Teško bi itko pomislio dok se penje stepenicama negdašnje palače s plesnom dvoranom grofa Antuna Pejačevića i Amadeova teatra, danas Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, da se u njenim potkrovnim sobicama nalazi centar brige o jadranskim, a dijelom i mediteranskim kornjačama. A baš je tu radni prostor zoologa dr. sc. Draška Holcera i njegovih suradnika koji već više od godinu dana stoje na čelu međunarodnog projekta koji nosi pomalo birokratsko ime, tako karakteristično za sve što financira Europska unija – Zajednička akcija za poboljšanje statusa zaštite i očuvanja populacija morskih kornjača Europske unije Life Euroturtles. Projekt ukupne vrijednosti 5,1 milijun eura sufinancira se kroz program LIFE, startao je 2016., a traje do 2021. godine. To je prvi projekt očuvanja želvi u koji su uključene sve bitne mediteranske zemlje Europske unije. Nešto sredstava u Hrvatskoj dodali su Grad Zagreb i Ured za udruge Vlade RH.
U njemu sudjeluje devet organizacija i institucija iz Hrvatske, Italije, Slovenije, Cipra, Grčke i Malte. U tim zemljama djeluju institucije i organizacije koje se već niz godina bave proučavanjem i zaštitom morskih kornjača. To su ARCHELON – društvo za zaštitu morskih kornjača Grčke, Uprava za ribarstvo i istraživanje mora Ministarstva poljoprivrede, ruralnog razvoja i okoliša Cipra, Ciparsko sveučilište, Zaklada za prirodu Malta, Zavod za biologiju i biotehnologiju „Charles Darwin“ Sveučilišta La Sapienza Rim, WWF Italija i Sveučilište Primorska – Kopar. Svima je cilj isti – očuvanje populacija morskih kornjača. Cjelokupnu projektnu prijavu na natječaj za financiranje projekta vodio je Hrvatski prirodoslovni muzej koji je tako postao vodeći partner pa koordinira projektne aktivnosti i izvješćivanje prema Europskoj komisiji.
Istraživanja morskih ekosustava i njihova zaštita postaju sve intenzivnija. Za morske sustave svijeta, pa i našeg Sredozemnog, ali i Jadranskog mora važna bića su, među mnogim drugima, morske kornjače ili kako ih se još naziva želve.
Što bi se, ustvari, dogodilo da ih pustimo da izumru i zašto je potrebno trošiti milijune eura da se to ne dogodi? Odgovor je jednostavan. Morske kornjače u moru vrše bioturbaciju uzrokujući miješanje sedimenta čime utječu na ekosustav dna na kojem se hrane. Morske kornjače time oblikuju i stvaraju staništa za brojne morske organizme i omogućuju protok hranjivih tvari i energije u hranidbenim mrežama mora. One imaju ulogu jedne od tzv. ključnih vrsta (keystone species) neophodnih za očuvanje stabilnosti složenog ekosustava mora. Možda još važnije, mnoge prijetnje opstanku morskih kornjača iste su one koje ugrožavaju i druge morske vrste. Sve to zahtijeva širu zajedničku aktivnost na njihovoj zaštiti i edukaciju javnosti.
