Posljednja monografija jedriličarskog kluba Labud napravljena je prije 25 godina. U novoj, kojom se obilježava stogodišnjica kluba, na 450 stranica pedantno je ispisana povijest toga stupa splitskoga sporta, a posebna pažnja posvećena je djelovanju u ovome stoljeću.
U foajeu splitskog Hrvatskog narodnog kazališta danas je predstavljena monografija napravljena povodom stogodišnjice jedriličarskog kluba Labud. Pred više od 200 uzvanika, članova i prijatelja Labuda te predstavnika gradske i županijske vlasti, o vrijednoj knjizi govorili su Žarko Dešković, predsjednik kluba, Herci Ganza, autorica monografije, Mario Stipinović, glavni urednik monografije, Siniša Tartaglia, recenzent monografije te Rudolfa Širola Kliškić, poslovna tajnica Labuda.
Split dobiva jedriličarski centar
Okupljenima su se obratili i predstavnici vlasti.
Matea Dorčić, pročelnica Upravnog odjela za turizam, pomorstvo i promet te izaslanica Župana Blaženka Bobana čestitala je čelnicima Labuda na vrijednom jubileju, a u svome je govoru kazala i nešto što će biti interesantno članovima svih hrvatskih jedriličarskih klubova, a tiče se novoga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama:
„Sve sportske luke koncesije će dobivati na zahtjev. Neće prolaziti mukotrpan proces koncesioniranja, nego će – ako su u statusu vrhunskog sporta, kao što je to Labud – koncesije ubuduće dobivati na zahtjev“.
Labudu je počast odao i gradonačelnik Splita Ivica Puljak, koji je među ostalim kazao:
- Split je grad mnogih tradicija, a jedrenje je jedna od tradicija na koju smo posebno ponosni, jer je dio našega identiteta. Labud je klub velike prošlosti, a siguran sam i velike budućnosti. Grad Split, sa Županijom i Županijskom lučkom upravom planira gradnju velikog jedriličarskog centra na Duilovu. Realizacija toga velikog projekta kreće uskoro. Uz to planiramo i gradnju dvije sportske komunalne luke, jedne na Duilovu, a druge u Spinutu, u okviru gradskog projekta Poljud.
Veliku priču o stogodišnjici Labuda donijeli smo u zadnjem broju tiskanog izdanja našega magazina te smo u njoj naveli kako su se autori monografije našli pred dilemom kada je klub zapravo osnovan. O tome je na promociji monografije govorio Siniša Tartaglia, osnivač ragbi kluba Nada i dugogodišnji prijatelj Labuda:
- Kada o stoljetnom klubu bogate povijesti želite napisati knjigu, nije čudo da ona ima preko 450 stranica. Monografija je podijeljena u 12 poglavlja, odnosno 12 vremenskih cjelina. U prvom poglavlju autori su se suočili s dosad nerazjašnjenom činjenicom, a to su dan i godina osnutka Labuda. Na temelju dostupne dokumentacije, ispisali su dvije verzije toga datuma, ali su u nedostatku čvrstih argumenata prepustili novim generacijama labudaša da jednom to razjasne.
Labud je stil života!
Recenzent vrijedne Labudove monografije također je kazao:
- Kroz stoljetno postojanje, Labud je nesumnjivo uvijek imao prave ljude na pravom mjestu. Herci i Mario to jako dobro znaju i zato u knjizi pišu o tim ljudima te riječ daju onima koji to najviše zaslužuju. Takvih je u Labudu, u ovih sto godina – bilo 105, od ukupno više od 1.300 spomenutih prezimena članova kluba. Naročito me se dojmilo što je u monografiji istaknuto kako je klub kroz cijelu svoju povijest među svojim članovima – jedriličarima – uvijek raspolagao sa sposobnim ljudima koji su sami, od prvoga dana do danas, projektirali, razvijali i gradili svoju lučicu u Uvali Baluni, poštujući različite zahtjeve vremena u kojima su djelovali, kao i pomorsko dobro. Ljubav i strast prema jedrenju, moru i klubu, jasno se osjeća kroz sve izjave članova s kojima su razgovarali. Mislim da je to najbolje sažeo gospodin Edo Vujnović kada je kazao – Labud je stil života! Posebna pažnja u monografiji posvećena je mrdujskim regatama u 21 stoljeću. Snažan naglasak opravdano je stavljen baš na tu -najvažniju Labudovu dotu.