Nepregledna polja plave hvarska lavanda danas su nezaboravljena prošlost otoka Hvara. Veliki požari gotovo su u potpunosti uništili ovu kulturu. Ali ne može se reći da je i želja Hvarana za njezinim uzgojem u potpunosti nestala u plamenu. Entuzijasti malo po malo ipak održavaju taj mirisni i medonosni cvijet prkoseći svim nedaćama. Tako i Ive Visković – Krajić iz mjestašca Brusja održava svoje ne odveć velike nasade. Ljubav prema lavandi, Hvarani bi rekli levandi, ipak je jača od umora, žarkog sunca, kamenjara pa i nesigurnog tržišta.
Prije sunca
Upravo je vrijeme žetve lavandinog cvijeta pa su i prijatelji Željko i Prošpe priskočili u pomoć. Da bi se izbjeglo nemilosrdno Sunce krenulo se već u 4 sata ujutro. Pa dok je Sunce obasjalo krajolik veći dio žetve za ovaj dan je bio zgotovljen. Srpovi su britko rezali u šaku sakupljene cvjetove sa stapkom, pa se skratila stapka, a rukohvat cvijeta ostavio na grmu lavande. Poslije će ih Ive sakupiti u vreće pa na rame iznijeti iz polja. Tek tada će u destilaciju ili trušenje cvijeta za mirisne jastuke ili u vrećice kao sredstvo protiv moljaca. Bit će još tu kreacija koje će pokupovati turisti kao mirisnu uspomenu s Hvara.
Poznata od antike
Lavanda je inače polugrmolika biljka karakterističnih plavih cvjetova skupljenih u duguljaste klasove. Također, osebujnog i prepoznatljivog je mirisa koji umirujuće djeluje na čovjeka. Biljka i njezini učinci poznati su još od daleke antike pa je tako Plinije pomoću lavande liječio razne bolesti. Od želučanih tegoba do ugriza zmije, a Kleopatra je zavela Cezara uz pomoć lavandine vodice.
Hvarska lavanda budrovka
Na otoku Hvaru prvi grm lavande posadio je 1928. Grabljanin Bartul Tomičić. Zato ne začuđuje da su najveći nasadi u okolici Velog Grablja i obližnjeg Brusja. Hvarska lavanda je ustvari hibrid dobiven iz lavandina koji se izvrsno prilagodio hvarskim uvjetima. Zato je ustanovljen autohtoni hibrid nazvan budrovka, plava lavanda ili modruja. Plavetnilo rascvale lavande budrovke mijenja krajolik otoka i stapa ga s okolnim morem što promatrača ne ostavlja ravnodušnim.
Iz lavandinog cvijeta se destilacijom dobiva eterično mirišljavo ulje, a uz pomoć pčela lagani, svijetložuti med. Uz ove proizvode i mnoga druga “pletiva” od cvjetnih klasova, ali i vrlo popularne vrećice i jastuci punjeni suhim cvijetom. Sve se to može nabaviti na mnogobrojnim štandovima po otočkim mjestima. Općenito se vjeruje da je lavanda biljka čarobnih svojstava i da njena sadnja donosi sreću.
