Siguran privez broda na bovu
Ukoliko smo izabrali za predah ili noćenje neku uvalu u kojoj se nalazi koncesionar s poljem bova, moraju biti zadovoljeni sljedeći uvjeti za siguran vez. Najprije, s obzirom na aktualnu vremensku prognozu, moramo provjeriti da li je bova sigurna za naš brod u postojećim, odnosno očekivanim vremenskim uvjetima.
Važno! Koncesionar nije odgovoran za siguran vez vašeg broda, bez obzira što ubire novce za vez! Nažalost, ali to je tako bez obzira na logiku, Zakon o obveznim odnosima i sl. Skiper je odgovoran za sigurnost broda na bovi!
Skiper je dužan provjeriti sigurnost bove slijedećim postupkom: mora provjeriti o kakvoj bovi je riječ (plastičnoj ili metalnoj) i u kakvom su stanju hvatišta za privez. Primjerice, ukoliko je riječ o metalnoj bovi, tada su i hvatišta i tijelo bove od metala, pa cijela bova podnosi sve sile priveza. Ukoliko je pak bova plastična, tada je bitno da tijelo bove od plastike nije oštećeno i da bova ima metalnu šipku postavljenu kroz cijelu bovu sa ispravnim hvatištima na oba kraja. Ima plastičnih bova kod kojih se vezujemo na hvatište ispod bove. Potom valja provjeriti kako je i sa čime bova sidrena, a to znači pregledati u kakvom stanju su konopi, gambeti (škopci) ili lanac između bove i utega (corpo morto). Najbolje je da je corpo morto što veći, da se sastoji od betonske kocke s uglavljenom željeznom omčom za koju su pričvršćeni konopi do bove. Naravno, gambeti ne smiju biti pretjerano korodirani, a konopi ne smiju biti natruli. Provjerava se tako da se bova malo izvuče iz mora i procjeni izgled konopa i gambeta, ili se pogleda sve to uz pomoć maske.
Nakon svih tih provjera, skiper će s odgovarajućim pramčanim konopom privezati brod na bovu, koristeći se pri tome čvorom za bovu. Na kraju ovog postupka, valja još i procijeniti da li kružnim pomicanjem broda na bovi, uslijed vjetra i valova, neće doći do kontakta s ostalim privezanim plovilima.
Pravilnik za izbjegavanje sudara na moru uvjetuju za brod duljine iznad sedam metara, da se po danu istakne crna kugla, kao znak da se brod nalazi na bovi ili sidru, dok noću mora biti uključeno bijelo sidreno svjetlo vidljivo pod kutom od 360 stupnjeva.
Siguran privez na vlastito sidro
Sidrenje je sa stajališta struke definitivno način vezivanja broda s najviše sigurnosnog rizika!
Dok privez na bovu, ili tranzitni privez u nekoj marini planiramo već unaprijed, sidrenje na nekoj lokaciji najčešće je neplanirani odabir na koji nas je potaknula trenutna inspiracija tijekom plovidbe. Sidrimo se, dakle na mjestu gdje smo nakanili privremeno zastati s plovidbom, a ne postoji drugi način za privez broda. To može biti kraće vrijeme zbog kupanja, obroka, kraćeg izlaska na kopno, ili pak kada na toj poziciji želimo prenoćiti.
Želim ponoviti i naglasiti, da odabir mjesta i načina sidrenja spada u izravnu odgovornost skipera.
Postupci i radnje prilikom izbora pozicije sigurnog sidrenja na željenoj lokaciji ovise o konfiguraciji dna, konfiguraciji priobalja, o ispravnosti našeg sidra i lanca, o prisustvu drugih brodova na sidru i ono najvažnije – o aktualnoj vremenskoj prognozi.
Ponovno ističemo vremensku prognozu, jer je ona opet najvažniji faktor u izboru šire i uže lokacije i točnog mjesta na koje ćemo baciti sidro.
U postupku pripreme sidrenja, najprije ćemo, naravno, procijeniti uvalu u odnosu na prognozirani vjetar i trenutno opažanje, te ocijeniti hoće li i koliko vjetar stvarati poteškoće brodu na sidru. Potom ćemo potražiti dio uvale gdje će očekivani vjetar razviti najmanje vala. Nadalje moramo utvrditi da li smo dovoljno udaljeni od kopna, da li je naša kobilica i kod maksimalno zategnutog lanca (pritom računajući na dol očekivanog vala), na sigurnoj udaljenosti od morskog dna i na kraju da li na odabranoj poziciji ima dovoljno mjesta za slobodno kretanje broda oko sidra, u odnosu na ostale usidrene brodove.
U postupku spuštanja i provjere držanja broda na sidru, prva radnja je dakako – bacanje sidra, a potom ćemo polaganim pokretanjem broda zatezati lanac, kako bismo provjerili da li sidro dobro drži.
Osim opisanih radnji kod pravilnog sidrenja posebno ističem pravila koja se odnose na ispuštanje sidrenog lanca. Tako, nakon što sidro „ukopamo“, moramo ispustiti minimalno pet dubina sidrenog lanca, a pri najavi nevremena i više. Npr.: ukoliko smo bacili sidro na pet metara dubine, ispustiti ćemo minimalno 25 metara lanca!
Time je postupak pravilnog sidrenja završen, ali ne i radnje koju nalažu pravila o obilježavanju broda na sidru i pravila o brodskoj straži. Najprije moramo obilježiti sidro, na način da iznad njega postavimo malu bovu, da svaki nailazeći brod vidi gdje je bačeno, te da svoje sidro ne baci preko našeg. Osim toga, danju podižemo crnu kuglu, a noću uključujemo bijelo sidreno svjetlo, da se vidi da smo na sidru.
Nadalje, za vrijeme boravka broda na sidru skiper mora nadzirati ostale brodove koji se žele usidriti u blizini, kako bi ih upozorio na smjer gdje leži sidro njegova broda, ili da su se previše približili i sl. Na kraju, brod na bovi i na sidru ima isti raspored brodske straže kao i u navigaciji! (nastavlja se)
ing. Đek Šurija, ekspert u osiguranju brodica i jahti, sudski vještak za plovila, stručni savjetnik za nautiku, skipper, EOQ auditor i menadžer kvalitete