Kupači će reći da je duboko more već kad ne vide dno, netko drugi će reći da je more duboko ako je dovoljne dubine da brod u njemu potone, netko da je to more u kojem žive dubokomorska „čudovišta“, a netko da je to more bez svjetla i života na dnu oceana. Što kažu znanstvenici?
Biolozi i oceanolozi ukratko definiraju da duboko more „počinje“ na dubini na kojoj više nema dovoljno Sunčeve svjetlosti za fotosintezu, a „završava“ na dnu oceana. Organizmi su tu ovisni o hrani (organskoj tvari) koja „tone“ iz gornjih, plitkih slojeva mora gdje ju zahvaljujući Suncu proizvode mikroskopske alge. Dakle, u prijevodu na metre, što nam je razumljivije, sve ispod dvjestotinjak metara u ekvatorijalnim i suptropskim područjima, te oko pedesetak metara u višim geografskim širinama (zbog toga što je tamo more manje prozirno) pripada dubokom moru.
Plitka mora koja okružuju rubne dijelove kontinenata obuhvaćaju manje od 10 − ukupne površine svjetskih mora, a osvijetljeni sloj mora (u kojem se odvija fotosinteza) još je manji dio ukupnog volumena oceanskog životnog prostora. Tako, od 70 − Zemljine površine koja je prekrivena oceanima, gotovo 85 − površine i 90 − volumena obuhvaća duboko more. Iako je ovo područje daleko najveće stanište na Zemlji, njegova biologija i ekologija najmanje su poznate i istražene, prvenstveno zato što je do nedavno bilo gotovo nedostupno ljudima.
