2021. godine u magazinu More pisali smo o inicijativi da Lastovo dobije status Parka tamnog neba. Pet godina kasnije to se još nije dogodilo, no Lastovo je i danas jedna od najboljih lokacija u Europi za promatranje zvijezda i noćnoga neba.
Pučinska izoliranost otoka Lastovo mogla bi postati prednost tog našega najudaljenijeg stalno naseljenog škoja. Jer ove je (2021.!) godine na inicijativu lokalne Turističke zajednice, a u suradnji s Općinom Lastovo, Parkom prirode Lastovsko otočje, osnovnom školom i predstavnicima privatnog sektora obnovljen projekt „Lastovo — otok zvijezda“.
Široj javnosti malo je poznato kako je Lastovo zbog svoje pozicije specifično po iznimno bistrom nebu, jedinstvenom u Europi. Te da se tamo čak i usred naseljenih područja bez ikakve opreme može uživati u spektakularnim nebeskim prizorima.
Ta kvaliteta Carskoga otoka, koja bi se uz malo promišljanja lako mogla pretočiti u cjelogodišnji, održivo-razvojni turistički adut, prepoznata je još prije desetak godina. Tada je na Lastovu, na inicijativu astronoma iz Hrvatske i Slovenije, priređeno nekoliko značajnih međunarodnih skupova o Parkovima tamnoga neba.
Carski otok ima perspektivu dodatno zaštititi svoje zvjezdano nebo i tu vrijednost uključiti u turističku ponudu
Prilagođena javna rasvjeta
Općina Lastovo nakon toga je prva u Hrvatskoj prilagodila javnu rasvjetu ekološkim zahtjevima za zaštitu noćnog neba. A u narednim godinama Hrvatski astronomski savez nastavio je s organizacijom astronomskih radionica i motrenja te predavanja o svjetlosnom onečišćenju.
No, zbog raznih razloga taj projekt je zamro. Usprkos sjajnom potencijalu te velikom interesu astronoma iz cijeloga svijeta, Lastovo nije tada dobilo status Međunarodnog parka tamnog neba. Prorijedile su se astronomske aktivnosti, a stalo se i s ulaganjem u infrastrukturu. Sve do ove (2021.!) godine.
- Nedavno smo obnovili suradnju s Hrvatskim astronomskim savezom i nekoliko astronomskih društava s ciljem da se reafirmira i razvije koncept započet prije više od deset godina. Kratkoročni je plan ponoviti mjerenja svjetlosnog onečišćenja i slijedom toga prijaviti Lastovo kao Park tamnog neba. Ili čak, ako mjerenja pokažu iznimnu čistoću, Utočište tamnog neba, što je status kakav nema ni jedna lokacija u Europi. Namjeravamo također popularizirati aktivnosti astronomskih promatranja, kako za lokalno stanovništvo, tako i za goste koji dolaze na otok. Stoga je Turistička zajednica nabavila teleskop i već je dogovoreno održavanje niza radionica, predavanja i promatranja za djecu i odrasle. Sa stručnjacima ćemo odrediti trajno pogodne lokacije za potpuno uživanje i znanstveno proučavanje neba. Planiramo postaviti i stacionarne kamere za praćenje meteora. Dugoročno, ideja je Lastovo učiniti idealnom destinacijom za amaterska i stručna promatranja neba, sa zvjezdarnicom i kontinuiranim edukativnim i znanstvenim programom — objasnila je Diana Magdić iz Turističke zajednice Općine Lastovo.
Holistički pristup
Godina u kojoj su zdravstvena kriza, a onda i kriza slobodnog kretanja razotkrile manjkavosti ovisnosti nacionalnih ekonomija o konvencionalnom turizmu potencirala je i raspravu o održivosti pojedinih turističkih modela. A sredine koje iz raznih razloga svoj razvojni put nisu isključivo vezale uz kvantitet turističkih dolazaka i noćenja, pokazale su se otpornijima, ali i poželjnijima u novim okolnostima. Jedan takav primjer je Lastovsko otočje, park prirode i najudaljenije naseljeno pučinsko područje kojem su položaj i povijesne okolnosti odredili nešto drugačiji razvojni put u odnosu na lakše dostupna obalna naselja.
