnih plovila. To se ne može pripisati samo generalnom stanju na tržištu, jer prošle sezone smo imali Svjetsko prvenstvo u nogometu u i Olimpijske igre u Europi. Imali smo i meteorološki iznimno stabilnu sezonu, što nama direktno utječe na broj tranzita. Ako nema ljetnih nevera i loših uvjeta koji tjeraju brodove da dođu u marinu, oni ostaju na sidrištima. Imali smo tako ove godine ta tri parametra koja su utjecala na broj brodova u tranzitu. A vjerujem – i na smanjenje bukinga u čarteru.
Mnogi gosti ove su se godine žalili i na previsoke cijene svih usluga u Hrvatskoj. Što mislite o tome?
Hrvatska je doista postala nešto skuplja destinacija. Inflacija je pogodila cijelu Europu, a mi tu imamo i efekt eura, koji je rekla bih, osvijestio visinu cijena usluga kod nas. Imamo i problem s radnom snagom. S jedne strane nedostatak domaće radne snage, a s druge strane rast troškova za plaće. To direktno utječe na poslovanje, a nakon toga je došlo do lančanog povećanja cijena usluga. Jasno je da je neki ugostitelj morao dignuti cijene, jer su mu ekstremno poskupjele namirnice, režije i radna snaga. Nažalost, izgleda da kvaliteta usluge kod nas više ne prati cijene koje imamo.
U sklopu marine u Novigradu Grupa Marina 21 upravlja i hotelom Nautica. Odnosi li se to i na hotelsko poslovanje?
Situacija nije pretjerano optimistična ni kada je hotelsko poslovanje u pitanju. Konkretno, najave i buking za sljedeću sezonu u Novigradu nisu baš dobre. Ukupno gledajući, protekla sezona nije bila na razini očekivanja. Odradila se špica sezone, ali imali smo dosta bukinga dan za dan, bez najave, što je također izazvalo veliko povećanje troškova. Mi smo zbog toga svaka dva dana imali generalke u skoro svim hotelskim sobama. Odjel domaćinstva pucao je po šavovima, jer trebali su svaki ili svaki drugi dan kompletno sređivati sobe. Bilo je teško planirati kapacitete s radnicima i sa smjenama, jer bile su situacije da ujutro bude slobodno 20 soba, a do popodne sve budu napunjene. Tako da je sezona bila vrlo nestabilna. Gosti su više nego ranije čekali last minute, ne nužno zbog nižih cijena, nego su se odluke o odlasku na putovanje donosile u zadnji trenutak.
Grupa 21 preuzela je četiri marine u Hrvatskoj i u svima ušla u velike investicije. Možete li nam kazati nešto o vašoj poslovnoj politici. I kada očekujete da bi se te investicije mogle početi vraćati?
Ako krenemo od Pule, tu marinu treba gledati kao zaseban poslovni projekt. To je bila velika investicija, koja je od starta planirana kao takva. S većinom radova u Puli počeli smo u periodu kada su cijene svega iznimno otišle gore. Radi toga je vrijednost investicije u odnosu na planiranu porasla za 30 do 40 posto. O povratu te investicije stoga je trenutačno, dok radovi još nisu ni završeni, teško govoriti. Mi ćemo završiti radove, a onda ćemo napraviti sve što umijemo da što prije počnemo stabilno poslovati. U preostale tri marine taj veliki investicijski ciklus već je zaključen i te marine sada su u redovitom poslovanju. Radovi u njima sada se izvode po fazama, kako bi marine mogle normalno funkcionirati. Konkretno u Novigradu, nismo zatvorili cijelu marinu zbog radova, nego to obavljamo dio po dio, tako da operativno možemo raditi.
Namjerava li Grupa 21 preuzeti ili graditi još neku marinu u Hrvatskoj?
