Marjan se otvara do kraja tjedna!

Gotovo dva mjeseca nakon strašnoga nevremena koje je poharalo Split, sjeverna strane park šume Marjan napokon će biti otvorena za posjetitelje.

Sjeverna strana park-šume Marjan bit će otvorena za posjetitelje do kraja ovoga tjedna. U ekskluzivnom razgovoru, potvrdio nam je to Marko Pejnović, ravnatelj Javne ustanove za upravljanje park-šumom Marjan.

Posjetitelji će tako za nekoliko dana napokon ponovno moći ići na sjevernu stranu Marjana, jer bit će otvorena cesta koja vodi od sjevernih vrata do Instituta. Oko te ceste upravo se uklanjaju zadnje opasne grane polomljene u strašnome nevremenu u srpnju. Kada to bude gotovo, a trebalo bi biti najkasnije do nedjelje, kupači i rekreativci ponovno će moći nesmetano koristiti sjevernu stranu Marjana.

Izvan ceste – na vlastitu odgovornost

Pritom će pored ceste biti postavljeni višejezični natpisi s informacijom da posjetitelji s ceste u šumu skreću na vlastitu odgovornost. To znači da će moći sići u Lubinski porat ili na duge marjanske plaže, ali isključivo na vlastitu odgovornost. 

Kao što je poznato, Marjan je gadno nastradao u strašnom nevremenu koje je Split pogodilo 8. srpnja. Prema zadnjim procjenama, u park šumi Marjan uništeno je oko četiri tisuća stabala. Najgore je prošlo područje oko uvale Bene koje je potpuno poharano i u kojemu su srušena gotovo sva stabla. 

Gotovo dva mjeseca, cijela sjeverna strana park šume bila je zatvorena za posjetitelje, što je Splićanima izuzetno teško palo. Marjan je bio ograđen trakama, a posjetiteljima nije bio dozvoljen ulazak na sjevernu stranu Marjana.

Marko Pejnović, ravnatelj Javne ustanove za upravljanje park-šumom Marjan, kazao nam je kakva je sada situacija.

Kada će Marjan, odnosno njegova sjeverna strana, biti otvorena za posjetitelje?

Sjeverna strana Marjana najvjerojatnije će biti otvorena već do kraja ovoga tjedna. Čim od djelatnika na terenu dobijem informaciju da su sve opasne grane uz prometnicu uklonjene, otvorit ćemo cestu za posjetitelje park šume. To znači da će se moći ući na sjevernu stranu Marjana i ići cestom sve do Instituta. Uz cestu će biti jasno istaknuta upozorenja na nekoliko jezika da se s ceste u šumu i na plaže skreće na vlastitu odgovornost. Naime, kada otvorimo sjevernu stranu – Javna ustanova odgovara za ljude koji šeću po prometnici. Čim oni skrenu i odu u šumu – rade to isključivo na vlastitu odgovornost, jer tu vrijedi Zakon o šumama. Znači, netko se može spustiti u Lubinski porat i kupati se tamo – ali to radi  na vlastitu odgovornost.

Zašto je sjeverna strana Marjana bila zatvorena gotovo dva mjeseca? Mnogi Splićani su negodovali i govorili da se to trebalo otvoriti puno ranije.

Zbog zatvaranja Marjana pretrpjeli smo puno kritika, ali i dalje mislim da je to bilo nužno napraviti. Da to nismo napravili i da je na Marjanu pala neka grana i ubila majku s djetetom – tako nešto si ne bih mogao oprostiti. Trebalo je vremena da se uklone sve opasnosti uz prometnicu i da ona ponovno bude sigurna. Također, Grad Split trebao je vrijeme da se napravi precizna procjena štete, kako bi se moglo ići s natječajem za sanaciju. Taj natječaj trebalo bi biti raspisan sljedećeg tjedna.

Tko je odgovoran ako se nešto dogodi posjetiteljima koji odu na sjevernu stranu Marjana?

Javna ustanova PŠ Marjan odgovorna je za posjetitelje na cesti, jer to je pješačka prometnica i JU mora osigurati sigurnost na njoj. Ali čim se maknete s prometnice i uđete u šumu nastupa drugi zakon – Zakon o šumama. A taj zakon kaže da je ulazak u šumu na vlastitu odgovornost. Ako na vas padne grana ili vam se nešto drugo dogodi – sami ste si krivi. Inače, cesta od sjevernih vrata do Instituta je nerazvrstana cesta, koja je GUP-om definirana kao pješački put. Sve prometnice na Marjanu su definirane kao pješački putovi i nisu klasične prometnice. Po tim prometnicama može se prometovati samo zahvaljujući Pravilniku koji je donio još gradonačelnik Opara. Da tog Pravilnika nema – rampe bi se za sva vozila spustile zauvijek. Ne bi bilo autobusa, niti bi se djelatnici JU ili Instituta mogli voziti po Marjanu. Prije Opare i toga Pravilnika– nitko se nije pridržavao zakona ni GUP-a, to se naprosto ignoriralo.

Što se zapravo dogodilo tog kobnog 8. srpnja i kolika je šteta u PŠ Marjan?

