Idiličan gotovo sredozimski dan kvarila je svojim hladnim dahom bura. Na mjestima obasjanim suncem zadovoljavajuće pa i ugodno toplo, ali svaka sjena u tren je jačala zimske zube. I ništa nije pomagalo pa ni to da smo okruženi morem. Dakako na otoku smo i to ne bilo kojem, na otoku od dva slova! Ako niste rješavač križaljki moguće se nećete dosjetiti da je to Iž! Bez obzira na buru sva je okolica tamnozelena, narančina stabla puna su dozrjelih plodova. Ima tu i limuna, mandarina, kumkvata i grejpa. Za divno čudo i pokoja zaludjela ruža je procvala, a u sunčanoj zavjetrini zlatnožuto smilje pokazuje cvjetove. Cvatu i narcisi, neveni i pokoji cvijet lavande, a eto za koji dan i sredina će zime. Okućnice i vrtovi se uređuju, vjerovali ili ne, kosi se trava! Mnogi su vrtovi već prekopani i poravnani te se još samo čekaju sredozimci i kakve će donijeti naznake budućeg vremena, a onda ovisno o naznakama, može početi i sjetva i sadnja povrtlarskih kultura. Već sada su grmovi artičoka bujni, a bob u cvatu. Ne želeći biti glasnik s lošim vijestima, ali sve je to prerano. Tko zna što još zima sprema! Dok se zima odluči kako dalje, krenimo mi rasvijetliti ovo doista neuobičajeno ime otoka.
Prema nekim navodima Plinije Stariji (Gaius Plinius Secundus Maior; 23. – 25. 8. 79.) prvi spominje Iž u svom opsežnom djelu Naturalis Historia. Međutim, za ovu tvrdnju čini se da baš i nema čvrstog dokaza. Prvo sigurnije spominjanje ovoga otoka je iz 10. st. u De administrando imperio Konstantina Porfirogeneta. Među ostalim jadranskim otocima on spominje i zagonetni Estiunez što je Petar Skok (1881. – 1956.) odgonetnuo kao Estrum, današnji Sestrunj i Ez (izgovaralo se Iz ili Iž), današnji Iž. Nažalost nije razriješeno što bi trebala značiti riječ iž, a Skok je pripisuje nekom mediteranskom predrimskom jeziku i dovodi je u vezu s grčkom riječi istog podrijetla nesos u značenju otok. Po tom tumačenju mi upravo šećemo otokom čije je ime Otok (Iž) i zagledavamo uličice i rivu mjesta čije je ime Veliki Otok (Veli Iž)! Kad još spomenemo da je na otoku i mjesto Mali Iž, zavrzlama je potpuna! Simpatično, zar ne?
Zagledasmo sad ovamo sad onamo, vrtjeli smo se u krug, sve je puno reklama raznih restorana, ali u ovo doba godine imaju jednu veliku manu, svi su zatvoreni! Ipak, trgovina je otvorena pa smo kupili kruha, koju konzervu, sira i salame. Neka se nađe, vjerojatno će tri, četiri mjeseca trebati čekati dok neki od restorana otvori svoja vrata i kuhinju. Tu i tamo sretosmo, bolje rečeno vidjesmo, ponekog stanovnika Velog Iža, ali brzo bi zamakao u ulicu i nestao nam iz vidokruga. Tako je od ranih poslijepodnevnih sati od kada zakoračismo s katamarana na ovaj otok. Pribrojivši i nas dvojicu tek pet, šest ljudi se iskrcalo s katamarana, a još toliko je radoznalo dočekalo njegov pristanak uz rivu. Nas je čekao Hrvoje Brajković i otpratio nas do apartmana gdje smo trebali prenoćiti. Hrvoje nas je odmah upozorio da je to ljetni apartman i ima samo klima-uređaj koji je već jutros uključio ne bi li nam barem malo temperirao apartman. Kako je rekao, tako je i bilo. Klimu smo ostavili da i dalje radi, a mi smo krenuli u istraživanje mjesta.
Uvala, portić, Velog Iža otvorena je prema sjeveru, prema buri koja nas je u stopu pratila. Ipak povoljna je okolnost da se s te strane prepriječio Ugljan te čini spasonosnu prepreku bezobzirnoj buri. S druge strane otoka, s južne strane, zaštitu od juga daje Dugi otok. Tako se Iž našao u zavjetrini, nekoj vrsti otočkoga sendviča! Nije na odmet pripomenuti da ga od istočnjaka štiti Pašman. Iž je od Zadra udaljen 14 milja (brod prolazi kroz Mali Ždrelac između Ugljana i Pašmana). Otok je dug 12,5 km, širok 2,7 km, a površina mu je 17,59 km2. Na otoku su dva naselja, Veli Iž ili još zvan Magnum, Zmorašnje Selo, Velo Selo i Zmorašnji Iž, te Mali Iž, Parvum, Južnje Selo, Malo Selo i Južni Iž, (Eso Sciorocal). Najviši vrh otoka je Korinjak sa 168 m. Otok prekriva gusta makija, a vidljivi su ostaci nekadašnjih obradivih površina, vinograda i maslinika, koje omeđuju suhozidi. Danas vinograda nema na otoku, ali zato ima maslinika iako nisu svi njegovani.
