Za razliku od krajnjeg hrvatskog juga, kojim smo brodili u lipanjskom broju Mora šibenski je akvatorij uz splitski i zadarski jedan od onih kojima se najviše plovi na čitavoj istočnoj obali Jadrana. Njegova raznolikost, čak 285 otoka, školjića i nadmorskih grebena što mu pripadaju, među kojima je svega šest stalno naseljenih, otoci tik uz obalu, duboko zavučeno u kopno potopljeno ušće rijeke Krke, jedinstvenost Kornata i iznimno razvijena nautička infrastruktura privlače veliki broj nautičara. Ne znam gotovo nikoga tko barem jedanput nije uplovio u Kornate, a sve je više onih koji se barkom upute do Skradina pa odatle krenu uživati u ljepotama Nacionalnog parka Krka. Ipak, izuzmemo li dva nacionalna parka, ovo je područje odakle se, zahvaljujući brojnim marinama, lukama i lučicama što se ovdje nalaze, više isplovljava nego uplovljava. Samo na otoku Murteru tri su lijepe marine – u Murteru, Betini i Jezerima, a vezova na rivama tko znade koliko. U Pirovcu je pri samome kraju gradnja još jedne. A onda se put juga nižu marine u Tribunju, Vodicama, Šibeniku, Zatonu, Skradinu, hotelskom naselju Solaris, Primoštenu i Rogoznici. Samo u marinama ovoga kraja ima 3400 vezova. A svako od tih mjesta ima i rivu, i to ne baš malu, namijenjenu privezu jahti i brodica. A gdje su mandrači i komunalne lučice i sve one barkice vezane u njima…
Kad dođe sezona, najveći dio te flote isplovi i more kao da uzavri. Velike jahte i jedrilice iz čartera uhvate kurs ka Kornatima i Dugom otoku ili se upute južno, put Visa, Hvara i Korčule. U kanal Sv. Ante počnu uplovljavati oni što kane do Skradina, domaći se svijet brodicama zaputi put starih kuća i vikendica po otocima gdje nastoje provesti barem koji ljetni dan, ako ne i sav godišnji odmor. I mi smo ovuda često plovili, ove godine u više navrata, pa vas na ovaj djelić obale i otoka podsjećamo i u ovome broju koji se čita u plovidbama srca sezone. Doduše, oplovit ćemo i obići zajedno tek jedan dio šibenskog arhipelaga, onaj što se u more pružio točno pred njim, obalu od Tribunja do Grebaštice, pa kanal Sv. Ante, Šibenski zaljev i Prokljanski tjesnac i jezero – što svi zajedno čine potopljeno ušće rijeke Krke i njen plovni dio od Prokljana do Skradina. Dakle, područje koje se nalazi uglavnom unutar desetak milja plovidbe od šibenske rive. No, unutar ta dva sata navigacije, jer toliko je jedrilicom potrebno i do najudaljenijih mjesta koja ovdje opisujemo, velika je količina ljepote i mjesta za uživanje. Nećemo ovdje na otocima naići na gradove poput Visa, Hvara ili Staroga Grada, prepune renesansnih palača i antičkih korijena što se pretvaraju u pomodna nautičarska okupljališta. Ovdje je na otocima sve skromnije, više je tu u prošlosti živjelo težaka i ribara nego plemića, ali i oni imaju svoj šarm. Uz to, bum nautike preporodio ih je i promijenio. Rive su organizirane za prihvat nautičara, neke su obnovljene, uređena su sidrišta, proradile su gostionice…
