Već nas je uhvatila velika ura sve zahvaljujući nenadanim poslovima oko mreža. Sunce je nemilosrdno zapeklo, a nikakva daška niotkud. More je mirno, čini se gusto i lijeno te dobivaš dojam da bi mogao po njemu hodati. Digli smo tendu, smjestili se u hladovinu i zaputili se prema domu. S jedne strane Vis, s druge Korčula, pred nama Hvar, a iza beskonačno plavetnilo. Pogleda uprta prema još dobar sat i pol udaljenog odredišta, ne nadajući se da bi nam išta moglo poremetiti pogled a još manje namreškati površinu mora, naglo nas iz te letargije trgne kratki, tihi i neočekivani poremećaj u vidnom polju! Još su se vidjele dvije-tri krivudave „šare“ na površini mora i petnaest, može biti dvadeset metara dalje nekoliko malih koncentričnih krugova, a onaj tko se usudio poremetiti površinu mora već je nestao. Nismo ni riječ izustili! Ali onda ipak netko je uspio izustiti: „Eno druge!“ I opet se sve ponovilo. Nekoliko krivudavih „šara“ tamo gdje se pojavila i nekoliko koncentričnih krugova tamo gdje je opet nestala u moru s kojim se bojom stapala. Bila su to „čudna“ bića – ribe poletuše!
Kad malo bolje promislimo, ipak tu nema ništa čudnog! Ako su se već ptice prilagodile barem kratkotrajnom životu u moru (i pod morem), sjetimo se samo norka (vidi More br. 223, travanj-svibanj 2015. ) ili još bolje pingvina, zašto se onda ne bi i neke ribe prilagodile kratkotrajnom izlasku iz mora i to boraveći u zraku „glumeći“ ptice! Zašto ne? I baš tako, predstavljajući se kao ptice, ove ribe plove zrakom! Točno je reći plove (može i jedre) jer u stvari ne lete! Ne lete kao ptice „mašući“ krilima već na raširenim velikim prsnim perajama lebde, jedre, plove ma kako vam drago, zrakom. Slično kao papirnati zmaj ili zračna jedrilica. Poznati pomorac, istraživač i prirodoslovac Alexander von Humboldt (1769. – 1859.) usporedio ih je s plosnatim kamičkom koji nisko bacamo na površinu mora te po vodi odskakuje. Prema fosilnim nalazima najstarija „poletuša“ ili „zmaj riba“ Potanichthys xingyiensis datira od prije 235-242 milijuna godina, iz srednjeg trijasa, ali nema veze s današnjim poletušama koje su se samostalno razvile prije 66 milijuna godina.
