Mnoštvo novih modela, novih brendova, dobra posjećenost i pozitivna atmosfera tijekom prva dva dana nagovještaju nastavak dobrog perioda za hrvatsku nautiku
Prema dojmovima prva dva dana 25. Biograd Boat Showa, možemo kazati da je ovo vjerojatno najbolja godina sajma do sad. Za jubilarno izdanje događaja, organizatori Ilirija d.o.o. su pomaknuli petodnevno događanje na višu razinu. Izgled sajma se malo mijenja. Na rivama i pontonima Marine Kornati sve je više novih modela brodica i jahti od malih tendera do 24-metarskih primjeraka. Novi, premijerni modeli brodica i motora počinju od samog ulaza gdje posjetitelje dočekuje elegantni gliser Levanzo 25 talijanskog brodogradilišta Lilybaeum, premijerno u Hrvatskoj, a odmah njega izložen je veliki Mercury Verado 600 s kojim se posjetitelji s čuđenjem fotografiraju.
Sajam je osjetno veći i dobro popunjen. Dodana su još 40 mjesta na murinzima, a kopneni dio proširen je za još 50 brodica. Prvi dan sajma bio je u znaku važnih sastanaka nautičkih udruženja i panela u sklopu Hrvatskih dana nautike, gdje se raspravljalo o važnim pitanjima industrije, kao i poslovnog programa Croatia Charter Expo.
Mnoštvo premijera i novih brodova
Na sajmu se prezentiraju brojni međunarodni brendovi orijentirani na Jadran koji su ovdje prisutni godinama, te oni koji se tek probijaju na Hrvatsko tržište. Izražena je ponuda dnevnih i vikend motornih brodica, koje su sve veće, luksuznije opremljene, sa snažnim motorima i mahom sve finije dizajnirane, u trendu. Tu su i poznata međunarodna imena brodogradilišta jedrilica poput Bavaria, Benetau, Elan, Dufour, Hallberg Rassy, Hanse, Jeanneau, katamarani Bali, Fountaine Pajot… te motornjaka i jahti koje do sad nismo viđali na sajmu poput Princess, Absolute, Capo Forte, Grandezza i Finmaster, Cobra, te domaćih snaga Grginić Yachts, Kufner, SuperRib, Šibenik, Bura, Baraccuda itd. Cijelu listu možete pronaći na službenim stranicama sajma.
Posjećenost Biograd Boat Showa prvog dana je bila iznenađujuće dobra, s obzirom na to da je srijeda. Još bolja posjećenost vada drugog dana, a čini se da i vrijeme ide na ruku unatoč najavljenim oblacima i pokojoj kapljici kiše u prognozama DHMZ-a. Posjetitelji nisu samo domaći ljudi i gosti Biograda, već zainteresirani, ozbiljni potencijalni kupci. Dealeri brodica s kojima smo razgovarali zadovoljni su s do sad ostvarenim kontaktima i predviđaju da će ovu godinu u Biogradu završiti dobrim poslovnim uspjehom.
Na gatovima i rivama sajma vidimo angažirane posjetitelje, s kojima izlagači imaju pune ruke posla. Općenito vlada dobro raspoloženje. Komentira se protekla nautička sezona i razgovara o budućnosti optimističnim tonom. Plavim tepisima sajma vrvi ljudima od samog jutra do završetka dana. Za petak koji je uz subotu tradicionalno najposjećeniji dan sajma, najavljena je mogućnost kiše.
Ipak, valja naglasiti da je prethodnih dana DHMZ najavljivao puno veću količinu kiše tijekom cijelog petka i ponešto drugih dana sajma, izgleda da se nebo smilovalo, jer kako se približavamo petku, prognoza je sve blagonaklonija sajmovanju.
Hrvatska je svjetski primjer, no uvijek može bolje
Tijekom prvog dana, između ostalog, održana je i panel rasprava u režiji HGK naziva Perspektiva nautičkog turizma u Hrvatskoj – Zakonodavstvo, promocija, kvaliteta i održivost. Sudjelovali su predstavnici ministarstva mora ravnateljica Uprave pomorstva Nina Perko, predsjednik Udruženja nautičkog turizma HGK Paško Klisović, državni tajnik Tonči Glavina, zatim voditelj Odsjeka za istraživanje tržišta i strateško planiranje HTZ-a Saša Popovac, te glavni urednik našeg časopisa Braslav Karlić, a moderirala je Zrinka Grancarić.
Rasprava na temu nautike nastavila se na teme koje su se nametale i prošlih godina. Ove godine konačno smo dobili novi zakon o Pomorskom dobru, a koji je glede nautike, najviše neizvjesnosti izazivao u domeni koncesija marina te nizom nejasnih pitanja. Iako je zakon na snazi, i dalje nije poznato po kojim će se kriterijima dodjeljivati buduće koncesije, no ravnateljica Perko u više je navrata istaknula da će prilikom evaluacije uzimati u obzir održivost i odnos prema okolišu i lokalnoj zajednici.
Glede chartera, najviše se bavilo pitanjem održivosti, te se ponovo raspravljalo o mogućem ograničavanju broja plovila i potencijalnim načinima pristupa problemu. Glavina je istaknuo da Ministarstvo provodi istraživanja koja bi trebala dati odgovore na pitanja poput „Je li u nekim područjima Jadrana nautika odnosno charter doseglo razinu neodrživog?“, a o svemu bi prema riječima državnog tajnika trebali više znati 5 do 10 godina. Svakome tko plovi, jasno je kakva je situacija na moru, a o čemu redovito pišemo u Moru, kao i u našem internetskom izdanju, na što su uputili i neki od dionika panela.
U nekoliko je navrata rasprava otišla preširoko, jer nautika je vrlo kompleksna, te nije moguće uspoređivati je s nekim naoko sličnim područjima. Ipak, nije izostajalo usporedbi chartera i marina s iznajmljivanjem stanova, automobila, ulaganja u nove parkete, hotelskog poslovanja i ostalog, pa je na momente panel gubio smisao, te su i dalje ostala brojna otvorena pitanja, kojih bi uskoro moglo biti i više. Moramo naglasiti da je uz sve probleme s kojima se bavi hrvatska nautika, situacija u Hrvatskoj ipak svjetski primjer uređenosti tržišta i pomorstva, na što se druge zemlje ugledaju. Tako je otprilike zvučao i zaključak panela, čiji je i osnovni smisao unaprjeđivanje.