Autori Jakov Prkić, Rino Stanić i Pero Ugarković objavili su knjigu Morski puževi Jadrana, u kojoj na 500 stranica donose više od tri tisuće fotografija i opisa ljuštura i živih jedinki jadranskih puževa.
Morski puževi Jadrana – prvi dio knjiga je na kojoj su Jakov Prkić, Rino Stanić i Pero Ugarković radili više od četiri godine. Za potrebe knjige snimili su više od 20 tisuća visoko kvalitetnih fotografija, a svaku obrađenu vrstu detaljno su opisali. Knjiga je posebna po tome što su u njoj objavljene i fotografije živih jedinki puževa.
Kako nam je autor Pero Ugarković kazao, knjiga je prvenstveno namijenjena znanstvenicima koji se bave proučavanjem puževa. Riječ je o znanstvenoj publikaciji, koja će međutim biti vrlo zanimljiva i kolekcionarima, biolozima te svim ljubiteljima podmorja Jadrana.
Zanimljivo je da niti jedan od trojice autora ne radi profesionalno kao malakolog, već su im morski puževi strast i hobi.
Impresivne privatne zbirke
Jakov Prkić inženjer je građevinarstva koji se malakologijom bavi već 60 godina. Od ranoga djetinjstva počeo je sakupljati jadranske puževe i školjkaše stvarajući zbirku koja se tijekom vremena obogaćivala novim vrstama i primjercima. Danas posjeduje jednu od najvećih privatnih zbirki jadranskih mekušaca. Prije 20 godina potpuno je napustio svoje zvanje i od tada se isključivo bavi malakološkim istraživanjima. Dosad je u koautorstvu objavio 17 znanstvenih radova iz područja malakologije, u kojima se posebno ističe opis 15 novih vrsta morskih puževa. Koautor je i dvije knjige.
Rino Stanić inženjer je bioloških znanosti, specijaliziran za Molekularnu biologiju. Trenutno je na doktorskom studiju Oceanologija na PMF-u u Zagrebu. Malakologijom se bavi više od 25 godina te ima vrlo bogatu privatnu zbirku jadranskih puževa i školjkaša s više od 1,100 vrsta. Posebnu pozornost posvetio je fotografiranju ljuštura i živih primjeraka jadranskih mekušaca. Koautor je knjige “Biologija, ekologija i raznolikost jadranskih školjkaša” te je dosad u koautorstvu objavio više od 20 znanstvenih i stručnih radova.
Pero Ugarković je diplomirani ekonomist. Od malih nogu strast mu je ekologija podmorja, a interes za malakologiju razvio je još u djetinjstvu. Autor je brojnih tekstova i predavanja kojima se popularizira znanost, a od 2021. profesionalno se bavi znanstvenim komunikacijama te je suradnik splitskog IZOR-a. Dosad je kao koautor objavio više od 20 znanstvenih radova iz područja morske biologije te je sudjelovao na više istraživačkih projekata. Posebno ga interesira fotografiranje svih sitnih morskih životinja, uključujući puževe. U suradnji s dr. sc. Melitom Pehardom i Rinom Stanićem koautor je knjige “Biologija, ekologija i raznolikost jadranskih školjkaša”.
Posao koji iziskuje puno vremena i strpljenja
Pero Ugarković nam je je o knjizi Morski puževi Jadrana – prvi dio kazao:
- Od svih vrsta puževa koji žive u Jadranu, u knjizi Morski puževi Jadrana – prvi dio obrađena je tek trećina, tako da su u planu još dva nastavka. Sve ljušture puževa koje smo predstavili već smo imali u našim kolekcijama. Nas trojica autora smo cijeloga života tražili puževe. Ljušture tražimo kada ronimo, ili kada idemo s ribarima. Odnesemo ih doma i tamo držimo u kontroliranim uvjetima. To je jedini način da se kvalitetno snime i obrade, jer u moru ih se naprosto ne može fotografirati. Kada šetaju u moru, puževi su pokriveni ljušturom i ne može ih se dobro uhvatiti. Kada ih stavimo u kontrolirane uvjete, čekamo da izađu da slikamo meso, a nakon toga puštamo jedinke. Nekada ih danima treba čekati da izađu iz ljušture, a kako su vrlo sitni, treba koristiti makro objektive. To je posao koji iziskuje puno vremena i strpljenja.
Autori Prkić, Stanić i Ugarković u svojim kolekcijama imaju ljušture svih njima poznatih puževa koji obitavaju u Jadranu, a proučili su i kolekcije drugih kolekcionara. Njihova friško objavljena knjiga Morski puževi Jadrana – prvi dio naročito je značajna jer donosi popis svih jadranskih puževa, što dosada nikada nije napravljeno. Odnosno, zadnji malakolog koji je popisao jadranske puževe bio je profesor Spiridon Brusina, koji je to napravio početkom 20. stoljeća.
