Kad je Sabor 8. veljače usvojio izmijenjeni i dopunjeni Pomorski zakonik, najvažniji akt kojim se regulira sve što je vezano uz plovidbu i one koji plove, završen je prvi dio velike zakonodavne reforme tog područja. Slijedi nastavak njegove razrade izmjenom niza podzakonskih akata koji pobliže reguliraju sve ono što je Zakonik načelno izmijenio. A one se tiču svakoga tko plovi, ne samo profesionalno nego i iz zabave i svakog vlasnika i najmanje brodice koja podliježe registraciji. Taj će se posao uglavnom odviti tijekom ove godine jer mnoge novosti iz Zakonika zahtijevaju podrobnu pripremu i praktično stupaju na snagu od 1. siječnja 2020. godine. Naravno, veliki dio odredbi Zakonika već je u primjeni.
U Moru smo kontinuirano pratili proces donošenja novog Pomorskog zakonika, ali vrijedi podsjetiti na temeljne razloge za njegovo opsežno inoviranje. Pored potrebe usklađivanja s nizom novih propisa Europske unije koji su stalna obveza država članica, njima se željelo osnažiti konkurentnost hrvatskog brodarstva i osobito nautičkog sektora koji doživljava stalan rast, poboljšati položaj hrvatskih pomoraca, digitalizirati čitav hrvatski pomorski sektora i hrvatsku zastavu učiniti atraktivnijom za strane jahte gospodarske i druge namjene.
Kad je o pomorcima riječ, Zakonikom se zaokružuje njihova socijalna reforma, uvode nove situacije koje se ubrajaju u 183 dana potrebna za porezno oslobođenje pomoraca u međunarodnoj plovidbi u koje spadaju bolest, otmica, napuštanje od strane brodara i slično. To pitanje je sada regulirano i za naše pomorce koji rade na jahtama. Zbog sezonskog karaktera posla i činjenice da dio plovidbe obavljaju u našim vodama oni do sada nisu, poput svojih kolega koji rade u međunarodnoj plovidbi, mogli ostvariti 183 dana kako bi realizirali porezno oslobođenje. Zakonik je primijenio princip sličan onome koji već imaju Talijani i Francuzi, da pomorac na jahti da bi stekao takav status mora umjesto 183 dana u međunarodnoj plovidbi odraditi 50% ugovora. Za poslodavca je to ekonomičnije rješenje jer primjenjuje povoljniji sustav plaćanja pomoraca, a oni stječu sigurnost jer im je to pitanje sada uređeno.
Isto tako, kako bi se privukao što veći broj velikih stranih jahti pod hrvatsku zastavu, na zimovanja i remont u našim lukama, marinama i brodogradilištima, za jahte koje se upotrebljavaju u gospodarske svrhe u međunarodnoj plovidbi uvodi se mogućnost plaćanja poreza po tonaži. To znači da će njihovi vlasnici umjesto poreza na dobit ostvarenu tim plovilima plaćati znatno manje fiksne iznose vezane uz duljinu jahte i tonažu. Za tu odredbu je potrebna dodatna suglasnost Europske komisije pa će se ta odredba, ako ona stigne, primjenjivati od početka sljedeće godine.
