T-MedNet počinje prije petnaestak godina u Francuskoj i Italiji na obalama Sredozemnog mora u drugoj polovini ljeta 1999. godine. Tada je na mnogim mjestima uz kamenitu obalu Francuske u Ligurskom zaljevu došlo do velikog pomora dugoživućih bentoskih životinja (organizmi koji žive na morskom dnu) kao što su razne gorgonije, kameni i crveni koralji, spužve i brojni mahovnjaci.
Najviše su bili pogođeni organizmi, odnosno njihove kolonije, na dubinama od tridesetak do četrdesetak metara ispod morske površine, dok su oni na manjim dubinama bili više-manje u dobrom stanju, a oni dublje nisu uopće bili pogođeni ovom pojavom. Organizmi su, gledajući ronilačko-biološkim očima, nekrotizirali, umirući, kameni koralji „izbijeljeni“ (engl. bleeching), crvene gorgonije s otpadajućim tkivom koje je visjelo s njihovih „grana“, od spužava ostao je samo keratozni kostur…
Ronioci, a nadasve ronilački centri i njihovi voditelji ronjenja, bili su očajni. Znanstvenici su hitno bili upozoreni na ovu nemilu pojavu i odmah su posumnjali na dugotrajno toplo ljeto koje je dovelo do neumjerenog „debljanja“ površinskog sloja toplog mora i njegovog negativnog utjecaja na populacije organizama koji na to nisu navikli ni prilagođeni. E, jedno je „osnovana sumnja“, a drugo je „pravomoćna presuda“, vidjeli smo to i u mnogo bližim i drugačijim aspektima naše bliske sadašnjosti tako da je te godine sve ostalo na pretpostavkama i nekim poluzaključcima.
No, sljedeće godine ova neugodna pojava nije se ponovila iako je i to ljeto bilo toplo (ispostavit će se ipak nešto manje od prethodne godine, a uginulo je ono što je moglo, zar ne?!). Nekoliko godina bilo je sve u redu, ali u drugoj polovici ljeta 2003. godine situacija se ponovila u još gorem obliku. Pomor je zahvatio gotovo cijeli Mediteran, pa tako i našu obalu (ali o tome nije bilo puno publiciteta, jednostavno zato jer je u Lijepoj Našoj premalo onih koji bi mogli senzibilizirati javnost).