Carski otok je nautički i ronilački raj, nadaleko poznat po jedinstvenim pokladnim običajima i uščuvanom urbanističkom kompleksu naselja Lastovo. Poznat je i po pitoresknim ribarskim naseljima i drevnom sustavu polja koja uz more i danas većim dijelom hrane otok. Preko 200 kilometara pješačkih staza na malenom otoku pruža mogućnost da i usred ljeta sami lutate šumama i uvalama i da zaista iskusite autentičnu i bezvremensku ljepotu Mediterana. Dok su vam suvremeni komfor i sadržaji kakve obično turisti očekuju na odmoru uvijek na maksimalno sat vremena pješačke ili plovidbene udaljenosti.
Ta varijabilnost, ali i svojevrsna nepotrošenost, najveće su vrijednosti Lastova. Opstanak te male zajednice od svega šestotinjak ljudi stoga se ne može promišljati i planirati drugačije nego holistički. Obnova projekta „Lastovo — otok zvijezda“ korak je u tome smjeru.
Fantastičan potencijal
Na Lastovu je dovoljno dići glavu i uživati u spektakularnim nebeskim prizorima, promatrati Mliječnu stazu, meteore… Zbivanja na nebu pritom nisu vezana uz ono što nazivamo sezonom, jer nebo se vidi čitave godine. Za astronome, astronome amatere, astrofotografe i sve ostale zaljubljenike u zvijezde, otok je fantastičan poligon. I uz nešto lokalnog napora da se poboljšaju uvjeti za promatranje, upravo je to jedan od onih aduta koji nije invazivan. Niti prema prirodnom i urbanom okolišu niti prema zajednici, a svakako privlači goste željne nečeg posebnog.
Načelnik Općine Lastovo Leo Katić i stručna suradnica Parka prirode Lucija Kapiteli Rakić složni su u snažnoj podršci projektu te smatraju da ga je bitno obnoviti. Time je Turističkoj zajednici omogućeno da planira i provodi sve aktivnosti. Na praktičnoj razini, obje su institucije nužne i na terenu i kao popularizacijski kanali. Iznimno je važna i suradnja sa školom te otočkim Društvenim centrom i privatnicima, bez obzira na primarnu profesiju. Jer čitava je zamisao dugoročno neodrživa bez lokalne baze.
Inicijativa Andreja Mohara
Sve današnje (2021. godina) aktivnosti nastavak su inicijative koju su pokrenuli znanstvenici i zaljubljenici u astronomiju prije više od desetljeća. Tada je, a da to nije bio zakonski zahtjev, na inicijativu Andreja Mohara iz slovenskog udruženja Temno nebo i Korada Korlevića iz Znanstveno-edukacijskog centra Višnjan, a u suradnji Općine, Parka prirode i HEP ESCO-a uvedena ekološka rasvjeta na čitavom otoku.
- Neki su ondašnji akteri, poput Korlevića, Ante Radonića, dugogodišnjeg urednika emisije Andromeda, Doriana Božičevića iz Hrvatskog astronomskog saveza i mnogih drugih, već posjetili ili će kroz godinu ponovno posjetiti otok i podijeliti već prikupljena saznanja. Te pomoći da se artikuliraju daljnji napori u razvoju projekta „Lastovo — otok zvijezda“ — kazala je Diana Magdić.
Jedinstvena oaza zvjezdanog neba
Dorian Božičević, glavni tajnik Hrvatskog astronomskog saveza slaže se da je Lastovo, ne samo u hrvatskim, već i u europskim okvirima jedinstvena oaza zvjezdanoga neba. Te da otok ima golem potencijal za astronomske aktivnosti, koje bi mogle privući entuzijaste i stručnjake iz cijeloga svijeta.
