Na prvi dan otvorenja 28. Biograd Boat Showa na kojem se okupila čitava hrvatska nautička industrija, održana je konferencija Quo Vadis Nautica u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca – Udruge nautičkog sektora (HUP-UNS). Konferencija je započela isticanjem Hrvatske prepoznatljivosti kao nautičke destinacije s najvećom čarter flotom na svijetu, no i da nautiku čini puno više djelatnosti od turizma, čartera i marina. Na tu, dobro postavljenu i prepoznatu turističku bazu moguća je i potrebna nadogradanja koja uključuje sve pripadnike industrije – brodograditelje, proizvođače opreme, pružatelje usluge refita i održavanja plovila…
Plava knjiga
Stoga je na inicijativu HUP-UNS-a po prvi put napravljena detaljna analiza hrvatskog nautičkog sustava kao cjeline. Rezultat je tzv. Plava knjiga hrvatske nautike, odnosno registar s više od 3.200 mapiranih gospodarskih subjekata i 5 povezanih gospodarskih segmenata u nautičkom lancu. Predstavljena na konferenciji, bila je predmet daljnje panel rasprave.
Pod moderatorskom palicom Alena Jugovića s Pomorskog fakulteta u Rijeci, u raspravi su sudjelovali Luciano Beg, predsjednik HUP-UNS-a, Nina Perko, ravnateljica Uprave pomorstva pri Ministartstvu mora, prometa i infrastrukture, Marina Palumbo Cardella iz EBI-ja, Luka Vukić s Pomorskog fakulteta u Splitu te Teuta Duletić, direktorica Lürssen Design Centra Kvarner.
Stvarna vrijednost hrvatske nautike
Plava knjiga prvi je sustavni statistički pregled nautike koja je pružila uvid u vrijednost hrvatske nautike kao nedovoljno prepoznate gospodarske snage. U 2025. godini, hrvatska nautika uprihodila je 2,8 milijardi eura što čini 3 % nominalnog BDP-a. Od toga više od milijardu eura prihoda dolazi od izvoza, a zapošljava više od 18.300 ljudi. Identificirani gospodarski segmenti uključuju, proizvodnju i razvoj, servis, refit i održavanje, infrastrukturu, čarter i povezane djelatnosti. U tom lancu, najbrže rastu proizvodnja, razvoj i servis te refit i održavanje. Ulaganja u nautici znatno su viša u odnosu na turizam i trgovinu i to je jamstvo podizanja dodane vrijednosti. Međutim segmenti snažnog rasta poput brodogradnje i refita imaju relativno niske stope ulaganja u odnosu na infrastrukturu i čarter.
Ono o čemu smo već puno puta pisali je sada dobilo statističku potvrdu – hrvatski čarter mora zarađivati više po plovilu. Kao jedan od izazova u tom cilju istaknuto je kako konkurentske mediteranske zemlje ne poznaju praksu dodatka 15-20 % na godišnju cijenu veza za “gospodarska plovila.”
Prilike i prepreke
Podaci ukazuju na priliku za pretvaranje nautike u cjelogodišnju industriju u zimskom refitu. Prosječna superjahta u višemjesečnom zimskom remontu stvara potražnju kroz čitavi ekosustav, a njezina posada postaje potrošač lokalnih proizvoda i usluga. Također, svijetli primjeri poput tvrtki Marble i AdriaTech upućuju da možemo izvoziti i pomorske tehnologije, a ne samo plovila.
Svih 5 segmenata suočavaju se s istim preprekama – neadekvatnom regulativom i NKD klasifikacijom koja stvara pravnu nesigurnost, nedostatkom odgovarajućih obalnih površina i dugoročnog kapitala što otežava investicije te manjkom ljudskog kapitala za koji se predviđa da će ubrzo postati usko grlo.
Kao prvi korak prema rješavanju svih navedenih izazova i strateškom upravljanju čitavom industrijom, dionici vide u osnivanju Nacionalnog vijeća za nautiku, tijela koje bi okupilo donositelje odluka, lokalnu i regionalnu samoupravu te predstavnike cijelog nautičkog lanca vrijednosti radi zajedničkog upravljanja razvojem sektora. Po osnivanju, ono bi definiralo zajedničku viziju razvoja do 2040. godine, koordiniralo regulatorne, investicijske, obrazovne i promotivne mjere te pratilo njihovu provedbu kroz jasne odgovornosti i mjerljive pokazatelje.
U knjizi su predloženi i specijalizirani dugoročni instrumenti financiranja kroz Vladu RH, HBOR i EU fondove. Za veću konkurentnost na svjetskom tržištu, ključna je klasterizacija, specijalizacija i mikrospecijalizacija, subvencioniranje specijaliziranih dobavljača koji su već prepoznati na međunarodnoj razini te pravovremeno planiranje obrazovanja u skladu s dinamikom tržišta.
Najveća vrijednost Plave knjige je što će se uspjeh hrvatske nautike napokon prestati mjeriti samo brojem vezova, plovila i noćenja, već i proizvodnjom plovila i opreme, remontima i refitima, inovacijama, izvozom te kvalitetnim radnim mjestima. Zapravo, vrijednošću koja ostaje čitavom hrvatskom gospodarstvu.
HGK susreti
U sklopu biogradskog sajma, tradicionalno su održani susreti Grupacija čarter djelatnosti i Grupacija marina. Na izbornoj sjednici čarter grupacije za Predsjednika ponovno je izabran Paško Klisović koji tu funkciju obnaša već godinama, a njegovi zamjenici su Luka Šangulin i Zlatko Vodanović. Predsjednik je na temelju rezultata Hrvatske turističke zajednice za prvih devet mjeseci ove godine najavio aktivnosti u novom mandatu fokusirane na ostvarivanje podrške institucija i otvaranje novih avio tržišta.
Na sjednici Grupacije marina, kao nova zamjenica Predsjednice izabrana je Paulina Ilić, direktorica Grupe Marina 21, nakon čega su predstavljene razlike koje je donio novi Zakon o koncesijama.