Meteorolog mi je kazao da se dogodio Downburst – naglo spuštanje, odnosno izmjena toplog i hladnog zraka. Došlo je do propadanja i stvaranja vjetra koji je udarao od gore prema dolje. Taj vjetar došao je do Instituta, kod vojnog objekta ušao je u šumu i tu je počelo najveće razaranje. Kulminacija je bila na Benama gdje je sve uništeno. Cijeli incident trajao je vrlo kratko, svega 15 -ak minuta. Početkom godine napravili smo orto-foto snimku Marjana i zahvaljujući tome mogli smo precizno utvrditi koliko je stabala stradalo. Riječ je o oko 4 tisuće stabala.

Ipak, je li neobično da je Marjan baš tako gadno nastradao?

Problem na Marjanu je što imamo staru šumu koja nije njegovana. Uz to je bolesna i oštećena potkornjakom. Problem je i što su stabla visoka, tanka i što su vrlo blizu jedno drugome. To se namjerno tako radilo pri pošumljavanju u bivšoj državi, jer znalo se da će to s vremenom propasti i da će od toga nastati nova zemlja. Naime, sloj zemlje na Marjanu je jako tanak. I zato se tamo ne mogu saditi neke druge kulture, što ljudi često zazivaju. Borovi se sade s razlogom. Česmina neće uspjeti ako je pod suncem cijelo vrijeme i ako nema dovoljno zemlje. Česmina nema korijenje koje će se provlačiti kroz stijene kao što ga ima bor.

Koje su još specifičnosti vjetroloma koji je pogodio Marjan?  

Stabla su pala jer su tanka, starija i sa slabim korijenjem. Interesantno je da uglavnom nisu padala cijela stabla, nego su pucala napola. A sanacija takve vrste vjetroloma je najopasnija. Stablo koje je bilo ravno, zaokrenulo se, puklo i sada tako stoji. Tu sada još uvijek postoji sila, napregnutost i kada krenete to rezati – pukne kao bomba koja izbacuje hrpu šrapnela. Ta sanacija stoga će biti jako skupa.

Koji su naredni koraci?  

Grad Split uskoro će ići na javni poziv, jer sada imamo kompletirane podatke o količini i lokacijama polomljenih stabala. To je natječaj samo za sanaciju šume. Prema podacima koje sam dobio od nekih šumara, to bi moglo koštati jako puno, od 3 po sve do 5 milijuna eura. Samo sanacija, bez sadnje novih stabala. Nakon sanacije, ići će natječaj za sadnju.

Što bi se moglo saditi?  

Prema Pravilniku o šumama, mogu se saditi samo male sadnice od 40 cm koje moraju biti kupljene u rasadnicima Hrvatskih šuma. Ne može se na primjer naći jeftinija ili povoljnija ponuda u Italiji. Mi smo na Marjanu dosad sadili takve male sadnice. Jedino smo uz cestu sadili nešto veća stabla. Naime, našli smo pravnu rupu prema kojoj se takva veća stabla mogu saditi unutar metra sa svake strane ceste, jer to spada pod vlasništvo ceste i ne potpada pod program gospodarenja. Nabavili smo tako pinije i alepske borove od 2 – 2 i pol metra i sadili ih uz cestu.

Što će biti sa svom tom drvnom masom?

Važno je napomenuti da se sva polomljena drvna masa koja nije zaražena mora malčirati i sjeckati. Mi smo već u sklopu hitnih radova nakon vjetroloma cijele Bene pokrili malčiranom masom drveća koja se već pomiješala sa zemljom. Nakon sanacije, tu će se ponovno saditi borovi. To je jedina opcija, jer tamo nema dubine zemlje da bi se moglo saditi išta drugo. I situacija je nažalost takva da će se na Marjanu u narednih 500 godina morati saditi borovi dok se ne stvori dovoljna količina zemlje da bi se moglo saditi nešto drugo. Po Zakonu o zaštiti prirode ne smije se uvesti zemlja izvana i razbacati po Marjanu, jer ta zemlja ima druge biološke i kemijske vrijednosti, a ima i nametnike. Zemlja mora nastati prirodnim procesima.

Kada bismo onda opet mogli imati hlad na Marjanu?

Na Benama šume više gotovo da nema. Golo je. Ako krenemo s malim sadnicama – nitko tko je danas živ neće vidjeti hlad toga stabla. Ako ministarstvo dopusti sadnju sadnica od metar, metar i pol, a postoje neke pravne mogućnosti da se i to napravi, uspješnost tih sadnica manja je od onih skroz malih. I stoga će trebati uložiti više novca da ta stabla uspiju. Posade li se takve veće sadnice – naša djeca će za 40-ak godina moći uživati u hladu na Benama. Jedini način da se spasi bolesna šuma je da se sadi nova šuma. Nažalost, prije gradonačelnika Puljka to se nije radilo. Uopće nije bilo natječaja za pošumljavanje.

Koliko je stabala posađeno na Marjanu zadnjih godina?

U prvom natječaju 2022. posađeno je 2,500 stabala, sljedeće godine pet tisuća, a nakon toga još 15 tisuća stabala. Uspješnost nam je oko 70 posto, što je izvrsno, ali to je zato jer trošimo puno novca na studente koji zalijevaju sadnice ili rade kao motritelji. Neke smo angažirali i na održavanju šume, prvenstveno za izvlačenje grana.

Koji su prioriteti nakon što sjeverna strana Marjana bude otvorena?

Prioritet je do kraja godine sanirat svu nastradalu drvnu masu, jer to postaje hrana za potkornjaka. Zato je dobro da imamo detaljnu orto-foto snimku u visokoj rezoluciji s početka ove godine. Sada smo je ponovili i točno došli do količine pa čak i do volumena uništene drvne mase.