Na nekim dijelovima otoka nema skoro nikakvoga svjetlosnog onečišćenja, što je u današnje vrijeme pravi raritet. Lastovo ima perspektivu dodatno zaštititi svoje zvjezdano nebo i tu vrijednost uključiti u turističku ponudu. I to ne samo za zaljubljenike u astronomiju ili astronome amatere već za puno širu populaciju. Naime, zbog konstantnog porasta svjetlosnog onečišćenja lokacija poput Lastova naprosto nema.
- Da bi se astronomija uključila u turističku ponudu, potrebno je osigurati infrastrukturu i provoditi kontinuirane astronomske aktivnosti. Što se infrastrukture tiče, tu se misli na zvjezdarnicu, uređena mjesta za motrenja i staze. A što se tiče aktivnosti, tu se misli na mogućnost vođenih astronomskih motrenja i tura po zvjezdanom nebu za posjetitelje. Ali i znanstveno-popularna predavanja te radionice iz astronomije i astrofotografije. Također, da bi projekt „Lastovo — otok zvijezda“ bio dugoročno održiv, potrebno je animirati i educirati zainteresirano lokalno stanovništvo. Te s vremenom osnovati astronomsku udrugu na Lastovu — rekao je Dorian Božičević.
Kontinuirane aktivnosti
U projekt „Lastovo — otok zvijezda“ bio je uključen i Boris Štromar iz astronomskog društva Beskraj, koji je ujedno član Međunarodne udruge za zaštitu tamnog neba. On objašnjava kako za proglašenje Parka tamnog neba nije dovoljno samo imati tamno nebo. Naime, IDA (International Dark Sky Association) postavlja stroge uvjete koje za to treba ispoštovati.
Prije svega, predmetno područje već treba biti na neki način zaštićeno, kao Nacionalni park ili Park prirode. Nadalje, nebo mora biti relativno tamno, ali naglasak je prije svega na potrebi očuvanja tamnog zvjezdanog noćnog neba. Prije proglašenja, Park mora imati popis sve rasvjete i minimalno 70 posto svjetiljki mora zadovoljiti ekološke zahtjeve.
Uprava Parka tamnog neba ima obavezu promovirati očuvanje zvjezdanog neba i noćnog ekosustava kroz redovne godišnje programe. Stoga, s proglašenjem tek počinje dugogodišnji rad u sklopu Parka tamnog neba.
Lastovo je ostalo netaknuto i čisto
Lastovo je vrlo atraktivno za astronomiju kao jedna od najtamnijih lokacija u Hrvatskoj i Europi. Prvenstveno zahvaljujući udaljenosti od kopna i velikih gradova, ali i zbog kvalitetne javne rasvjete koja je već odavno promijenjena po svim ekološkim zahtjevima. To je zapravo jedinstven slučaj u Hrvatskoj. Sve druge općine koje se hvale ekološkom rasvjetom, zapravo su samo projekti rasvjetne industrije s ciljem zamjene i proširenja postojeće rasvjete.
- Ako se rasvjeta postavlja na mjesta gdje realno nije potrebna, uz pretjerani intenzitet, onda se ne može govoriti o ekološkoj izvedbi, čak i ako je svaka svjetiljka usmjerena samo prema tlu. Postavljanjem hladnih LED svjetiljki uz morske šetnice, koje djeluju poput reflektora na stadionu, mnogi su naši otoci nažalost uništili svoj noćni krajobraz. Lastovo je u tome smislu ostalo netaknuto i čisto. Nadam se da će projekt koji su obnovile lokalne institucije zaživjeti. Otok bi time sasvim sigurno postao jedna potpuno nova atrakcija za sve posjetitelje. A to bi svakako vrlo brzo odjeknulo u cijeloj Europi, pa i svijetu — kazao je tada Boris Štromar.
