Prema Tomas istraživanju za 2022., Hrvatska radi dobar posao po pitanju nautičkog turizma, ali može poraditi na kvaliteti i ostvariti još bolje rezultate, bez povećanja broja gostiju
Masovni nautički turizam bio je jedan od ključnih pojmova koji se spominjao na današnjoj konferenciji o Održivom nautičkom turizmu, održanoj nakon prezentacije Tomas istraživanja za 2022. godinu. Konferencija se odvijala drugog dana Inauguracijske EUSAIR konferencije gdje se između ostalog razgovaralo i o strategiji razvoja održivog turizma, prezentirala se istraživanja i drugi dosadašnji projekti u sklopu EUSAIR-a (o čemu više možete pročitati na ovoj poveznici).
Prvog dana inauguracijske konferencije (u utorak 20. lipnja) kojoj sudjeluje 10 zemalja iz Jadransko-jonske regije, održano je niz predstavljanja dosadašnjih projekata u sklopu EUSAIR-a. Predstavljeni su rezultati istraživanja, priručnici, strategija praćenja i evaluacija, konzultacije s dionicima, paneli itd. U srijedu je održana Konferencija Održivi nautički turizam na kojoj su stručnjaci, donosioci odluka, obrazovne i druge relevantne institucije te ostali dionici raspravljali o pitanjima održivog nautičkog turizma u Hrvatskoj i Jadransko-Jonskoj regiji.
Prilike i dobra praksa
Zrinka Marušić s Instituta za turizam predstavila je rezultate Tomas istraživanja za 2022. godinu. Istraživanje se provodi od 2001. godine u razmaku najprije od 3, a posljednja tri puta u razmaku od 5 godina s ciljem utvrđivanja obilježja potražnje jahting tržišta. Nakon toga održana je panel rasprava „Najbolje prakse u održivoj nautici i prednosti za cijelu jadransku i jonsku regiju“ u kojoj je sudjelovalo petero aktera nautičkog turizma, a bavili su se temama s kojima su čitatelji Mora dobro upoznati. Panelom je moderirala novinarka Damira Gregoret, a sudjelovali su Kristijan Pavić (predsjednik uprave ACI-ja), Teuta Duletić (izvršna direktorica Lürssen Design Center Kvarner), Nella Slavica (ravnateljica NP Krka), Ante Mandić (profesor ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu) i Siniša Orlić (ravnatelj Uprave sigurnosti plovidbe Ministarstva mora, prometa i infrastrukture).
Tijekom konferencije je bilo govora o utjecaju masovnog nautičkog turizma na more, o nedostacima infrastrukture, o prevelikoj koncentraciji nautičkog turizma unutar kratke sezone, posebice u srednjoj Dalmaciji, te o primjerima iz prakse gdje je nešto dobro napravljeno, te prilikama za poboljšanje. U raspravu su se uključili i drugi akteri iz publike, uključujući i Paška Klisovića (Predsjednik Udruženja nautičkog turizma i čarter grupacije pri HGK-u) koji se također osvrnuo na problem gustoće plovidbe chartera posebno na splitskom akvatoriju i ponudio da bi jedno od rješenja bilo stvaranje drugačije ponude osim klasičnog charter aranžmana (subota-subota) kakav je ustaljen u svijetu, na što se uključio i Kristijan Pavić koji se složio i pozvao na nastavak dijaloga o toj temi s drugim akterima.
Mijenjaju se i navike boravka
Tomas istraživanje za 2022. godinu pokazalo je da gost na charter plovilu u prosjeku troši 255 eura dnevno, dok nautičar na vlastitom plovilu troši 98 eura dnevno. Porast je prosječne veličine posade za po jednu osobu, u charteru (6 osoba) i kod vlasničkih polovila (5 osoba), a taj se trend pripisuje prvenstveno porastu prosječne veličine plovila. U prosjeku nautičari borave 2 dana manje na plovidbi (čarteraši s prosječnih 8,0 na 7,3 te ostali s 13,4 na 9,5 dana), ali se polako mijenjaju i navike, pa se godišnji više ne provodi u komadu, već u dva ili tri dijela.
Smanjuje se i boravak u marinama, dok se istovremeno povećava u lukama otvorenim za javni promet i na bovi. Taj se trend može objasniti povećanjem kapaciteta vezova u lukama i bova. Od pomanjkanja, ključno je da nautičarima nedostaje ponude za shopping u marinama i destinacijama, nedostaje kvalitetne ugostiteljske ponude, kulturne ponude i drugog kvalitetnog sadržaja.
Primjetno je i povećanje aktivnosti nautičara u čemu prednjači odlazak u restorane i odlazak u kupnju. Slijede slastičarnice i caffe barovi, a zatim šetnje, posjet lokalnim zabavama, razgledavanje znamenitosti, posjet muzejima i izložbama, ronjenje, ribolov, ples / disko, obilazak vinskih i cesta maslinovog ulja, izleti u zaštićena prirodna područja, itd. Pohvalno je što se bilježi kontinuirani porast zadovoljstva svim elementima nautičke i turističke ponude.
Nautičari sa sve većim primanjima
Primjetan je trend rasta udjela nautičara s većim primanjima, pa je primjerice 2012. godine 49 posto nautičara bilo s mjesečnim primanjima kućanstava većim od 3500 eura, 2017. njih 56 posto, a prošle godine njih 78 posto.
Glavni razlog odabira Hrvatske kao odredišta plovidbe njih 33 posto navodi prirodna obilježja akvatorija, njih 16 posto osjećaj sigurnosti u zemlji, 13 posto sigurnost plovidbe, a tek na četvrtom mjestu odnosno njih 7 posto navodi kvalitetu čarter plovila. Slijede Ekološka očuvanost, povoljna cijena plovila, dostupnost odnosno blizina zemlje itd. Interesantno je da se nautičari pri odabiru izvora informiranja i dalje oslanjaju prvenstveno na prijašnji boravak (49%) i preporuke (38%), unatoč snažnom porastu interneta (47%).
Napisao i snimio: Teo Marević