Obnova tradicijskih drvenih brodova na Lošinju prepoznata kao održiva priča na devetim danima zelenih destinacija u Tallinu
Otok Lošinj i ove se godine našao na popisu održivih destinacija a važan doprinos je dala obnova tradicijskih drvenih brodova koja je postala dio identiteta otoka. Lošinjani su uspjeli senzibilizirati lokalno stanovništvo u revitalizaciji drvene građe u maloj brodogradnji. I što je najvažnije u tomu su postigli kontinuitet.
A sve je počelo prije skoro deset godina kad je Kresenzio Lekić u svome aranžmanu obnovio lošinjsku regatnu pasaru Ani. To je bila prva temeljito obnovljena tradicijska drvena barka na otoku. Potom je Lošinjski muzej zajedno sa jedriličarskim klubom Jugo obnovio Primaveru, još jednu lošinjsku regatnu pasaru. Istodobno, radilo se na projektu Mala barka 2, koji je iznjedrio obnovu posljednjeg živućeg logera – Nerezinca. Taj teretni brod je postao ploveći spomenik lošinjske brodograđevne tradicije, pretvoren u interpretacijski centar na otvorenom koji vezan na rivi i ploveći dočarava bogatu pomorsku i brodograđevnu baštinu otoka Lošinja. U okviru projekta Mala barka 2 obnovljen je i 65 godina stari guc Papalina od Stena Vidulića.
Uspjeh tih obnova potakao je razmišljanja o uspostavi sustava koji bi obnovu tradicijskih barki učinio stalnom. U turističkoj zajednici Lošinja procijenili su da bi im ona mogla itekako pomoći u obogaćivanju manifestacija koje organiziraju i dati dodatni sadržaj svim događanjima vezanim za pomorsku, jedriličarsku i brodograditeljsku tradiciju otoka a time i obogatiti turističku ponudu. Stoga su odlučili uspostaviti projekt ”Drvo je prvo” i oformiti fond za obnovu drvenih tradicijskih barki. Model je jednostavan ali pokazalo se da daje dobre efekte. Već tri godine početkom godine Turistička zajednica Lošinja raspisuje javni poziv za sufinanciranje obnove tradicijskih barki. U tu svrhu u tri godine odvojili su ukupno više od 30000 eura. Vlasnici koji se javljaju na javni poziv također sudjeluju u obnovi. To može biti tako da sami financiraju jedan njen dio ili vlastitim radom pomažu brodograditeljima. Odabir se vrši nakon procjene brodograditelja koji obavlja radove. Posljednje dvije godine to je Zoran Ivčić koji ima obrt za te namjene.
Osim sudjelovanja u obnovi i kasnijeg održavanja barki vlasnici su pet godina obvezni sudjelovati na regatama tradicionalnih barki koje se na otoku organiziraju te izložiti brodice za vrijeme Pomorske večeri koja se svake godine održava na glavnom Lošinjskim trgu. U pravilu, barke odabrane za obnovu početkom godine predstave se obnovljene za vrijeme Losinave, festivala jedrenja na Lošinju koji se održava svakog rujna.
Projekt Drvo je prvo do sada je iznjedrio tri obnove. Mogli bismo kazati da su nanovo rođene pasara Zita Branka Domca, gajeta Frega Lovre Tomića te brodica Tihomira Kuljanića koji joj je o svome trošku dodao jarbol i latinsko jedro. Svi vlasnici obnovljenih barki ili članovi njihovih obitelji sudjeluju na regatama a ako se kojim slučajem dogodi da su spriječeni u posadu uskaču članovi jedriličarskog kluba. Tako se ispunjava još jedan važan cilj – očuvanje vještine jedrenja latinskim jedrom.
Kako nam je kazao Dalibor Cvitković, direktor Turističke zajednice Lošinja koji je zajedno s gradonačelnicom Anom Kučić primio nagradu u Tallinu, za slijedeći javni poziv postoji interes daju vlasnika tradicionalnih brodica. Nada se da će obje biti sufinancirane te da će uskoro broj obnovljenih tradicionalnih brodica u ovom projektu biti dvoznamenkast. Naravno, kad se stvori dobro okruženje u njega se uklope i druge privatne inicijative pa tako u Nerezinama Lino Sokolić obnavlja L 5-icu, još jedan jako važan brodić za razvoj jedrenja u Hrvatskoj pedesetih godina prošlog stoljeća.
Isto tako izradili su i maketu lošinjske regatne pasare u omjeru 1 : 4 pri čemu su napravljeni i nacrti originalne pasare koji će biti na raspolaganju svakome tko bi je želio sagraditi pa bi tako mogli ne samo čuvati nego i povećavati malobrojnu flotu tradicionalnih drvenih barki.