Državnu tajnicu za more u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture, Maju Markovčić Kostelac prati glas stručnjaka na pravom mjestu. Zaslužila ga je znanjem i iskustvom sticanim u više od dva decenija rada u Ministarstvu i Hrvatskoj udruzi brodara u kojoj je četiri godine bila ravnateljica. Specijalnost su joj pomorski promet, luke i pomorsko dobro, brodarstvo, sigurnost na moru, međunarodni poslovi i konvencije, a to i još mnogo toga su joj i nadležnosti otkad je prije dvije godine preuzela odgovornost za funkcioniranje tog velikog i raznolikog sektora čija svaka odluka itekako utječe na gotovo sve što se na moru događa.
Prošlo je punih osam godina otkad je Sabor usvojio strategiju desetogodišnjeg razvoja nautičkog turizma. Taj se dokument pripremao dugo i ozbiljno pa je neminovno pitanje kako se on dvije godine prije kraja razdoblja za koje je donesen ostvaruje?
Dio postavljenih strateških ciljeva je ostvaren pa i premašen, a dio nije. Strategija je oblikovana u doba velikog gospodarskog uzleta. Predviđao se rast BDP-a, a u stvarnosti je došlo do značajnog pada koji je utjecao i na razvoj nautičkog turizma. Ako govorimo o novim vezovima u lukama nautičkog turizma, onda nismo izgradili pet tisuća novih vezova. Ali gledamo li ukupnost vezova, rast je ostvaren. Imali smo greenfield investicija, a razvoj nautičkih dijelova javnih luka je posljednjih godina doživio procvat. Očekivan je značajniji razvoj najveće tvrtke nautičkog turizma, ACI-ja, ali zbog niza razloga on nije bio odgovarajući. To smo dali u zadatak i Nadzornom odboru i Upravi ACI-ja jer on može biti zamašnjak razvoja u segmentu luka nautičkog turizma. Što se tiče čartera, tu je rast veći nego što je bio predviđen. Zahvaljujemo ga dobrom zakonodavnom okviru, poreznoj politici, ali i atraktivnosti naše obale i procvatu te djelatnosti na europskom prostoru, ulasku u EU i otklanjanju dijela administrativnih barijera. U novom strateškom okviru valorizirat ćemo postignuto i odrediti nove ciljeve, prije svega održivog razvoja.
