Drevne tajne kaštelanskog podmorja
U plitkom podmorju očuvali su se vrijedni arheološki nalazi koji nam daju odgovore kako se na tom vibrantnom prostoru živjelo od neolitika do kasne antike
Irena Radić Rossi, cijenjena stručnjakinja za podmorsku arheologiju i voditeljica projekta NEREAS (Numerical Reconstruction in the Archaeology of Seafaring) Hrvatske zaklade za znanost, koja je svojevremeno pisala i za našu reviju, održala je u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu predavanje o arheološkoj baštini u plitkom podmorju Kaštelanskog zaljeva, u čemu su joj asistirali moderator Miroslav Katić i organizatorica Žana Matulić Bilač.
Riječ je o iznimno zanimljivoj temi budući da podmorje Kaštelanskog zaljeva krije brojne nalaze i tragove o intenzivnom životu na tome području od prapovijesnih vremena do srednjega vijeka, koji su dosad samo djelomično istraženi. Pažnja arheologa donedavno je u najvećoj mjeri bila usmjerena na prebogate nalaze na kopnu, odnosno na područje antičke Salone koje je međutim zbog industrijalizacije, divlje gradnje i nemilosrdne devastacije krajolika tijekom 20. stoljeća prilično devastirano.
Paradoksalno, industrijalizacija je donekle sačuvala podmorje Kaštelanskog zaljeva koje je do prije 30-ak godina bilo prilično zagađeno i mutno, a time i neatraktivno za ronioce koji su u većini slučajeva najzaslužniji za podmorska arheološka otkrića. U moru je tako ostalo ono čega je na kopnu zbog eksploatacije nestalo pa plitko podmorje Kaštelanskog zaljeva arheolozima danas može pomoći u slaganju mozaika povijesnih informacija i tako preciznije pokazati kako su od neolitika do renesanse funkcionirale ljudske zajednice na tome prostoru koji je zbog položaja i prirodnih osobina oduvijek pružao povoljne uvjete za život. (…) Više pročitajte u 265. broju Mora.
Napisao: Lari Lulić
Snimili: Marino Brzac, Sebastian Govorčin, Irena Radić Rossi, Ervin Šilić