U sklopu sajma Biograd Boat Show održana je panel diskusija na temu: „Sigurnost na moru – Osvrt na nautičku sezonu 2024. i budući izazovi“.
Cilj panela „Sigurnost na moru – Osvrt na nautičku sezonu 2024. i budući izazovi“ bilo je okupljanje stručnjaka iz nautičke industrije kako bi raspravili o sigurnosnim izazovima protekle nautičke sezone.
Panelisti su analizirali nesreće i incidente na moru tijekom sezone i istražili njihove uzroke. Zaključno su ponuđene preporuke za unapređenje mjera sigurnosti.
Sudionici panela pretresli su trenutne zakone i sigurnosne propise. Bilo je govora o najčešćim uzrocima nesreća, a to su najčešće nepoštivanje propisa, prebrza plovidba, navigacijske pogreške i loši vremenski uvjeti.
Učilište Adria Libar okupilo profesionalce iz branše
Moderator panela je bio Braslav Karlić, glavni urednik magazina More.
A panelisti su bili:
- Mario Barešić, član Udruge skipera i članova posada jahti
- Ante Rukavina, lučki kapetan postaje Zadar
- Paško Klisović, predsjednik Udruženja nautičkog turizma HGK
- Katarina Barić, predstavnica pomorskog učilišta Adria Libar
- Ornela Krezić, glavni menadžer tvrtke Green Sail
Organizator i domaćin panela „Sigurnost na moru…“ bilo je pomorsko učilište Adria Libar. Ta etablirana obrazovna ustanova već godinama radi na raznim inicijativama čiji je cilj povećanje sigurnosti na moru.
U tome smislu bio je organiziran i panel u sklopu sajma Biograd Boat Show. Panel nije bio naročito posjećen, ali svi koji su na njemu sudjelovali bili su vrsni stručnjaci, dobro upućeni u problematiku sigurnosti na moru.
Od ljudi koji se bave obrazovanjem i osposobljavanjem skipera i zapovjednika jahti, preko profesionalaca iz državnih službi i institucija, do djelatnika osiguravajućih društava, koji na kraju isplaćuju nastale štete.
Ljudski faktor uzrok je 95 posto nesreća na moru
Na panelu je zaključeno kako je stanje sigurnosti na moru ove sezone bilo približno isto kao i proteklih nekoliko godina. Statistika pokazuje da se situacija nije naročito pogoršala. A to je, s obzirom na puno veći broj brodova koji plovi Jadranom, zapravo vrlo dobra vijest.
Na panelu „Sigurnost na moru…” izneseni su neki interesantni podaci. Navedeno je kako godišnje imamo ostvarenih 70 tisuća tjedana najma u čarteru. 50 tisuća stranih nautičara godišnje kupi vinjetu i plovi po Jadranu. Tome valja pridodati i 100 tisuća hrvatskih plovila, od kojih je oko 20 tisuća većih brodova.
To je ogroman broj brodova na našoj strani Jadrana i logično je da se nesreće događaju.
U 95 posto slučajeva, navedeno je na panelu, razlog pomorskih nesreća je ljudski faktor. Zbog toga je, zaključili su panelisti, potrebno učiniti sve da se taj rizik ljudskog faktora svede na najmanju moguću mjeru.
Zadarski lučki kapetan Ante Rukavina kazao je kako je ove godine jedna statistička kategorija kada su nesreće u pitanju značajno popravljena. Naime, zabilježeno je znatno manje naleta na kupaće nego prijašnjih godina. Glavni razlog je što su državne institucije od lokalnih zajednica tražile ograđivanje javnih plaža.
Zaključci panela “Sigurnost na moru…”
Na panelu „Sigurnost na moru – Osvrt na nautičku sezonu 2024 i budući izazovi“ doneseni su zaključci koji bi se mogli podijeliti u tri točke.
- Treba postrožiti uvjete za dobivanje dozvola za voditelja brodice B, pa i uvjete za dobivanje dozvole C, kolokvijalno zvane „skiperske dozvole“. To se naročito odnosi na postrožavanje uvjeta pri provođenju praktičnog dijela ispitnog programa za dobivanje dozvola.
- Trebalo bi ustanoviti organizaciju koja bi bila pandan HAK-u. Naime, kroz HAK je puno učinjeno na podizanju kulture vožnje. Kultura plovidbe na našemu moru je problem i jedna takva institucija mogla bi je značajno poboljšati.
- Valjalo bi ispitati kako se digitalni sustavi i nove komunikacijske platforme mogu iskoristiti za upozoravanje na opasnosti na moru. Naime, upozorenja koja se emitiraju preko radija više nitko ne sluša. Taj sustav upozoravanja trebalo bi stoga prebaciti na neki digitalni oblik i prilagoditi modernim komunikacijskim kanalima. Na primjer – ako se primijeti pijavica koja ide prema Makarskoj ili Hvaru – takav sustav alarmirao bi sva plovila u tome akvatoriju.