Tendencija širenja postoji. U Hrvatskoj ima dosta marina, ali malo njih je dostupno za prodaju. Lokacija za građenje ima dosta, ali tu treba prvo napraviti podrobnu pripremu projekta, uvažavajući Zakon o pomorskom dobru te ishoditi sve potrebne dozvole. U ovome trenutku nismo orijentirani na razvijanje projekata tako da krenemo s gradnjom ispočetka. A ako se ukaže prilika da se može kupiti još neka marina, ići ćemo u tom pravcu. Emma Capital ima dvije marine u Grčkoj, jedna je kupljena, a druga u fazi izgradnje. Ideja je stvaranje mreže marina, od kojih će svaka imati svoje specifičnosti, ali će sve nuditi uslugu na vrhunskom nivou. Nama je prvenstveni cilj da nam gosti budu zadovoljni, jer tu smo radi njih. Cijela naša poslovna politika bazirana je na tome. I mislim da su naši poslovni rezultati prethodnih godina pokazali da to što radimo, radimo na ispravan način.
Što mislite o nedavno donesenom Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama? Taj Zakon ne uvažava minuli rad postojećeg koncesionara i mnogi smatraju da je nedorečen, zbog čega se ne usuđuju ulaziti u investicije…
Zakon je, da se tako izrazim – opširan. Mislim da će tek kada budu izrađeni podzakonski akti, uredbe i pravilnici, biti jasnije kako će se određene stvari tretirati. Na primjer, vezano uz eventualno produženje koncesije, odnosno formiranje natječaja za postojeće koncesije koje su pred istekom. Iz trenutačnog zakona teško je nešto iščitati, dosta stvari tu nije razjašnjeno i puno je nedorečenosti. Mi smo na sjednicama Udruženja marina razgovarali o tome što ćemo s vlasnicima brodova koji imaju potpisane višegodišnje ugovore o vezu. Znači li to da mi kao trenutačni nosilac koncesije ne smijemo i ne možemo ugovarati davanje vezova na duži niz godina? Trebamo li se držati isključivo roka trajanja koncesije? Što se događa sa zaposlenicima? Netko kod vas može raditi 30 godina i nejasno je koji je njegov status ako netko drugi dobije koncesiju. Da li ti radnici ostaju odgovornost trenutačnog koncesionara koji ih onda treba zbrinuti? Jer to je velika, značajna stavka. Ili, što će biti s opremom unutar marine? S pontonima, ili travel liftovima.
Možete li navesti neki konkretan primjer? I koje je rješenje?
Mi sada ovdje u Trogiru imamo travel lift od 600 tona. To je oprema koja je kupljena da se koristi na određenoj lokaciji i nigdje drugdje. Ta oprema jest naša, ali što bismo mi trebali s njome kada nam istekne koncesija? Dok ne izađu neke uredbe ili pravilnici, sva ta pitanja vise u zraku. I, što je meni osobno jako krivo, radi toga je većina marina stala s bilo kakvim investicijama. Mi nismo, jer se nadamo da će se naći način da se te koncesije produže. Smatramo da, iako ne znamo što će se s marinom dogoditi, ne možemo čekati sedam ili osam godina da ona propadne. Vjerujem da će se u skorom vremenu objaviti ti novi akti, kako bismo svi znali kojim ćemo putem dalje ići.
Za kraj, što po vašem mišljenju znači ulazak Grupe 21 na hrvatsko nautičko tržište?
Naš ulazak na nautičko tržište u Hrvatskoj znači prije svega bolju uslugu za goste. Kako naše, tako i za goste drugih marina, jer smatram da mi s naše četiri marine podižemo razinu usluge u Hrvatskoj. Segment nautike je značajna stavka u turizmu. ACI, D – marine, privatne marine i mi trebali bi težiti tome da budemo bolji. Ne gledam na te druge marine kao na konkurenciju. Mislim da bismo se svi zajedno trebali usmjeriti na to da gostima pružimo najbolju moguću uslugu i da pritom najbolje što znamo čuvamo ovo naše more. Jer ono je jedino koje imamo. Moramo svi pojedinačno napraviti sve što možemo da se postigne što veći stupanj zaštite ekologije u marinama. Treba raditi na edukaciji zaposlenika i na konstantnom osposobljavanju. Da naši gosti znaju da su u sigurnim rukama kada dođu u marinu. Sama infrastruktura ne znači puno, ako nemate kvalitetne ljude koji to mogu popratiti.