Inicijativa profesora Ante Šimunovića
Predgovor za knjigu Morski puževi Jadrana – prvi dio napisala je dr.sc. Melita Peharda Ujević sa splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo.
U uvodu je navedeno kako ideja o izradi serije knjiga o jadranskim mekušcima postoji već više od 20 godina. Prva inicijativa krenula je od pok. profesora Ante Šimunovića s IZOR-a, prigodom posjeta malakološkoj izložbi koju su organizirali Jakov Prkić i Neven Lete 1999. godine u Splitu.
Tada mu je prezentiran njihov popis do tada poznatih jadranskih vrsta. Popis ga je prilično iznenadio, budući da je sadržavao više od tisuću vrsta. Bio je to puno veći broj u odnosu na tadašnje službene podatke. Publikacija toga popisa bio je jedan od glavnih razloga za njegovu inicijativu.
Od prve inicijative do početka njene realizacije prošlo je puno godina, a u međuvremenu su nastavljena malakološka istraživanja koja su stalno donosila nova otkrića i ujedno povećavala broj vrsta u Jadranu. Trenutno je na tome popisu više od 1200 vrsta iz svih razreda koljena mekušaca (Mollusca), među kojima su najbrojniji puževi (Gastropoda) s više od 900 vrsta.
Pionirski rad Spiridona Brusine
Izrada nacionalnog popisa svih kopnenih i morskih organizama važan je znanstveni projekt za svaku državu. U Hrvatskoj su međutim nakon smrti slavnoga malakologa, Zadranina Spiridiona Brusine, zanemarena morska malakološka istraživanja, pogotovo izrada sistematskih popisa. Tijekom života, Brusina je stalno izrađivao popise jadranskih mekušaca. Prvi je objavio 1865. god., a zadnji potkraj života u 4. (specijalnom) prilogu svojih poznatih Naravoslovnih crtica sa sjevero-istočne obale Jadranskoga mora (1907.-1908.).
U dugom periodu nakon smrti Brusine nije bilo hrvatskih stručnjaka s akademskim zvanjem koji bi nastavili njegovo istraživanje i nadograđivali njegovu znanstvenu ostavštinu. Tek u zadnjih 30-40 godina jedan dio naših biologa počeo se baviti i malakologijom, ali uglavnom samo sporadično ili parcijalno. Najveći broj malakoloških radova objavljen je o školjkašima i glavonošcima, dok su puževi i ostali razredi mekušaca skoro potpuno zanemareni.
Kolekcionarsko tržište vrijedno milijardu dolara
U uvodu knjige Morski puževi Jadrana – prvi dio također je navedeno kako su morski puževi služili ljudima od prapovijesti kao hrana, nakit i sredstvo plaćanja. Jedan od poznatijih primjera povijesnog iskorištavanja puževa bio je dobivanje pigmenta koji se koristio za bojanje tekstila. Taj skupocjeni pigment proizvode žlijezde puževa iz porodice Muricidae, a proizvodio se i na našoj obali. U modernoj znanosti i medicini vrše se i opsežna istraživanja raznih organskih spojeva i toksina koje stvaraju puževi i neki drugi mekušci. Ti spojevi i toksini imaju svojstva koja bi mogla biti vrlo korisna u proizvodnji raznih lijekova, uključivo onih koji imaju antitumorsko djelovanje.
Zbog ljepote i raznolikosti oblika i boja, puževi su već stotinama godina predmet sakupljanja od strane strastvenih kolekcionara. Poznati su primjeri kada su neke rijetke vrste kupovane za vrlo velike iznose novca. Kolekcionarsko tržište je i danas vrlo razvijeno i smatra se da obrće više od milijardu dolara godišnje. Skoro svaki strastveni kolekcionar, neovisno o predmetima koje sakuplja, želi saznati što više o svakom primjerku koji posjeduje.
To naravno važi i za vlasnike malakoloških zbirki. Dobro poznavanje malakologije među kolekcionarima nije rijetkost, mnogi su jako duboko ušli u tu tematiku te su dali izrazito veliki doprinos znanosti u boljem poznavanju bioraznolikosti, kako na lokalnom tako i na svjetskom nivou.
Morski puževi Jadrana: knjiga za znanstvenike i amatere
Knjiga Morski puževi Jadrana bit će zanimljiva amaterima i znanstvenicima, jer daje detaljan uvid u sistematiku obrađenih puževa. Autori Jakov Prkić, Rino Stanić i Pero Ugarković namjeravaju objaviti i sljedeća dva nastavka. Time će biti kompletiran popis svih jadranskih puževa, što nije učinjeno već cijelo stoljeće.
Kako je kazao Pero Ugarković, knjiga Morski puževi Jadrana nije pisana radi zarade. Ona je rezultat ljubavi prema proučavanju morskih puževa te želje da se podijeli njihova ljepota i raznolikost. Objavljena je u vlastitoj nakladi i može se kupiti isključivo kod autora. Do njih možete doći putem društvenih mreža.